Prava prohibicija

Ovo je količina alkohola koja se može sigurno popiti (odgovor nije ono što očekujete)

Šarlota Brnčić

Foto Pexels

Foto Pexels

WHO je izradio novi akcijski plan koji ima za cilj smanjiti konzumaciju po glavi stanovnika



Konzumacija alkohola oduvijek je bila polje rasprava unutar znanstvene zajednice, koja se i dalje dijeli između onih koji preporučuju “terapijsku” konzumaciju (famoznih pola čaše vina za ručak) i apsolutnu zabranu pijenja alkohola, pogotovo ako je tu prisutnost kroničnih bolesti kao što su hipertenzija ili pretilost.


Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno se očitovala o ovom pitanju u sklopu akcijskog plana čiji je cilj smanjenje konzumacije alkohola po glavi stanovnika za 10% do 2025. godine.


Kao što su pokazala brojna novija istraživanja, zapravo nije moguće ograničiti granice “bezopasne” konzumacije alkohola.




U praksi nije moguće definirati razinu konzumacije alkohola koja je sigurna za naše zdravlje, jer je svaki oblik i količina alkohola odgovorna za štetu našem zdravlju. Stoga se ne preporučuje bilo kakva konzumacija ako želite ostati zdravi.


Mjera za smanjenje konzumacije alkohola dio je europskog okvira za djelovanje u vezi s alkoholom 2022.-2025., o kojem se glasovalo u Tel Avivu proteklih tjedana.


U tom “europskom okviru” ne pravi se razlika između umjerene konzumacije alkohola i zlouporabe alkoholnih pića – kako je to uobičajeno kada je o tome riječ – već se svaki oblik konzumacije, pa i onaj najumjereniji, smatra štetnim za zdravlje.


Kako bi se potaknulo smanjenje konzumacije alkohola i postigli ciljevi do 2025. godine, donesene su različite mjere – od povećanja oporezivanja alkohola preko zabrane reklamiranja tih proizvoda do smanjenja dostupnosti alkoholnih pića na tržištu.


Ukratko, postoji prava prohibicija koja se nimalo ne sviđa onima koji se bave proizvodnjom i prodajom alkohola.


“To je vijest koja nas duboko zabrinjava – objašnjava Vittorio Cino, generalni direktor Federvinija – prevladala je demonizirajuća i prohibicionistička linija. Europski dokument WHO-a ne pravi razliku između konzumacije i zlouporabe i učinkovito kriminalizira milijune potrošača i stotine tisuća proizvođača. To je jasan pokušaj utjecaja na europsku raspravu koja se vodi u Bruxellesu o označavanju i ispravnom informiranju potrošača.


Smatramo da je nametanje ovakvih recepata, koji se sastoje od oporezivanja, alarmantnih poruka i regulatornih ograničenja, ne samo štetno, već i potpuno beskorisno. Rezultati na terenu, a ne predstavljeni nejasni algoritmi, pokazuju da je zabrana uvijek zakazala.”