
Foto: Unsplash
Labubu figurice postale su sveprisutan i sveobuhvatan fenomen
Ružno-slatki lik s razbarušenom kosom, izbuljenim očima, zubatim osmijehom i špičastim ušima trenutačno je apsolutni globalni hit. Figurice Labubu – neobične, simpatične i lako prepoznatljive – osvojile su kolekcionare diljem svijeta.
Potražnja je tolika da su se već pojavile i brojne kopije, poznate pod imenom Lafufu. No, pravi zaljubljenici spremni su sate provoditi u redovima ispred Pop Mart trgovina kako bi došli do originala, koje zatim s ponosom nose kao privjeske na dizajnerskim torbama.
Od djece i tinejdžera pa sve do zvijezda poput Rihanne, Lise iz BlackPinka, Due Lipe, pa čak i Davida Beckhama – koji je svoj primjerak dobio od kćeri Harper – Labubu je postao sveprisutan i sveobuhvatan fenomen.
Obični ljudi su jednako opsjednuti – od Šangaja do Londona, dugi redovi za kupnju lutke dospjeli su na naslovnice, a ponekad je dolazilo i do tučnjava.
Ključ popularnosti
Iza ovog neodoljivog čudovišta stoji hongkonški umjetnik Kasing Lung, koji ga je 2015. zamislio inspiriran vlastitim djetinjstvom u Nizozemskoj, isprepletenim utjecajima nordijske mitologije i europskog folklora.
Labubu je dio šireg svijeta The Monsters, u kojemu žive i druga bića poput Spooky Booa, Zimoma i Tycocoa. No, upravo je Labubu svojim nespretnim ponašanjem i čudnovatim izgledom osvojio najviše simpatija.
Od 2019. Pop Mart u suradnji s Lungom masovno proizvodi ove figurice u plišanim i vinilnim verzijama, raznih veličina, boja i kostima – od astronauta i gusara do varijacija nadahnutih pop kulturom.
Ključ popularnosti? Vjerojatno misterioznost: prodaju se kao “blind box” – ne znate što ste kupili dok kutijicu ne otvorite. Upravo taj element iznenađenja dodatno je raspirio kolekcionarsku groznicu.
Foto: David Kristianto on Unsplash
Iako je Labubu nastao 2015. godine, globalni boom počeo je tek nekoliko godina kasnije – oko 2021., kad su društvene mreže poput TikToka, Xiaohonga (Reda) i Instagrama počele biti preplavljene “unboxig” videima i videima prezentiranja svojih kolekcija.
Kolekcionari, osobito iz Kine, Južne Koreje i Japana, prvi su potaknuli pomamu, ali ubrzo se trend proširio i na Zapad. Kinesko tržište dizajnerskih figurica već je tada bilo ogromno, a Labubu je postao jedna od glavnih zvijezda.
Labubu trend sada je dosegnuo i Hrvatsku pa se tako duž obale Jadrana na štandovima mogu pronaći jeftinije Lafufu verzije.
U nekim zemljama trend je otišao još dalje – ljudi organiziraju “Labubu meet-upove”, odnosno dolaze sa svojim kolekcijama u parkove ili kafiće, snimaju videe i čak izrađuju kućice ili namještaj za figurice.
Nostalgija i kolekcionarstvo
Zašto su odraslima toliko privlačne ove “igračke”? Psihologinja i profesorica Mirjana Nazor objašnjava kako može biti riječ o nostalgiji za djetinjstvom.
– Za odrasle ljude igračke mogu biti svojevrsno sjećanje na razdoblje kad su bili djeca, kad je život bio bezbrižniji i jednostavniji. Bude nekakvu nostalgiju u nama. Kao da smo s tom igračkom vratili djelić svog ranijeg života, ističe Nazor.
Neobičan izgled ove lutkice čini drugačijima od konvencionalnih, slatkih, plišanih igračka. S velikim zubima, one se gotovo mogu učiniti i strašnima, a i sam naziv njihovog svijeta “Čudovišta” ukazuje da ovo svakako nije obična lutka.
– Te igračke se zapravo zovu čudovišta, imaju naoštrene zube i izgledaju malo strašno. To isto može biti neka simbolika. S jedne strane, danas se, pogotovo preko društvenih mreža, forsira neki određeni ideal ljepote.
