FOTO: Arhiva
"Fiziološki, post pokreće važne metaboličke promjene. Kada se zalihe glikogena iscrpe, tijelo koristi ketonska tijela, koja je proizvelo masno tkivo kao alternativni izvor energije"
povezane vijesti
- Četvrtina Nijemaca vjeruje da zemlju vode tajne sile a preko 30% da ih sabotira islam. Razlozi tlapnji poučni su za ostatak EU
- Noć istraživača Rijeka @ Delnice pokazala da znanost može biti baš zabavna i pristupačna
- U školama obroka s voćem i povrćem više nego prije, ali velike su regionalne razlike. U Dalmaciji najmanje škola s kuhinjom
LONDON – Znanstvenici tvrde da preskakanje doručka ili nekog drugog obroka za vrijeme posta općenito ne usporava brzinu razmišljanja i ne utječe na mentalnu oštrinu.
Povremeni post, a to znači da osoba ne konzumira hranu tijekom nekoliko uzastopnih sati svaki dan, postaje sve popularniji, pa mnogi biraju osmosatnu ili desetosatnu pauzu između konzumiranja obroka.
Riječ je o načinu prehranu u sklopu kojega se izmjenjuju periodi posta i konzumiranja hrane, a fokus je na tomu kada se jede, a ne na tomu što se jede.
Nova studija, čije je rezultate objavila Američka udruga psihologa otkriva kako je malo vjerojatno da će ovakav obrazac prehrane utjecati na pojavu moždane maglice ili smanjenih kognitivnih funkcija kod većine odraslih u kratkome periodu.
“Premda je tijekom godina povremeni post postao vrlo popularan, istodobno se javila i zabrinutost, često uobličena u izrekama poput: ‘Kad si gladan, nisi svoj’, što ukazuje na to da bi gladovanje moglo akutno narušiti mentalnu oštrinu”, rekao je izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu u Aucklandu i glavni autor studije David Moreau.
“Moram reći da smo bili iznenađeni kad smo ustanovili da su rezultati naše analize u suprotnosti sa široko rasprostranjenom pretpostavkom po kojoj post inherentno ugrožava sposobnost razmišljanja. U širokom rasponu različitih zadataka kognitivne su performanse ostale izrazito stabilne. Mnogi ljudi vjeruju da preskakanje obroka rezultira trenutačnim slabljenjem mentalne oštrine, no sinteza naših dokaza pokazuje drugačije”, kazao je.
U suradnji s kolegama Moreau je proučio 71 ranije provedenu studiju koja uspoređuje kognitivne performanse zdravih odraslih osoba koje su postile ili su nedavno jele.
Studije su proučavale čimbenike poput pamćenja, donošenja odluka te brzine reakcija i točnosti.
Sudionici istraživanja su svakodnevno postili u različitom rasponu – s prosjekom od 12 sati.
“Ustanovili smo da općenito nema dosljednih dokaza o tomu da kratkotrajan post umanjuje mentalne sposobnosti. Pojedinci koji su postili postigli su vrlo slične rezultate poput onih koji su nedavno jeli, što ukazuje na to da kognitivne funkcije ostaju stabilne i kada unos hrane u organizam izostaje”, kazao je dr. Moreau.
On smatra da post “može biti koristan i za ljudski organizam, i ne samo kada je posrijedi gubitak kilograma”.
“Fiziološki, post pokreće važne metaboličke promjene. Kada se zalihe glikogena iscrpe, tijelo koristi ketonska tijela, koja je proizvelo masno tkivo kao alternativni izvor energije”, pojasnio je.
Ketonska tijela organizam koristi kao alternativni izvor energije za mozak, srce i mišiće tijekom gladovanja ili u slučaju dijabetesa.
“Novi dokazi upućuju na to da oslanjanje na ketone može donijeti veću zdravstvenu korist, modulirati hormonalni sustav i aktivirati procese stanične obnove povezane s dugovječnošću”, istaknuo je Moreau.
Istraživači su kazali da raspolažu dokazima po kojima moždane funkcije opadaju nakon dvanaestosatnog posta, a takav je učinak evidentiran i u djece, koja su činila manji broj sudionika studije.
“Među djecom je uočen zamjetan pad kognitivnih funkcija tijekom posta, što ide u prilog ranijim studijama koje ističu važnost doručka kada su posrijedi kognitivne funkcije mlađih dobnih skupina”, istaknuo je Moreau.
Analizom je obuhvaćeno 3484 ispitanika, a rezultati su objavljeni u časopisu Psychological Bulletin.
