Prva jutarnja šalica kave ili čaja je ritual, trenutak koji život čini ljepšim. Stoga se nerijetko pomno bira šalicu iz koje će se ispijati omiljeni napitak i u njemu uživati.

Kolekcije šalica koje je kreirala Marina Grabar iz ateljea Art Lab MG, »Kamelija« i »Boje Mediterana«, ponukale su nas da je posjetimo u Veprincu, gdje živi sa suprugom Zdravkom, koji je podupire u njenom stvaralaštvu sudjelujući u procesu stvaranja.

Rođeni Riječani prije više godina urbanu sredinu zamijenili su za život okružen prirodom, odlučivši renovirati kuću iz 1889. godine, a u sklopu koje se nalazi i atelje u kojemu nastaju bajkoviti uporabni predmeti od keramike.

Supružnici Grabar s unucima Marom i Filipom i ljubimicom Rozom

POČETAK TIJEKOM PANDEMIJE

Bio je to povod za razgovor s nagrađivanom umjetnicom koja nam je otvorila vrata svog čarobnog svijeta, u koji smo zavirili i otkrili tajne nastajanja šalica, tanjura, vaza, zdjela, satova, za čiju izradu treba nekoliko tjedana rada, te puno ljubavi i strpljenja.

Izradom keramike bavite se dugi niz godina, ali ste tek prije nekoliko godina krenuli profesionalno se baviti njome. Što je bilo presudno?

– Presudna je bila 2020. godina kad se zbog pandemije COVID-19 nisam više mogla baviti svojim dotadašnjim poslom – organizacijom i vođenjem grupa za rano učenje engleskog jezika za djecu od 4 do 7 godina, u sklopu Link – kreativnih radionica.

Nakon nekoliko mjeseci promišljanja odlučila sam svoj dugogodišnji hobi pretvoriti u posao. Za to sam srećom imala prostor u našoj obiteljskoj kući, a svi članovi obitelji pomogli su u njegovom uređivanju.

Studio smo opremili uz sredstva HZZZ-a, što je bila velika pomoć, s obzirom na to da izrada keramike podrazumijeva i dobru opremu.

Vaši su radovi osebujni. Pretpostavljam da vas priroda koja vas okružuje nadomak doma i ateljea inspirira?

– Iako sam voljela posao i rad s djecom, toliko volim mjesto na kojem živim da mi je već dugo bila želja da tu mogu i raditi.

Sada je to napokon moguće. Mir i zelenilo koje nas okružuju, jutarnje šumske šetnje s kućnom ljubimicom Rozom, svakodnevna su inspiracija i punjenje baterija. A posao s glinom me toliko ispunjava da se brišu granice između rada i razbibrige.

SUPRUGOVI ZADACI

Kako započinje proces izrade: skicom šalice i tanjurića i crtežom koji će se na njima naći ili imate neku drugu metodu rada? Koja je uloga vašeg supruga Zdravka u ovom procesu?

– Dobro ste pretpostavili, šalice imaju posebno mjesto u mom stvaranju. Ta ljubav prema njima vjerojatno seže daleko, još u doba mog djetinjstva, kad nam je tata koji je bio pomorac, sa svojih dalekih putovanja znao na poklon donositi šalice iz gradova koje je posjećivao. I ja kad putujem, volim sa sobom ponijeti kući takav suvenir.

U svoje šalice koje stvaram nastojim utisnuti pečat našega kraja, tako da budu trajna uspomena onima koji ih koriste. Sam oblik ponekad nastaje promišljanjem, skiciranjem, a više puta mi ga ponudi moj suprug koji je u našoj kombinaciji zadužen za izradu i grubo i fino uređivanje, ali i komercijalu.

Moje je da osmislim dizajn i daljnju provedbu, a ponekad i oživim suprugove ideje, kao naprimjer kolekciju »Kamelija«, za koju me mjesecima molio.

Inspiracija ne dolazi po narudžbi, i ponekad jednostavno treba strpljenja. Nagrada za to je zadovoljstvo postignutim rezultatom.

Imate kolekciju šalica »Boje Mediterana« koja obiluje bojama, a realizirati takav prijelaz boja na keramici nije jednostavno. Vjerujem da iza sebe imate veliko iskustvo i stoga nas zanima kako je izgledala faza kad ste eksperimentirali s bojama. Je li sve teklo glatko ili ste se namučili prije nego što ste postigli to što ste željeli?

– »Boje Mediterana« su naša najšarenija kolekcija koja svuda privlači poglede. Na svakoj šalici, zdjelici, tanjuriću, satu, najmanje je 15 boja i kombinacije su bezbrojne i neponovljive.

Otvaranje peći uvijek je veliko uzbuđenje, ali i neizvjesnost, jer u keramici u svakoj fazi može biti iznenađenja. Područje keramike je ogromno i čovjek bi mogao potrošiti 5 života istražujući…

Kako bih si olakšala posao, jednu sam posudu oslikala bojama koje koristim, da vidim kako će izgledati nakon glazure. To mi je od velike pomoći kod odabira boja za određene motive.

S tehničkog aspekta, kako izgleda proces stvaranja?

