Ideja iz magazina

Kako se njemačka krojačica upisala u povijesne knjige s plišanim medom: Blaži suze i uljepšava dječje dane

Marko Dobrecović

Foto: iStock

Foto: iStock

Plišani medo nastao je kao ideja Margarete Steiff

Mnoge stvari su vječne, ali neke su vječnije od drugih. U doba odrastanja, veliku ulogu u razvoju malog djeteta odigrao je omiljeni plišani ljubimac.


Korišten kao predmet igre, kao topli zagrljaj u snu, suputnik na putovanjima, svakodnevni oslonac i još štošta, plišani prijatelj ukrasio je mnoga djetinjstva, a mnogi stručnjaci podsjećaju da to nije samo igračka, već da ima jako važnu ulogu pri djetetovu odrastanju.


U svijetu današnjice, mnoge su životinje dobile svoje plišane verzije. Proizvođači igračaka doskočili su potrebama potrošača pa se nerijetko čini da su se oplišanili i cijeli zoološki vrtovi.


Pa ipak, plišani medvjedić vjerojatno je najpoznatiji i najslavniji plišani stvor. Upravo se medo najčešće nalazi u slikovnicama i ostalim dječjim sadržajima, a na spomen plišane igračke, medo je mnogima prva asocijacija.


Status i visoko kotiranje u društvu plišanog življa, plišani medvjedić duguje svojoj dugovječnosti u svijetu igračaka. U ruke mališana dostavljen je na kraju 19. stoljeća, stoga medo već naraštajima blaži suze i uljepšava duge dječje dane.


Plišani medo nastao je kao ideja Margarete Steiff. Ova vizionarka odmalena je bolovala od teške bolesti, no to je nije spriječilo da se u povijesne knjige upiše kao osnivačica tvrtke Margarete Steiff GmbH, tvrtke koja i danas živi Margaretino nasljeđe proizvodeći poznate igračke.



Margarete Steiff, Foto: Steiff

Ideja iz magazina


Margarete Steiff rođena je 24. srpnja 1847. godine u njemačkom Giengenu. Njezini roditelji bili su građevinski poduzetnik Friedrich Steiff i Marija Margareta Steiff, rođena Hähnle. U dobi od 18 mjeseci, malena je Margarete oboljela od, kako će doktori dijagnosticirati tek nakon tri godine, dječje paralize.


Nemogućnost pomicanja nogu doživotno će je prikovati za kolica, a bolest se usto osjetila i bolovima u desnoj ruci. Uz pomoć hrabrih roditelja, koji nisu dopuštali da djevojčica živi izoliranim životom, Margarete se družila s prijateljima i bila uključena u dječje igre i druženje.


Redovito je pohađala školu, a unatoč bolovima u desnoj ruci, Margarete je postala vješta u sviranju citre, dajući pritom poduke iz sviranja kako bi zaradila nešto novca. Uz sviranje instrumenta, Margarete je pohađala krojačku školu kod izvjesne gospođe Schelling. Nakon što je kao sedamnaestogodišnjakinja završila školu, ponekad se znala pridružiti svojim sestrama koje su otvorile krojačku radnju za žene.


Margarete si je svojom ušteđevinom uspjela nabaviti šivaći stroj i to prvi u cijelom Giengenu. Poslovna svakodnevica se zahuktala, a Margarete je strojem došla do novih poslovnih prilika. Do svojih srednjih dvadesetih godina radila je na hlačama za građane, izrađivala odjeću te poslovno putovala.


Svoja poslovna ostvarenja nastavila je u suradnji s tvrtkom iz Stuttgarta za koju je izrađivala tada popularne podsuknje od filca.


Uspješnost i obim posla naveo ju je da 1880. godine osnuje tvrtku Steiff. Svakodnevni rad s filcom naveo ju je na razmišljanje da je to idealan materijal za punjenje, a kad je naišla na uzorak za igračku slona, Margarete je navedene sastojke spojila u djelo.


Punjene finom janjećom vunom, Margarete je igračke poklanjala djeci svojih poznanika i obitelji. Izradila je mnogo takvih životinja, načinila korekcije u korištenoj tkanini i dodacima, a proširivši svoju ponudu, igračke je počela prodavati u malim količinama.



Nos za biznis


Članovi Margaretine obitelji počeli su joj pomagati u poslovnim prilikama. Njezin brat Fritz imao je »nos za biznis«. Shvativši da postoji mogućnost za prodajom velikog broja ovih igračaka, izložio ih je na tržnici u Heidenheimu, što je polučilo mnogo narudžbi.


Svoj obol tvrtki dao je i njezin kreativni nećak Richard, koji se tvrtki pridružio nakon studiranja na Akademiji za umjetnost i obrt.


Njegove skice postale su osnova za mnoge različite igračke marke Steiff. Poznatog medvjedića Margarete Steiff izradila je između 1897. i 1899. godine. Igračka plešući medvjedić prikazivala je plišanog medvjedića u stajaćem položaju.


Biznis igračkama se zahuktao, a kada je Steiff dosegao američko tržište, nastao je pojam koji sve do danas neće iščeznuti iz svakodnevnog govora.


U prvim godinama 20. stoljeća najpoznatiji plišani medvjedići u SAD-u bili su oni marke Steiff te oni koje je razvila tvrtka Morris Michtom.


