Novogodišnji meni

Vodič za novogodišnji meni: Svaka hrana traži svoje vino

Damir Maričić

Uz punomasno jelo od crvenog mesa, potrebno vam je crno moćno vino. Što više masti, to vam više pašu i kiseline i tanini



Iako se kaže da »ne valja miješati pića«, svaka eno gastro preporuka polazi od toga da svaka hrana traži svoje vino. Dakle, kada vas napadne masa sljedova onda je najbolje imati prigodno vino uz svaki slijed. Tada vas ništa ne može iznenaditi.



Predjela ima svakakvih, ali gotovo siguran izbor je pjenušac. Nemojte zanemariti one hrvatskih proizvođača, koji se sasvim sigurno mogu pohvaliti kvalitetom. Možda je upravo ovo prilika da kušate vrhunsko pjenušavo rose vino Tomaz, extra dry pjenušavi cuve od terana, merlota i crne malvazije dobiven charmat metodom, koji je idealan za srdačnu dobrodošlicu, a može se sljubiti i uz jela na bazi plodova mora.


vino


Umjereni Svinjon




Tko ne voli pjenušce posegnut će za dobrim bijelim vinom, a imamo pošip, chardonnay, sauvignon blanc, kupaže… Kozlovićev Svinjon umjereno je intenzivnog karaktera, a dobro će pratiti i ribu s roštilja, tjestenine i njoke.



Iako se kod nas svako meso doživljava kao »teška hrana«, purice to većim dijelom nisu, te ne možete promašiti sa chardonnayem ili pošipom, jer ovdje ipak dominira bijelo meso, a osnovno je pravilo – kakvo meso takvo i vino. Ako ste zakleti ljubitelj crnog vina preporuka ide onima s malo tanina. Nisu svi u mogućnosti domoći se purice, a i pečena kokica je blagdanski obrok, za što vrijedi ista preporuka vina.



Moćni »crnjaci«


Jedan od vječnih klasika ovdašnje blagdanske trpeze, za sve moguće blagdane i slavlja, je janjetina. Bila s ražnja, pod pekom ili kakogod, janjetina spada u težu, ali ne i najtežu hranu. Uz punomasno jelo od crvenog mesa, potrebno vam je crno moćno vino. Što više masti, to vam više pašu i kiseline i tanini.


Bordeaux mješavine za bifteke, ramsteke i jaka pečenja, ne pripadaju tek Bordeauxu. Gotovo svi naši vrsni vinari rade moćna taninasta vina. U mješavinama nemamo cabernet franc, već ako je potpuna francuska mješavina kod nas podrazumijeva syrah (shiraz), dok je rhone treći partner. I u kupažama i pojedinačno svako od ovih vina, i merlot i cabernet sauvignon, ljubit će svinjetinu ili teletinu, a i janjetinu.



Ne preskačite teran, crljenak, ni rijetku zasad samo Anićevu svrdlovinu, kao ni plavac mali, odnosno gotovo sva naša crna vina. Za one koji vole barrique, kušajte Korlat ili neko od ovdašnjih vinara. Ako vam se na trpezi nađe divljač, ne možete pogriješiti tražeći najsnažnija crna vina, od cabernet sauvignona, shiraza, merlota, babića, plavca, crljenka…



Crno i uz sir i povrće


I uz povrće i variva ne treba se ostaviti vina, pa i suprotno uvjerenjima većine da takva jela podnose samo lagana kiselkastija bijela vina. Uz razna variva, kuhano povrće, salate, blaža bijela vina s izraženim kiselinama idu sasvim dobro. No vegetarijanci vole i pečene gljive, paprike, tikvice, balancane…, gdje se već poslužuju crna, makar manje taninasta.


Obično ako ste se dohvatili pečenja ili roštilja, ma što na njega stavili, dim već zove crna vina. I gusta variva od graha ili mješavina grahorica također se ljube s crnim vinima. Iako većina ljudi misli da snažna, štoviše najsnažnija crna vina idu prvenstveno uz ostarjele tvrde sireve tipa Paškog sira, i najmekši, a poglavito plemenitom plijesni napadnuti sirevi, bilo da je riječ o bijeloj (brie, camembert) ili plavoj plijesni (roquefort, gorgonzola) traže najmoćnija crna vina.



Slatko uz slatkiše


Pravilo je da vino mora biti slađe od slastice koje jedete inače će vam se činiti da pijete vodicu. Ako slatkiš naginje čokoladi, s orahom i slično, onda je bolje krenuti u pravcu crnog – čuveno je aromatizirano vino Asseria Bože Bačića koji je bordoškoj kupaži dodao marašku (poslije i Degarra), pa Dux Croatorum PZ MasVina s kasnim berbama moćnih crnih vina, odnosno poluslatki merlot Šime Škaulja… Tu je rijetko i vrhunski prošek Vučemilovićev, Korlat s merlotom poluslatkim…



Kod bijelih varijanti imamo niz proizvođača vrhunskog muškata žutog polusuhog i poluslatkog. I naravno, tu su vam uvijek na raspolaganju pjenušci (šampanjci), samo nemojte pogriješiti mišlju da su šampanjci (pjenušci) – slatki. Većina ih se radi kao suho ili polusuho vino, pa provjerite.



Foto: Sergej Drechsler


Nazdravite uz najbolje

Godina 2020. bila je fantastična za Hrvatsku, kad se radi o vinima. Čak tri hrvatska vina – Kozlovićeva Selekcija malvazija 2017, Cattunarova Nono 4 Terre 2015, te Graševina de Gotho 2018 s po osvojenih 97 bodova stigla do platinaste nagrade odlukom Decanterovih stručnih sudaca.


Ovogodišnja zlata pripala su Fakinu za teran, Pilatu za Malvaziju istarsku, Rossiju za Templara riserva Malvazija, Štamparu i vinu Urban White Extra Brut, Tercolu za Campi del Bosco, Testamentu za dva vina – Pošip i Babić, Tomazu za Barbarossu i Sesto sento Malvaziju te na kraju za Vina Istra – Festigia Malvazija te Vina laguna – Festigia Castello.


Hrvatskim je vinima pripalo i 67 srebrnih te 88 brončanih medalja među kojima je, po prvi put na Decanteru vrbnička Zlatna Žlahtina PZ Vrbnik kojoj je pripalo 88 bodova. Posebno su zadovoljni bili enolozi Marinko Vladić i Dominik Gršković koji su ustvrdili da je bronca za njihovu lanjsku Zlatnu Žlahtinu najveće priznaje koje je ikad za neko vino stiglo u Vrbnik.