Stres, depresija, napadi panike. Suočeni s klimom koja se drastično mijenja i ekstremnim događajima koji slijede, možemo patiti od prave tjeskobe.

To je takozvana “klimatska anksioznost“, strah od toga kako se i na koji način katastrofalno mijenja naš okoliš.

No zašto ne bismo iskoristili ovu “eko-tjeskobu” i upotrijebili je da zasučemo rukave?

To je teza do koje je došlo istraživanje “Klimatska tjeskoba: što se predviđa i kako je povezana s klimatskim djelovanjem? “, objavljeno u Journal of Environmental Psychology, prvom u povijesti koje je detaljno istražilo zabrinutost za klimu među odraslom populacijom Ujedinjenog Kraljevstva.

Iako su stope trenutačno niske – stoji u istraživanju – strahovi ljudi o budućnosti planeta mogli bi biti glavni okidač za djelovanje kada je riječ o prilagodbi našeg načina života s visokim udjelom ugljika kako bismo postali zeleniji.

Tim britanskih istraživača sa sveučilišta Bath, Surrey, Cardiff i Climate Psychologists, prikupio je mišljenja 1.338 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva tijekom dvije godine (2020. i 2022.) kako bi istražili prevalenciju klimatske anksioznosti, čimbenike koji je predviđaju i mogu li se predvidjeti promjene u ponašanju pojedinca i klimatske akcije.

Iako je više od tri četvrtine javnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu reklo da je zabrinuto zbog klimatskih promjena, samo je 4,6% javnosti izjavilo da je 2022. iskusilo klimatsku anksioznost (samo malo više nego 2020., kada je prijavljeno 4%).

Mlađi ljudi i oni s višom generaliziranom anksioznošću imali su veću vjerojatnost da će doživjeti eko-anksioznost.

“Međutim, zabrinutost zbog klime nije uvijek bila loša stvar. Za mnoge bi to mogla biti motivirajuća sila da poduzmu mjere za smanjenje emisija. To uključuje uštedu energije, kupnju rabljenih predmeta, posuđivanje, iznajmljivanje ili ponovno korištenje predmeta. Promjene životnog stila poput smanjenja konzumacije crvenog mesa nisu bile povezane s zabrinutošću za klimu, unatoč tome što su vrlo učinkovite u smanjenju emisija“, stoji u istraživanju.

Glavna autorica istraživanja, psihologinja Lorraine Whitmarsh sa Sveučilišta u Bathu, ističe da “s pojačanom medijskom pokrivenošću klimatskih utjecaja, kao što su suše i požari u Ujedinjenom Kraljevstvu i razorne poplave u Pakistanu, zabrinutost zbog klime mogla bi se povećati. Naša otkrića upućuju na to da bi to moglo potaknuti neke ljude da poduzmu mjere kako bi pomogli u rješavanju problema, ali također znamo da postoje prepreke za promjenu ponašanja koje treba riješiti kroz više vladinih mjera.”