S obzirom na to da ova lutkica ne spada u taj ideal, ljudima daje neku sigurnost da svatko može biti prihvaćen i voljen, čak i ako se ne uklapa u određeni standard.
S druge strane, u životu se susrećemo sa svakakvim “čudovišnim” situacijama pa onda kad imamo doma jedno ovako malo, sebe uvjerimo da nije to tako strašno i da možemo izaći na kraj sa svim “čudovištima” u našem životu. Lutkica je kao mali podsjetnik na to, smatra Nazor.
Za Labubu lutkama ludi cijeli svijet, i mali i veliki. Što je kod njih potrošačima toliko privlačno da za njih satima čekaju u redovima i daju po više od sto dolara?
Foto: Dushawn Jovic on Unsplash
Sociolog Ivan Perkov navodi fenomen kolekcionarstva kao jedno od mogućih objašnjenja.
– Kolekcionarstvo izgrađuje identitet osobe koja nešto skuplja, bez obzira na to radi li se o sličicama nogometaša, oldtimer automobilima, novčanicama ili lutkicama.
Druga je funkcija kolekcionarstva stvaranje zajednica jer ljudi koji dijele različite interese i skupljaju iste predmete često stvaraju trajne socijalne veze.
Kada je riječ o vrijednim ili rijetkim kolekcionarskim predmetima, recimo umjetninama, automobilima i starinama, kolekcionarstvo predstavlja i svojevrsni statusni simbol i stvara simbolički kapital jer samo uska skupina ljudi ima privilegiju skupljati, primjerice, skupocjeno antikno oružje ili nakit.
Ipak, čini se da su ove lutkice kratkotrajni kolekcionarski predmeti, iako u nekom momentu mogu postići visoku novčanu vrijednost. Predviđam da će se uskoro naći odbačene u masi sličnih predmeta koji više nisu zanimljivi ni široj publici ni kolekcionarima, objašnjava Perkov.
Limitirane kolekcije
Pop Mart dućani redovito izdaju limitirane kolekcije koje se rasprodaju unutar minuta – često su to suradnje s poznatim dizajnerima, brendovima ili tematske serije, npr. božićne ili suradnje s poznatim modnim brendovima.
Te rijetke figure znaju dostići ogromne cijene na second-hand tržištu – ponekad i nekoliko stotina dolara za jednu figuricu. Što ovo govori o suvremenim vrijednostima mladih potrošača? Radi li se o prolaznom trendu ili postoje dublji razlozi ovakvog ponašanja?
Tu već dolazimo na problematični dio fenomena. Rekao bih da je činjenica da su lutkice lišene bilo kakve upotrebne vrijednosti postale toliko popularne jednostavno simptom bolesti našeg vremena.
Ljudi su oduvijek pridavali simbolički značaj predmetima, ali iza toga su najčešće stajale religijske, političke ili kulturne vrijednosti. U slučaju Labubu figurica teško je vidjeti dublji smisao – osim čiste privlačnosti konzumerizma.
To je potrošnja lišena značenja, a upravo zato će mnoge od tih figurica vjerojatno vrlo brzo završiti zaboravljene. Riječ je o još jednom obliku zadovoljavanja lažnih potreba u suvremenom kapitalizma, zaključuje Perkov.
Foto: David Kristianto on Unsplash
Nadalje, Perkov objašnjava kako Labubu lutkice u jednu ruku jesu kratkotrajan i površan bijeg od trenutne loše političke i ekonomske situacije u svijetu te govori kako stalno konzumiranje nepotrebnih stvari zapravo pogoršava socijalnu, ekološku i ekonomsku situaciju jer produbljuje društvene nejednakosti, uzrokuje gomilanje otpada i stabilizira društvene nepravde.
Emocionalno zadovoljstvo koje pružaju ovakve lutkice je stvarno, ali vrlo kratkog daha – i na kraju ne rješava nijedan od problema zbog kojih im se uopće okrećemo, poručuje Perkov.
Danas Labubu postoji u desecima izdanja, od vinila do pliša, kao astronaut, pčela, gusar, modna ikona… A neke rijetke figurice dosežu cijene od nekoliko stotina, pa i tisuća eura.
