Veljača se u poljoprivredi često doživljava kao mjesec zatišja, no u stvarnosti je riječ o jednom od najvažnijih razdoblja za budući urod. Upravo se tada u maslinicima, vinogradima i voćnjacima obavljaju radovi koji izravno utječu na zdravstveno stanje biljaka, rodnost i kvalitetu plodova tijekom cijele vegetacijske sezone.

Prema preporukama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), veljača je optimalno vrijeme za završetak zimske rezidbe i provođenje preventivnih mjera zaštite jer biljke još miruju, a patogeni su u osjetljivoj fazi razvoja.

I domaći i međunarodni izvori naglašavaju da se svi radovi trebaju obavljati po suhom vremenu, bez mraza, uz obveznu dezinfekciju alata. »Veljača je mjesec u kojem se postavljaju temelji cijele sezone«, navodi HAPIH, upozoravajući da se propušteni zimski radovi kasnije teško nadoknađuju.

U maslinicima se uklanjaju suhe, polomljene i bolesne grane. Foto: M. Mijošek

Maslinik

U maslinicima veljača označava glavno razdoblje rezidbe, osobito u priobalju i na otocima, dok se u hladnijim područjima rezidba prilagođava vremenskim uvjetima. Stručnjaci HAPIH-a ističu da je cilj rezidbe »uspostaviti ravnotežu između vegetativnog rasta i rodnosti, uz dobru prozračnost krošnje«.

Uklanjaju se suhe, polomljene i bolesne grane, kao i one koje se križaju i zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Nakon rezidbe preporučuje se preventivno tretiranje bakrenim pripravcima, čime se smanjuje rizik od paunovog oka i raka masline. Kako navodi HAPIH, bakar u ovoj fazi djeluje preventivno jer sprječava širenje infekcija prije kretanja vegetacije.

Veljača je također povoljna za unos organske tvari u tlo. Stajsko gnojivo ili peletirana organska gnojiva poboljšavaju strukturu tla i osiguravaju postupno otpuštanje hranjiva u proljetnim mjesecima.

Pravilna rezidba izravno utječe na količinu i kvalitetu grožđa te dugoročnu vitalnost trsa. Foto: M. Mijošek

Vinogradi

U vinogradima je veljača mjesec u kojem se dovršava ili intenzivira zimska rezidba vinove loze, najvažniji zahvat u cijeloj godini. Prema smjernicama FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, pravilna rezidba izravno utječe na količinu i kvalitetu grožđa te dugoročnu vitalnost trsa.

Rezidbom se određuje broj pupova, odnosno budućih mladica i grozdova, čime se regulira opterećenje trsa. Nakon rezidbe slijedi vezanje rozgve uz žicu, čime se osigurava pravilan rast i ravnomjerna osvijetljenost budućih mladica.

Stručnjaci upozoravaju i na važnost zimskog prskanja bakrenim sredstvima, osobito u vinogradima koji su prethodne godine imali problema s plamenjačom ili crnom pjegavosti. Kako navodi FAO, preventivne mjere u fazi mirovanja smanjuju potrebu za intenzivnijom kemijskom zaštitom tijekom vegetacije.

Veljača je ujedno razdoblje za popravak vinogradarske infrastrukture, zamjenu dotrajalih stupova, zatezanje žice i pripremu sustava za nadolazeću sezonu.

Jabuke i kruške režu se tijekom cijele veljače. Foto: D. Kovačević

Voćnjaci

U voćnjacima veljača ima posebno značenje jer se tada obavlja rezidba većine jezgričavih i koštičavih voćaka. Prema preporukama HAPIH-a, jabuke i kruške režu se tijekom cijele veljače, dok se kod bresaka i marelica rezidba provodi oprezno i po stabilnom vremenu, kako bi se smanjio rizik od bolesti drva.

Jedan od ključnih zahvata je tzv. plavo prskanje, kombinacija bakrenih i sumpornih pripravaka, kojim se suzbijaju prezimljujući oblici bolesti i štetnika. Kako ističu stručnjaci, ovo je jedna od najučinkovitijih i ekološki prihvatljivijih mjera zaštite, jer se provodi prije pojave lišća i cvjetova.

Veljača je pogodna i za sadnju voćaka s golim korijenom, ako tlo nije smrznuto i ako nema viška vlage. FAO navodi da sadnja u kasnu zimu omogućuje dobar razvoj korijena prije početka vegetacije, što mladim voćkama daje prednost u prvoj godini rasta.

Jedan od ključnih zahvata je  tzv. plavo prskanje. Foto: iStock

Racionalna uporaba bakra

U veljači se u maslinicima, vinogradima i voćnjacima često provodi tzv. zimsko ili plavo prskanje, koje ima posebno mjesto i u ekološkoj proizvodnji. Prema smjernicama HAPIH-a, bakreni pripravci u biouzgoju koriste se isključivo preventivno, u fazi mirovanja vegetacije, prije pojave listova i cvjetova.

U ekološkoj proizvodnji dopušteni su pripravci na bazi bakrenog hidroksida, oksiklorida i sulfata, ali uz strogo ograničenje godišnje količine. Kako ističe FAO bakar se ne razgrađuje u tlu te se mora koristiti ciljano i umjereno kako bi se izbjeglo njegovo nakupljanje u okolišu.

Struka naglašava da jedan pravilno tempiran zimski tretman često smanjuje potrebu za kasnijim zahvatima tijekom vegetacije. U ekološkim nasadima bakar se obavezno kombinira s agrotehničkim mjerama: pravilnom rezidbom, uklanjanjem zaraženog biljnog materijala i dezinfekcijom alata, čime se postiže učinkovita zaštita uz minimalan ekološki otisak.

Regionalne specifičnosti

Struka upozorava da se radovi u veljači moraju prilagoditi mikroklimatskim uvjetima pojedinih regija. U Istri se, zbog blaže zime, rezidba maslina i vinove loze često započinje ranije nego u kontinentalnom dijelu zemlje. Prema preporukama stručnjaka Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, veljača je »optimalno razdoblje za završetak rezidbe maslina i provedbu preventivne zaštite bakrom, osobito u nasadima koji su prethodne sezone pokazivali simptome gljivičnih bolesti«.

Na području Kvarnera, gdje su česte nagle promjene vremena i povremeni prodori hladnog zraka, savjetuje se dodatni oprez. Kako ističu stručnjaci Savjetodavna služba, rezidbu je preporučljivo obavljati »u kraćim vremenskim prozorima stabilnog vremena, uz izbjegavanje dana s jakom burom i mrazom«, osobito u voćnjacima koštičavih vrsta.