– Sama izrada predmeta od gline može se izvesti u različitim tehnikama, a napravljeni predmet mora se pažljivo i postepeno sušiti nekoliko dana. Grubo se i fino uređuje, te prvi put peče na temperaturama višim od 1000 C.

Peć se hladi 2 dana i tek tada otvara, a predmeti se oslikavaju, bojaju i ponovo peku. Nakon drugog paljenja posude se glaziraju, uređuju i treći put peku, a ako na njima ima nepravilnosti, mislim na rupice, peku se ponovo.

Ako se predmeti obogaćuju 24-karatnim zlatnim detaljima, potrebno je još jedno paljenje peći na 750 C. Sve u svemu, da bi se dovršilo jednu šalicu potrebno je 15 do 20 dana. I mnogo strpljenja!

Marina i Zdravko Grabar

PERUNIKE KAO NOVI MOTIVI

Vaše radove krase razni motivi, pa i riječke trešnje. Otkrijte nam bar jedan novi projekt, odnosno novi motiv na kojem radite?

– Kolekcija »Kamelija« vezana je uz Opatiju, prvu damu našeg turizma, a trešnje su vezane uz svetog Vida, zaštitnika Rijeke. Jedan od novijih motiva su mi perunike. Perunika je 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.

Zanimljiva je priča o njoj, kao i njena ljepota što me zaintrigiralo, te sam se okušala u tome da je prenesem na keramiku. Od novijih projekata trenutačno je zasigurno najvažnije proširenje radnog prostora.

Već tjednima se intenzivno radi i nadamo se da će već tijekom ljeta sve biti spremno za održavanje različitih radionica.

Do sada smo ugostili više grupa vrtičke djece na našim oglednim radionicama upoznavanja s glinom; team-building grupe i grupe s programom krojenim po njihovoj želji, za neke njihove posebne prigode.

Vladati lončarskim kolom nije jednostavno i za njega treba imati znanja i vještine. Kako su izgledali vaši počeci rada na tom pomagalu?

– Rad na lončarskom kolu učila sam od naše riječke umjetnice prof. Dijane Lukić (ex Art&Hobby, Likovni centar LiCe). Da, to je posebna vještina za koju treba vremena i strpljenja, no rezultat je začudan.

Kolo je zanimljivo i djeci, te je dobar način za razvijanje njihove ustrajnosti i vještine koja im danas često manjka.

Naših pet malenih u obitelji su već svi ponešto izradili, a obiteljske kreativne radionice naročito su zastupljene ljeti, kad iz Belgije stigne naša kći koja se također bavi keramikom i tamo ima svoj atelje u kojem podučava lončarenje. Sin i njegova obitelj također su kreativni – bave se hortikulturom i uređenjem okoliša.

Radite li manje komade posuđa ili i servise za recimo 6 osoba ili više?

– Budući da su svi naši predmeti unikatni, izrađeni, oslikani i obojeni rukom, radimo ih u malim serijama. Servise radimo po narudžbi, isto kao i personalizirane poklone, koje možemo prilagoditi željama kupaca, dodati natpis u zlatu i drugo.

INSPIRACIJA NA SVAKOM KORAKU

Imati posebnu šalicu i tanjurić za prvu jutarnju kavu ili čaj je nešto što mnoge usrećuje. Jeste li za sebe i svoje najdraže možda izradili neke posebne šalice?

– Uživam u ispijanju jutarnje kave na terasi. A iz koje će to šalice biti, ovisi o raspoloženju toga dana. Primjećujem da često posežem za »Kamelijom«.

Volim razveseliti obitelj i prijatelje nekom šalicom po njihovom guštu. To je ujedno i prilika za eksperimentiranje.

Nedavno sam realizirala šalicu za prijateljicu s kojom običavam ići u šetnju zajedno sa našim ljubimcima, što sam crtežom i prikazala na šalici.

Likovna umjetnost zasigurno ima posebno mjesto u vašem životu. Otkrijte nam stoga koga volite od umjetnika, čiji rad cijenite ili vam je blizak po senzibilitetu?

– U našoj je kući uvijek kreativni nered i uvijek je neki projekt u tijeku. Papira, boja, škara, ljepila, perlica, gline – kod nas nikad ne manjka. Tako je oduvijek, a naše tri unučice i dva unuka idu istim stopama…

Inspiraciju nalazim na svakom koraku, a otkad se intenzivno bavim keramikom, gušt mi je pratiti Instagramov svijet keramičara i otkrivati zanimljive ljude i njihove prekrasne radove.

Od naših bih umjetnika tu istaknula zagrebačku keramičarku Lidiju Boševski. Jako volim akvarel i našu slikaricu Slavu Raškaj, volim Romola Venuccija te radove argentinske umjetnice Marine Sorije i asemičke slike/tekstove ukrajinske umjetnice Line Stern.

Igrajući se bojama i oblicima nastojim osmišljavati i graditi vlastiti stil, a samo oslikavanje bojama i zlatom posebno mi je zadovoljstvo i izazov i vjerojatno najdraža faza rada.

Naravno, uz rad s polaznicima radionica i posjetiteljima koji su uvijek dobrodošli.