
Foto: iStock
Ideja da svima treba jednaka količina vode - ne drži vodu, jer su svačije tijelo, način života i zdravstveni ciljevi različiti
povezane vijesti
Adekvatan dnevni unos vode ima pozitivne učinke na gotovo svaki sustav u vašem tijelu: osim što potpomaže radu srca, regulira tjelesnu temperaturu, pijenje dovoljne količine vode može spriječiti probleme poput bubrežnih kamenaca i zatvora te poboljšati kognitivne funkcije i raspoloženje.
Ideja da svima treba jednaka količina vode – ne drži vodu, jer su svačije tijelo, način života i zdravstveni ciljevi različiti.
Što kažu preporuke?
Opće preporuke za odrasle nalažu da je adekvatan dnevni unos vode za muškarce oko 3,7 litara dnevno, dok je za žene oko 2,7 litara dnevno, piše Everyday Health.
Ove količine uključuju i vodu konzumiranu u drugim napitcima, poput kave, čaja i slično.
Foto: Pexels
Što sve utječe na potrebe za hidratacijom?
Opće preporuke za unos vode dobra su polazna točka, ali individualne potrebe mogu varirati ovisno o drugim čimbenicima, kao što su dob i razina aktivnosti.
Primjerice, kada se znojite tijekom vježbanja ili vrućeg ljetnog dana, potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu pijenjem više vode.
Intenzitet i trajanje vježbanja utječu na to koliko se znojite, kao i na naknadne potrebe za tekućinom. Temperatura također utječe na to koliko se znojite, kao i vaša tjelesna težina i sastav tijela.
Ne morate se vidljivo znojiti da biste dehidrirali, što se može dogoditi tijekom plivanja!
Djeci i tinejdžerima je proporcionalno potrebno više vode nego odraslima u odnosu na veličinu tijela, posebno tijekom naglog rasta i aktivne igre.
Starije osobe mogu osjetiti pak smanjeni osjećaj žeđi i možda će morati biti pažljivije u pogledu redovitog pijenja, čak i ako ne osjećaju žeđ.
Također, potrebe za hidratacijom ovise i o tjelesnoj težini. Mišićno tkivo sastoji se od oko 75 posto vode, dok masno tkivo sadrži samo oko 10 posto vode, a kao rezultat toga, kako se tjelesna težina povećava, povećavaju se i potrebe za tekućinom.
Trudnicama je potrebna dodatna tekućina kako bi održale razinu amnionske tekućine, povećale volumen krvi i osigurale stalan rast djeteta, a veća količina vode potrebna je i dojiljama kako bi tijelo moglo proizvesti dovoljno mlijeka.
Hrana koju jedemo isto tako utječe na količinu tekućine koju je potrebno dnevno unesti. Ako jedete dovoljno voća i povrća svaki dan, ne morate piti toliko vode jer neke vrste voća i povrća imaju veći sadržaj vode od drugih.
Ako vam je unos voća i povrća nizak određenog dana, nekoliko dodatnih čaša vode će to nadoknaditi.
Foto: Pexels
Postoji li previše vode?
Pijenje prekomjernih količina vode odjednom može povećati rizik od izuzetno rijetkog stanja koje se naziva hiponatrijemija, koje se javlja kada se elektroliti u tijelu iscrpe, a koje je rezultat smanjene količine natrija u organizmu koji je razrijeđen zbog prekomjerne količine vode.
Natrij je neophodan za održavanje normalne ravnoteže tekućine, funkcije živaca i mišićne aktivnosti, a kada ima previše vode, a premalo natrija, voda počinje ulaziti u stanice, uzrokujući njihovo oticanje.
Zaključak = slušajte svoje tijelo
Umjesto rigidnih pravila, slušajte znakove svog tijela. Žeđ, boja urina (trebala bi idealno biti svjetlo žuta), razina energije, pa čak i raspoloženje mogu biti korisni pokazatelji statusa hidratacije!