U Maćukima, iznad Veprinca, tradicionalno je gospodarstvo na kojem se uzgaja tisuću trsova malvazije, muškata i chardonneya, sve vrste povrća, tu su voćke i vrtovi puni cvijeća. Ovaj mali raj na zemlji raste na terasama, a gromače su nekoć oblikovali muškarci iz okoline dolazeći u žurnadu i pomažući jedni drugima bez naknade.

Već i to je danas teško razumjeti, a još kada se zna da su terase punile žene donoseći košarama brda i brda zemlje iz okolice, također pomažući jedne drugima, jasno je koliko je pozitivne energije uloženo u ovo, sada obiteljsko gospodarstvo.

Patricia i Andriano Rumac danas itekako znaju cijeniti ono što su dobili u nasljeđe i povezujući poljoprivredu s turizmom, već treću godinu rade kvantni skok u odnosu na dobit koju su njihovi preci dobivali s jednako toliko rada. Ove godine su dobili priznanje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, među 138 natjecatelja.

Foto: Marko Gracin

– Da, zaista se može živjeti od poljoprivrede ako je povežete s turizmom, kaže nam Patricia koja inače već godinama volonterski surađuje u Zelenoj niti, kadgod su u pitanju savjeti o vinogradarstvu i vinarstvu. Po struci enolog, jedan od najcjenjenijih na ovim prostorima, Patricia ima i vlastitu firmu, agrariu Demetra, poznatu po tome da svatko može doći i zatražiti besplatni savjet, a usput i kupiti sredstvo za zaštitu ili bilo što drugo što mu je potrebno u poljoprivredi. Patricia daje savjete i telefonom, a nesebično je podijelila broj i s našim čitateljima, dakle možete je dobiti na broj 098- 969-1067.

Među čudnijim pitanjima koja je znala dobiti je i može li se piti vino u koje je stavljena emulzija za impregnaciju ili kako ju maknuti iz vina.

Naravno, nikako, ali ona svejedno strpljivo odgovara jer su rezultati edukacije nevjerojatni.

– Prije samo 15-tak godina bilo je jako puno loših, oksidiranih i bolesnih vina, ali sada su znatno poboljšana, a neka su i vrhunske kvalitete. Nekad je najveća greška bila kada se nisu koristila nikakva sredstva za zaštitu od oksidacije, jer ljudi su se plašili kemije, ali ako se ona koriste u pravoj mjeri, zaista djeluju.

Vino mora biti zdravo, korektno napravljeno i bez mana, a postoje tablice na osnovi kojih ocjenjujemo kvalitetu, govori ova poznata enologinja koja je završila fakultet vinarstva u Poreču, a surađuje s talijanskim i francuskim vinarima, no ne zanemaruje ni udruge u Novom Vinodolskom, Crikvenici, Krku, Kastvu… Osim što drži edukacije za naše vinare, i sama odlazi na edukacije u Italiju i Francusku.

Foto: Marko Gracin

– Vrlo je zanimljivo biti enolog, jer svaka sezona nosi svoje izazove, grožđe je svake godine drukčije i uvijek se nauči nešto novo, govori Petricia. Vina Rumac, čiji je ona kreator, osvajaju zlatne medalje na raznim manifestacijama, ali ih se ne može naći u slobodnoj trgovini jer su količine premale. Sve se proda na kućnom pragu jer kada ih turisti okuse, odmah ih žele i kupiti. Upravo zato se na našim OPG-ima proizvodnja može povezati s turizmom.

Obitelj ima dva sina, Benjamina i Antonija, od kojih jedan već studira agroturizam, pa za budućnost kmetije nema bojazni, a i drugi će sigurno tu naći posla. I osamdesetogodišnja baka Marija također pomaže, jer joj u ovom prelijepom kraju to nije teret.

