Početak vegetacije

Kalendar radova u vinogradu: Nemojte žuriti s orezivanjem loze

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Mali vinogradari, nasuprot velikima, mogu početi s rezidbom vinove loze krajem zime (kraj veljače ili početak ožujka).

Ako su vremenske prilike povoljne, kao što su to ove godine, vlasnici manjih vinograda počinju s rezidbom svojih vinograda već tijekom siječnja, no kada je taj posao najbolje obaviti? Ranijom zimskom rezidbom vinove loze utječe se na ranije kretanje vegetacije, tj. pupanje, zbog toga što se ukupna količina hranjivih sokova iz korijena različito raspoređuje po pojedinom pupu. Na neorezanoj lozi broj pupova je mnogostruko veći od njihovog broja na orezanom trsu.


Stoga svaki pup neorezanoga trsa dobiva manju, dok pup na orezanom trsu, nakon rezidbe, trajno veću količinu hranjivih sokova. Mjesec dana kasnija rezidba odgađa buđenje pupova za otprilike 1-2 dana. Tako će se pup istog trsa, ako je orezan 1. prosinca umjesto 1. ožujka, početi otvarati za oko 3 – 6 dana ranije. Mali vinogradari, nasuprot velikima, mogu početi s rezidbom vinove loze krajem zime (kraj veljače ili početak ožujka), i planiranim završetkom svakako prije 15. ožujka, za prosječnu godinu.


Početak vegetacije, naime, ovisi i o početku rezidbe. Rezidbom, odnosno prikraćivanjem lucnja i reznika radi se presjek na jednogodišnjoj rozgvi. Time nastaje otvorena rana. Ako je ona napravljena kasno, tijekom ožujka, ne može brzo zarasti i dolazi do sušenja vinove loze. Tek kada se rana zatvori, sokovi počinju kretati u pupove. Ako smo lozu orezali puno ranije, tijekom prosinca, rana je do proljeća gotovo zarasla, pa sokovi odmah ulaze u pupove i loza kreće ranije.



Većina sorata koje rano dozrijevaju (muškat, otonel, traminac, sauvignon), manje su osjetljive na niske zimske temperature. Sorte koje kasno dozrijevaju, poput moslavca i graševine, mogu imati nedovoljno dozrelu rozgvu te je tada bolje odgoditi početak rezidbe sve dok ne prođu niske zimske temperature i ne utvrdi se postotak mogućeg smrzavanja.


Primjerice graševina koja kasno kreće, posađena na višim položajima, puno je sigurnija od kasnih proljetnih mrazova pa se njezinim ranim rezom može izazvati i ranije kretanje.


Ako je vinograd na nižem položaju, npr. sorta chardonnay, i na južnoj strani gdje je moguće smrzavanje niskim zimskim temperaturama i kasnim proljetnim mrazovima, a kako se radi o sorti koja prva kreće, uz to na toploj južnoj strani na kojoj vinogradi ranije kreću, takav se nasad treba ostaviti za rezidbu za kraj veljače, tj. početak ožujka.


Ako je vinograd na visokom položaju, npr. sorte rizling rajnski i na sjevernoj strani, te relativno siguran od kasnih proljetnih mrazova, a radi se o sorti koja kasno dozrijeva, moguće je rezidbu obaviti već tijekom prosinca, ako je rozgva dobro dozorila.



Što se tiče redoslijeda rezidbe, najprije se režu otpornije sorte: traminac, rajnski rizling, pinot bijeli, pinot crni, cabernet sauvignon, zweigelt ili St. Laurent (Lovrijenac) te najprije na najvišim pozicijama vinograda. Suprotno od toga, trsovi u dolini ili u depresijama režu se posljednji. Ako se ne zna koja je sorta otpornija na pozebu zimi, generalno je pravilo da sorte sa sitnijim grozdovima puno bolje podnose hladnoću i pozebu od onih s krupnim ili krupnijim grozdovima.


Najčešće greške kod rezidbe vinograda početkom treće vegetacije je ostavljanje lucnja. Rezultat toga najčešće je da pupovi na kraju prejakog lucnja krenu te daju i najjače mladice s puno grožđa, dok su na mjestu na kojem bi se morali formirati budući krakovi trsa najslabije mladice, koje ponekad čak i ne izrastu.