Neki ljudi kao da su programirani da kasne, a koliko god se trudili to promijeniti, uvijek postoji neki razlog zašto ipak zakasne.

Znanost ima odgovor zašto je to tako, identificiravši pet glavnih uzroka kroničnog kašnjenja.

“Planska zabluda”

Psiholozi su još krajem 1970-ih skovali pojam “planska zabluda” kako bi opisali ljudsku sklonost podcjenjivanju vremena potrebnog za neki zadatak, čak i kad smo ga već više puta radili.

Radi se o tome da sami sebe uvjerimo da će sve proći točno po planu, te računavši s time, neki ljudi ne vide šansu da će primjerice, bus kasniti ili da moraju stati na benzinsku pumpu usput, što će poremetiti taj idealan plan i uzrokovati kašnjenje.

Drugim riječima, planska zabluda ostavlja premalo prostora za nepredviđene situacije i stoga se zbog toga često događa situacija da kasnimo.

Što možete učiniti ako i vas “košta” vremena planska zabluda? Jednostavno udvostručite vrijeme koje mislite da će vam biti potrebno za neki zadatak. Na primjer, ako mislite da vam do posla treba deset minuta (pod uvjetom da nema gužve u prometu i da vas potrefi zeleni val), računajte 20 za svaku sigurnost!

Oni slobodna duha

Ono što ima veliku vezu sa dolaskom negdje na vrijeme i poštivanjem dogovora i rokova je savjesnost, a osobe koje su visoko savjesne češće dolaze na vrijeme.

To je zato što su oni obično odgovorni, disciplinirani i usmjereni na ciljeve, dok je, dijametralno suprotno, niža savjesnost povezana s neorganiziranošću, slabijim praćenjem planova i lošijim osjećajem za vrijeme.

Ako smatrate da pripadate u ovu skupinu, pokušajte osvijestiti kako vaše kašnjenje utječe na druge, što može povećati motivaciju za promjenu.

Žongleri

Postoje i takozvani “multitaskeri”, odnosno osobe koje vole raditi više stvari odjednom. Iako to može biti korisno u kreativnim situacijama, istraživanja pokazuju da takvi ljudi u prosjeku kasne i do 15 minuta više od onih kojima to nije crta osobnosti.

Razlog je jednostavan: prioritet daju odnosima i trenutnim situacijama, a manje strogim rasporedima.

Umjesto da vaš dolazak na vrijeme pati zbog gomile drugih zadataka koje rješavate simultano, postavite alarm kada trebate krenuti!

Noćne ptice

Još jedna stvar koja može utjecati na kašnjenje je naš unutarnji sat, koji nije isti kod svih. Osobe koje su noćne ptice prirodno kasnije idu spavati, pa se i bude se kasnije, a problem nastaje jer društvo funkcionira prema jutarnjem ritmu, pa dolazi do nesklada.

Uz to, kod noćnih ptica, hormon melatonin se luči kasnije, što otežava rano buđenje.

Za minimiziranje kašnjenja, zgodno je pripremiti što više toga večer prije; od odjeće koju ćete odjenuti do spremanja torbe.

Biološki faktori

Kod nekih ljudi kašnjenje ima neurobiološke uzroke. Primjerice, osobe s ADHD-om, autizmom ili disleksijom često imaju tzv. “sljepoću za vrijeme”, piše National Geographic.

To znači da veoma lako mogu izgubiti osjećaj za vrijeme.

Tada su korisne liste zadataka i kalendari kao zgodni podsjetnici na obaveze i dogovore.