Trendovi vrtlarenja u sljedećoj, 2024. godini mogli bi se svrstati u šest kategorija, a to su – vrtovi s gotičkim ugođajem.

1. Vrt s gotičkim ugođajem

Namijenjen je onima koji vole tamno lišće i tamno cvijeće, poput biljke hajhere, koja raste uglavnom u sjeni. Ovaj trend daje akcent na igru svjetlosti i sjene, a postao je jako popularan zadnjih nekoliko godina, kada je primijećeno da se sve više traže tamni primjerci petunija, tulipana, ruža i biljaka tamno obojenih listova.

U kontrastu s bijelim ili svjetlije obojenim cvijećem, ovaj gotički ugođaj u vrtu izgleda spektakularno.

Postoji puno interpretacija gotičkog vrta, a jedna od njih je ona iz Harryja Pottera.

Mnogo je biljaka koje i na sjenovitim mjestima mogu izgledati prelijepo, kako zimi tako i ljeti. Jedna od najatraktivnijih biljaka za sjenu je hajhera (heuchera), trajnica s jako atraktivnim lišćem koje ujesen dodatno uljepšava cvjetna štapka s bezbroj sitnih zvonastih cvjetića.

Mnogi varijeteti tek na niskim temperaturama izgledaju savršeno. Postoje i biljke s crvenim listovima, ali njih treba saditi na osunčana mjesta. Sve ostale, s tamnim i lišćem u drugim bojama najljepše su u sjeni. Hajhere vole vlažnu zemlju bogatu mineralima.

Razmnožavaju se sjetvom i dijeljenjem korijena.

Druga biljka s tamnim listovima i svijetlim cvjetovima, idealna za gotički vrt je grm Ninebark Darkstar. Njeni listovi su zaista tamni i ne izblijede vremenom.

2. Vrtlarenje u skladu s vremenskim ekstremima

Kako su vremenski ekstremi u promijenjenim klimatskim uvjetima sve češći, mnogi vrtlari su odlučili preurediti svoje vrtove u skladu s novim zahtjevima. Najčešće je to prilagodba na ekstremne vrućine ili hladnoću, koje traju dulje vremena, na otpornost prema požarima i dugotrajnoj suši.

Biljke otporne na sušu sade se već duže vremena, ali sada je započeo trend smanjenja i broja i vrsta biljaka, a i one biljke koje se odaberu po tim principima, najčešće su autohtone vste.

Juka Bright Star jedna je od takvih. Ako se odlučite na ovakav pristup, trebat će vam malo biljaka, ali upravo takvih, koje privlače pozornost. Ova vrsta juke zgodan je odmak od agava koje već godinama uzgajamo u svojim vrtovima. I sedumi su odlični za ovakve vrste vrtova.

Šmrika (Juniperus oxycedrus) ili smriča, crvena kleka, primorska kleka, koja naraste do 8 metara u visinu, odlična je za vrtove s malo biljaka koje ne trebaju zalijevanje.

Stanište joj je submediteranska i mediteranska klima, raste na kamenitim obroncima, u makijama i na kamenjarskim pašnjacima, od priobalnog područja sve do 1.600 metara nadmorske visine. Odgovaraju joj sunčana i suha staništa. Postoje mnoge vrste smrče, različite boje i teksture i od njih se može napraviti zaista dojmljiv vrt s mudrim raspolaganjem vodnim resursima.

3. Povrtnjak u sobi

Vrtlarima više nije potreban pravi vrt za uzgoj povrća, jer sada se paprike, rajčice, salata i mnoge druge vrste mogu uzgajati i na povišenim gredicama ili u kontejnerima u sobi, u visećim košarama ili čak na dasci kuhinjskog prozora. Važno je samo da u konačnici dobijemo taj doživljaj svježe ubrane rajčice.

Krastavac Quick Snack idealan je za takvu vrstu uzgoja, jer mu ne treba oprašivač i odlično plodonosi na osunčanom prozoru.

Postoje već posijane vrste povrća u malim posudama za smještaj u kuhinji, koje se vrlo brzo mogu brati. Kad se oberu, postojeći materijal se kompostira i trk u rasadnik po novu biljku.

4. Jestive biljke u kontejnerima i visećim košarama

Nove sorte povrća prilagođene su i za vanjski uzgoj u kontejnerima i košarama, do sada rezerviranim samo za ukrasne biljke. Na taj način se štedi prostor, jer se jestive biljke mogu uzgajati uz vrtne stazice i vrtlari se tako mogu pohvaliti svojim umijećem uzgoja hrane u malim posudama.

Neke od najboljih povrtnica za takav uzgoj su papričica Pot-a-Peno, papričica Quickfire i grašak Snak Hero.

Ima skeptika koji smatraju da u kontejneru ne možete dobiti pristojan urod, ali navedene tri vrste su dobitnici zlatnih medalja upravo zahvaljujući obilnom urodu.

Vrtni centri mogu vam predložiti vrste koje se umjesto na gredici mogu uzgajati u kontejnerima ili u visećim košarama ako na terasi nemate dovoljno mjesta na podu za veće kontejnere. Viseća košara puna povrća može biti i privlačna oku ako je smještena među ostale lončanice.

5. Vrtlarenje na balama slame

Slično kao što je porasla popularnost uzgoja povrća u kontejnerima, porastao je i interes za vrtlarenje na balama slame. Prednosti sadnje povrća u bale slame su što se tako vrtlar ne mora mnogo saginjati, a što posebno odgovara invalidima, što se bale mogu postaviti bilo kamo, čak i na asfalt, beton ili krovnu terasu, jer će korijen povrtnica u potpunosti urasti u slamu. Svatko na ovaj način može ispuniti jednu ili dvije bale povrća.

Obično parkirališno mjesto može se ispuniti s do 20 bala slame u kojima možete proizvesti itekako mnogo povrća. Za ovu vrstu vrtlarenja neće vam trebati nikakav alat, pa može biti zgodna i za potpune početnike. Trebat će vam jedino crijevo za zalijevanje i nožić za branje plodova.

Vrtlarenje na balama slame još je u povojima, pa bi bilo dobro kada bi vrtni centri napravili pokoju demonstraciju ovakvog načina uzgoja povrća. Također bi dobro došlo malo više literature na tu temu, radi upoznavanja potencijalnih interesenata.

6. Kaotično vrtlarenje

Neki vrtlari odbacuju sva pravila i mjere opreza i doslovce bacaju sjeme u vjetar, vrtlareći tako na poprilično kaotičan način.

No ova metoda postaje sve popularnija, pa mnogi primjerice zasiju vanjski prostor tako što na njega letimično bace šaku sjemena mrkve pa još preko toga pobacaju nekoliko paketića sjemena raznog cvijeća, prepuštajući vjetru da sve to lijepo rasporedi.

Ovaj laissez-faire pristup možda je privlačan vrtlarima koji nemaju vremena za vrtne radove ili za one kojima planiranje sijanja i sadnje predstavlja dodatni stres, kao što je to slučaj s novopečenim vrtlarima, no ovo može biti i dobar pristup za oprašivače u vrtu, ako je korišteno sjeme biljaka koje i inače rastu i uspijevaju na datom području.