Imovinski status
Ima i Hrvatska svoje Labubu obožavatelje, od kojih je jedna i studentica Lara. S ovim trendom upoznata je već duže vrijeme, a iako si originalnu Labubu lutku ne može priuštiti, voli gledati videe njihovog otpakiravanja jer, kako kaže, zanimljivo joj je što kupac nikad ne zna koju će lutku u kutiji dobiti.
– Jako volim plišane igračke općenito, a pogotovo one kolekcionarskog tipa. Zato su mi se Labubu lutke isprva i svidjele. Osim toga, mogu se nositi i kao modni dodatak, recimo kao privjesak na torbi, što mi je posebno fora, kao nekakva interpretacija osobnog stila.
Smatram da je s vremenom, doduše, trend prerastao iz nečeg unikatnog, posebnog i umjetničkog, u tzv. mainstream. Sad je Labubu poput nekog imovinskog statusa, kako bi se pokazalo »da se ima«.
Mislim da su oni vrijedni i posebni utoliko što su, prije svega, umjetnička ekspresija, ali smatram da se na njih ne bi trebalo gledati kao na statusni simbol, i da u tom smislu ne sadrže nikakvu vrijednost, komentirala je Lara.
Najskuplji Labubu na svijetu
Na aukciji u Pekingu održanoj 10. lipnja 2025., prodana je jedinstvena 131-centimetarska mint-zelena Labubu figura za 1,08 milijuna kineskih juana, odnosno 131.600 eura, što je ujedno čini najskupljom Labubu figurom na svijetu.
Poslovna izvješća Pop Marta navode kako je tijekom 2024. godine samo serija The Monsters, u kojoj je Labubu glavna zvijezda, ostvarila zaradu od 420 milijuna dolara.
Tihi genij iza čudovišta koje je osvojilo svijet
Kasing Lung, umjetnik iz Hong Konga s adresom u Nizozemskoj, autor je čudesnog i mračnog svijeta »The Monsters«, u kojem žive neobična, čudovišna stvorenja – od kojih je najpoznatiji Labubu.
Rođen je u Hong Kongu, ali je još kao dijete s obitelji preselio u Europu. Upravo ga je odrastanje u Nizozemskoj, između istočnjačkih korijena i zapadnjačke kulture, potaknulo da razvije poseban crtački stil u kojem se miješaju utjecaji bajki, folklora, mitologije i stripova.
Foto: David Kristianto on Unsplash
Lung je svoju umjetničku karijeru započeo kao ilustrator dječjih knjiga, ali se brzo profilirao kao autor osebujnog vizualnog jezika. Njegovi likovi, iako na prvi pogled strašni – s velikim očima, razbarušenom kosom i izobličenim crtama lica – odišu emocijama, tugom, nespretnošću i toplinom, zbog čega izazivaju simpatije publike svih generacija.
Labubu se prvi put pojavio 2015. godine kao crtež, a kasnije i kao dio šire priče unutar serijala »The Monsters«. Godine 2019., Lung započinje suradnju s kineskom tvrtkom Pop Mart, koja njegove likove pretvara u kolekcionarske figurice – i time kreće globalna groznica.
Zahvaljujući »blind box« konceptu prodaje i viralnim objavama na društvenim mrežama, Labubu postaje jedan od najtraženijih kolekcionarskih proizvoda na svijetu.
Unatoč vrtoglavom uspjehu, Kasing Lung ostaje samozatajan i rijetko se pojavljuje u javnosti. Njegov rad nastavlja inspirirati tisuće kolekcionara, umjetnika i zaljubljenika u neobično – pokazujući da ljepota može biti upravo u nesavršenosti.
Kasing Lung je prilično samozatajan i rijetko daje intervjue, no jedan od njegovih najpoznatijih i najčešće citiranih izjava u kontekstu stvaranja Labubua i svijeta The Monsters glasi: »Crtao sam čudovišta, ali svako od njih ima djelić mene u sebi.«
Ova rečenica najbolje sažima njegov umjetnički pristup – stvaranje likova koji na prvi pogled izgledaju zastrašujuće, ali zapravo nose duboke emocije, ranjivost i sjećanja iz djetinjstva.