Pojedini odjevni predmeti su vam dosadili ili su tijekom brojnih pranja izgubili boju? Ne morate ih baciti. Moguće je obojiti tkanine ili vunu i to bez kemikalija, samo uz malo octa ili obične kuhinjske soli.

Pitate se što vam je potrebno kako biste svojoj odjeći vratili stari sjaj? Za bojenje odjeće su vam dovoljne biljke i cvijeće u punom cvatu, korijenje, orašasti plodovi, lišće, povrće, bobice, zrelo voće, čaj, kava i slično.

Potom sol i ocat, staro posuđe, drvena žlica i drugo posuđe koje se obično nalazi u kuhinji te gumene rukavice koje vam sigurno ne manjkaju u kući.

Metoda je sljedeća: prvo što trebate učiniti za ovakvo bojenje odjeće je nabaviti biljne tvari koje ste odlučili koristiti za bojenje. Voće, bobice, cvijeće ili sve drugo što će se koristiti mora biti pripremljeno za oslobađanje boje.

Odgovarajućim nožem narežite biljke na komadiće i stavite ih u stari lonac. Ako se koristi korijenje, kora ili žirevi, mogu se staviti u mikser i na taj način usitniti.

Pokrijte biljke vodom u količinama duplim njihovom volumenu. Promiješajte drvenom žlicom i dovedite do vrenja. Lagano kuhajte sat vremena. Isključite i ostavite da se potpuno ohladi.

Ako se ova »operacija« izvodi navečer kako bi se bilje natapalo preko noći, omogućava intenzivniju boju.

Bojenje odjeće uz ocat i sol

Sljedećeg jutra, nakon stavljanja gumenih rukavica, filtrirajte obojenu vodu kroz gusto mrežasto cjedilo, pritisnite bilje i iscijedite ga kako bi pustilo svu boju. Jednom kada je boja spremna, moramo nastaviti s pripremom tkanina.

Možete bojiti već gotovu odjeću ili tkanine i vunu od koje tek treba napraviti odjevni predmet. U svakom slučaju tkanine koje se ne oštećuju postupkom vrenja. Odjeća ili tkanina za bojenje moraju biti dobro oprane i bez masnih mrlja koje bi mogle reagirati s bojom i tako postati još vidljivije.

Zapamtite da se prirodne boje dobro primaju u prirodne tkanine poput pamuka, lana, svile, vune. Lagane tkanine također budu bolje obojene.

Bojenje odjeće

Tkanine ili odjevni predmeti koje treba obojiti moraju se pripremiti za boju uranjanjem u sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila u trajanju od jednog sata. Općenito se za to u industriji koriste više ili manje onečišćujuće kemikalije, a kod prirodnog načina bojenja ograničit ćemo se na korištenje octa ili soli.

Za otopinu od octa koja je indicirana kada za bojenje koristite cvijeće, lišće i općenito biljke, miješa se 1 dio bijelog octa i 4 dijela hladne vode. Odjeću uronite u otopinu octa i kuhajte je 1 sat.

Solna otopina koju ćete napraviti tako da pomiješate jedan dio soli i 16 dijelova hladne vode, izvrsna je kod bojenja bobicama ili voćem. I u ovom slučaju u solnoj otopini kuhajte odjeću jedan sat.

Bojenje odjeće hladnom vodom

Nakon razdoblja kuhanja u otopini soli ili octa, tkaninu isperite hladnom vodom. Uklonite višak vode i stavite je u posudu s bojom (hladnom). Dodajte malo vode ako potpuno ne prekriva tkaninu.

Polako dovedite do vrenja i lagano kuhajte jedan sat, ili dok se ne dobije željena boja, imajući na umu da će boja, kada se tkanina osuši, biti svjetlija. Ovom metodom, međutim, ne možete dobiti vrlo tamne boje, pa je beskorisno ustrajati u duljem kuhanju. Nakon sat i pol dobit ćete najviše moguće boje.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Tinalicious (@tinaliciousberlin) Lip 23, 2017 u 2:13 PDT

Nakon faze bojenja, ispraznite vruću boju iz lonca i dodajte hladnu vodu za snižavanje temperature. Postepeno zamijenite svu vodu, isperite tkaninu hladnom vodom da više ne pušta boju. Raširite je da se osuši. Preporučljivo je uvijek koristiti hladnu vodu u svim sljedećim pranjima, tako da boja traje dulje.

Okvirne količine sirovina, samo kako biste dobili grubu predodžbu o tome koliko biljaka morate ubrati (količine se mogu modificirati na temelju željene gradacije boja) su:

– 100 g cvijeća, lišća ili bobica za svakih 100 g tkanine za bojenje
– 200 do 250 g korijenja ili kore za svakih 100 g tkanine za bojenje
– 60 g začina, čaja ili kave na svakih 100 g tkanine.

Boje koje se mogu dobiti od biljnih tvari

1. žutonarančasti tonovi: zlatni luk, kurkuma, indijska smokva (plod), krvavi korijen (korijenje)
2. bež ili smeđi tonovi: zob, kava (mljevena), kesten, smreka (bobice), kana, orah (ljuska), čaj, rujevina (lišće)
3. ružičasti tonovi: višnje, trešnje, jagode, maline, lavanda, ruže
4. plavi i ljubičasti tonovi: crveni javor (kora), crveni kupus, crveni cedar (korijen), trešnja (korijen), indigofera, borovnica, kupina, mak (cvijeće), crveno grožđe
5. crveni tonovi: repa, crveno lišće općenito, hibiskus, ruža (šipak), maslačak (korijen)
6. sivi i crni tonovi: iris (korijenje), rujevina (lišće), rogač (mahuna)
7. zeleni tonovi: kupus, crveni luk, obična žutika (korijen), šipak (plodovi), kopriva, banana (korijen), kadulja, špinat
8. breskva ili tonovi lososa: annatto (začin), šljiva (korijen)
9. žuti tonovi: naranča (kora), šafran, luk, dalija, eukaliptus (lišće), paprika, vrba (lišće), maslačak (cvijeće), celer, zlatnica (cvijeće).

Na popisu su samo neke od biljaka koje se mogu koristiti za bojenje odjeće. Ostalo je na vašoj mašti. Možete koristiti ostatke povrća poput patlidžana, kupusa, salate, artičoka i začina poput cimeta, kurkume, čili papričice, kakaa, paprike, pa čak i čaja itd…

Ili možete otići u šetnju i prikupiti ono na što naiđete. U svakom slučaju, uzbudljivo će biti svakog puta izmisliti novu boju.