Popularna igračka za djecu svoj internacionalni naziv »Teddy bear« dobila je baš tih godina kada je predsjednik Sjedinjenih Država bio Theodore Roosevelt. Teddy je bio nadimak samog Roosevelta, a nadjenut mu je tijekom lova na medvjede.


Tijekom lovačkog natjecanja, Rooseveltovi pratitelji vezali su medvjeda za stablo, dok je predsjednik trebao dobiti tu »čast« da ustrijeli medvjeda. Roosevelt je to odbio, smatrajući taj potez nesportskim, no naredio je da se medvjed ubije kako bi se riješio muke. Ta crtica bila je tema političke karikature u SAD-u, a naziv »Teddy Bear« ostat će nadjenut plišanoj igrački.


Junakinja s početka priče Margarete Steiff doživjela je američki uspjeh svojih plišanih medvjedića i neslućene visine tvrtke Steiff. Ipak, ova krojačka vizionarka preminula je 1909. godine u dobi od 62 godine.


Nasljeđe svoje tete i tvrtke Steiff nastavio je njegovati Richard Steiff prema čijim su dizajnima nastali mnogi medvjedići. Poznati plišanac oduvijek je služio kao dječja utjeha, poklon za razne prigode, a darovao se i odraslima kao znak naklonosti, čestitke ili čega drugoga.


Gumb u uhu – zaštitni znak

Kako bi zaštitio Steiff životinje od imitacije, Franz Steiff, Margaretin nećak, razvija poznati »gumb u uhu«, zaštitni znak koji je i danas zaštićen. U početku je gumb na sebi imao slona, ​​no s godinama je to zamijenjeno natpisom »Steiff«.



Franz Steiff, Foto: Steiff

Stoljetna suradnja


Godine 1930. suradnju su uspostavile dvije danas slavne tvrtke, koje su ranih 1900-ih tek bile u uzletu. Prva je, pogađate, tvornica igračaka Steiff, a druga je čuvena kompanija Disney.


Ove dvije tvrtke na svojim stranicama upravo posebnim ponudama slave svoju stoljetnu suradnju. Margarete Steiff i Walt Disney predstavljeni su kao vizionarski osnivači svojih tvrtki. Povezuje ih kreativna izvrsnost, trajno nasljeđe i entuzijastični obožavatelji.


Najslavniji Disneyjev lik ujedno je i njihov prvi proizvod Mickey Mouse, koji je na filmu debitirao 1928. godine u »Parobordu Williju«, svoju plišanu verziju dobio je nedugo zatim. U produkciji tvrtke Steiff, 1931. godine nastala je plišana igračka Mickeyja Mousea, a ubrzo je prodano 30 tisuća komada.



Model Bear 55 PB, Foto: Steiff

Iduće godine Steiff je Mickeyju pridodao družicu. Minnie Mouse pridružila se asortimanu 1932. godine, a poznati mišji par bio je čvrst temelj dugogodišnje suradnje Steiffa i Disneyja koja traje i dandanas.


Minule godine donosile su neograničena izdanja plišanog življa. Od ograničenih kolekcionarskih izdanja i iznimno rijetkih primjeraka pa sve do široke ponude likova iz raspona Disneyjevog opusa. Na vremenskoj lenti na svojoj web-stranici Steiff skreće pozornost na najuspješnije proizvode nastale u suradnji s Disneyjem.


Uz Mickeyja i Minnie, poznati plišani likovi su Bambi iz 1951. godine, vjeverica Perri iz 1959. godine, Baloo iz 1968., medvjedić u odijelu Paška Patka iz 1993., Winnie the Pooh, Čarobnjak Mickey, Pluton, Nemo, Kauboj Woody, Olaf i kolekcija najpoznatijih Disneyjevih likova u plišanoj izvedbi.


U povodu stoljeća nerazdvojenosti, Steiff je predstavio dva obljetnička modela Mickeyja Mousea. Šljokičastom crno-bijelom Micekyju Steiff je pridružio i onog klasičnog Mickeyja Mousea koji u rukama drži Steiffovog plišanog medvjedića. Taj model u kojemu se dva poznata plišana ljubimca »druže« i slikovito naglašava suradnju dviju tvrtki.



1931. godine nastale su prve figure zajedno s Disneyjem. Partnerstvo traje i danas

Medvjeđa toplina


Omiljeni plišani medo ne samo da je ušao u svakodnevicu mališana i onih malo starijih, već je upravo ta vrsta igračke predmet mnogih animiranih filmova, stripova i pjesama, uglavnom za najmlađe.


Uz Albärta koji tek treba okusiti veliku popularnost, jedan od najpoznatijih plišanih medvjedića definitivno je Paddington, a mnogi koji su gledali nezaboravnog Mr. Beana sjetit će se njegovog Teddyja, koji ga je vjerno pratio u ludim avanturama.


Poznavatelji Elvisovog opusa vjerojatno će se sjetiti pokojeg stiha pjesme »(Let me be your) Teddy bear«, u kojoj je popularni Presley zaljubljenost prema neimenovanoj »Baby« iz pjesme istaknuo putem svestranog plišanca.


Medo je zasigurno zaslužio ovako velike redove, a zaslužio je to i onaj najveći. Guinnessov rekord za najveću plišanu životinju na svijetu drži plišana medvjedica Xonita. Dugačka 63 stope, točnije nešto više od 19 metara i teška četiri tone, