Od rupa u zemlji do mravinjaka, u dvorištu se preko noći mogu pojaviti najneobičnije pojave. Među njima su i gljive, čiji se izgled proteže od zdepastih puhara do krhkih, delikatnih klobuka. Ako ste primijetili da u vašem travnjaku odjednom niču gljive, to je znak da se u dvorištu stvorila savršena mikroklima za njihov razvoj.

Foto: iStock

Zašto gljive uopće rastu na travnjacima?

Iako djeluje kao da su se pojavile iz ničega, spora gljiva već je bila prisutna u tlu i čekala povoljne uvjete za razvoj. Obilne kiše u kombinaciji sa sjenovitim područjima, trulim drvom u tlu, starim korijenjem drveća, nakupinama suhe trave ili vlažnim malčem čine ključne elemente koji potiču njihov rast.

Temperatura također igra ulogu, jer većini vrsta pogoduju blage temperature između 13 i 24 °C. Ako u posljednje vrijeme nije bilo kiše, vlaga vjerojatno dolazi iz drugog izvora. Preporučuje se provjeriti stajaću vodu, potencijalna curenja ili natopljena mjesta nastala pretjeranim zalijevanjem.

Najčešće vrste gljiva koje se pojavljuju u dvorištu

Gljive koje se pojavljuju u travnjacima općenito se mogu podijeliti u dvije skupine: one koje rastu izravno iz tla i one koje se vezuju uz trulo ili umiruće drvo. Među najčešćim vrstama nalaze se:

Klasične livadne gljive

Male, smeđe gljive sa zaobljenim klobukom koje najčešće rastu po cijeloj površini travnjaka.

Gljive koje stvaraju vilino kolo

Gljive bež nijanse i plosnatog klobuka koje prirodno rastu u pravilnim krugovima.

Jelenje gljive

Svijetlo do tamnosmeđe gljive s izrazito glatkim klobukom.

Puhare

Zaobljene gljive hrapave vanjske površine koje sazrijevanjem ispuštaju prah spora.

Zelenosporne sunčanice

Guste bijele gljive sa smeđim ljuskicama po klobuku.

Gnojištarke

Gljive s crnim klobukom koje ubrzo postaju sluzave i brzo se raspadaju.

Osim navedenih, ovisno o podneblju, mogu se pojaviti i smrčci, bukovače ili raznobojne vlažnice.

Foto: iStock

Treba li ih uklanjati i jesu li opasne na dodir?

Prije uklanjanja gljiva korisno je prepoznati o kojoj je vrsti riječ jer one pružaju uvid u stanje dvorišta. Neke vrste djeluju parazitski, što ukazuje na to da su obližnja stabla možda ugrožena ili bolesna. Neke su gljive otrovne te mogu predstavljati rizik za kućne ljubimce i djecu, dok su mnoge zapravo korisne za tlo i stabla.

U pravilu, većina gljiva nestaje sama od sebe te ih nije potrebno uklanjati. Iznimke su iznimno otrovne vrste koje je dobro ukloniti radi sigurnosti te vrste koje narušavaju izgled travnjaka.

Gljive iz travnjaka potpuno su sigurne za dodir. Nijedna vrsta nije opasna samim rukovanjem jer je za štetne učinke potrebno unijeti tkivo gljive u organizam. Za dodatnu opreznost mogu se koristiti vrtne rukavice ili temeljito oprati ruke nakon uklanjanja.

Kako spriječiti ponovno izbijanje gljiva u travnjaku?

Da bi se zaustavio nepoželjni rast gljiva, potrebno je utjecati na same uzroke u tlu. To uključuje poboljšanje drenaže travnjaka prozračivanjem tla, prilagodbu rasporeda zalijevanja te redovito uklanjanje organskog otpada poput trulog lišća i granja.

Najbolji pristup kontroli jest uklanjanje svake pojedinačne gljive čim se uoči na površini. Nakon uklanjanja, gljivu je najbolje odložiti u zatvorenu plastičnu vrećicu kako se spore ne bi dalje širile. Iako ove mjere ne mogu u potpunosti jamčiti da se gljive više nikada neće pojaviti, značajno će smanjiti vjerojatnost njihova ponovnog izbijanja.

Foto: iStock