Foto: Marko Gracin

Nagrada koju su dobili za oživljavanje obiteljske tradicije u kategoriji tradicionalnog ruralnog domaćinstva došla je u prave ruke, jer se na ovom OPG-u zaista sve radi na stari način, od ručnog okopavanja i košnje, do recepata za ponudu hrane i pića. Tek maleni motokultivator ponekada uspije proći kojom gromačom, ali na imanju nema ni neželjene travke, ni korova.

– Tisuću trsova ne zvuči puno, ali kad se radi ručno, ima posla preko glave. Dobro je da svi iz obitelji na neki način mogu pomoći, govori Patricia, koja je u konobi izložila tradicionalne alate i pomagala kojima se nekada radilo.

Turistička prezentacija tradicije je, kaže, vrlo važna. Nona Marija tu bi se mogla prisjetiti tradicije mlekarice jer ona je bila zadnja iz ove kuće, koja je 43 litre mlijeka stavljala u koš i nosila put Opatije.

Njen sin Andriano sada pak predstavlja jedinu osobu mlađu od 70 godina koja još poznaje zanat izrade košara od drijena i ljeske. Sva su ta znanja i vještine dragocjena za OPG ovakve, tradicijske namjene. Turističke zajednice Opatije i Portoroža ih promoviraju preko projekta Feel & Taste, odnosno turizma spojenog s doživljajem i okusima tradicije.

Foto: Marko Gracin

Najčešća pitanja

S kojim najčešćim pitanjima vrtlara se ovih dana susreće Patricia?

– Trenutno je najčešće pitanje kako se riješiti štetnika. Biljnih ušiju se možemo riješiti na kemijski način, otopinom koprive ili drugim ekološki prihvatljivim sredstvima.

U maslinarstvu je uočena pojava svrdlaša, štetnika koji je vrlo opasan za mlade masline. Sada je vrijeme da se masline zaštite i to sredstvima koja su namijenjena upravo za to.

Vinogradi su sada, nakon cvatnje, ugroženi pepelnicom i plamenjačom, pa ih također treba oprskati sredstvima namijenjenim za te bolesti. Kod vinove loze je jedina prava zaštita prevencija, jer kad već vidite simptome, zakasnili ste punih mjesec dana.

Kod rajčica je sada važno pravovremeno primijetiti vršnu trulež, smeđe fleke na dnu ploda koje se javljaju uslijed nedostatka kalcija. Tu mogu pomoći u prah samljevene ljuske od jaja ili namjenski preparati koji biljci omogućavaju da preko svojih provodnih snopova što prije usvoji kalcij.

Foto: Marko Gracin

Općenito je sada najvažnije pravovremeno i redovito zalijevati biljke jer će ljeto biti vruće, a manje je važno hoćemo li zalijevati rano ujutro ili kasno navečer sve dok se pridržavamo pravila da se biljka mora najprije ohladiti.

Zalijevanje je često praćeno velikim brojem komaraca, no i njima i mravima se može doskočiti tako da se zidovi i pod tretiraju sredstvima koja odbijaju ove insekte. Predlažem Neopitriod alfa u tekućem obliku ili Efect ultimum od Plantelle, koji je prirodniji. Ova sredstva djeluju oko mjesec dana nakon nanošenja na površinu.

Mnogi imaju problema s divljači koja im pohara vrt, divljim svinjama i srnama. Ovo se može riješiti uporabom repelenata koji odbijaju divljač mirisom. Treba ih razrijediti s vodom i oprskati biljke ili umočiti u njih krpice i objesiti ih na strateška mjesta. Ovi repelenti su trenutno jako traženi.

Najčešće od svih pitanja je ipak zašto se sada biljke moraju prskati zaštitnim sredstvima kada to prije nismo morali. Zato jer se mijenja klima, jer su ljeta jako topla, a zime više nisu oštre, pa štetnici opstaju. Rješenje je u integriranoj zaštiti, koja zagovara prskanje kemijskim sredstvima samo onda kada se to baš mora.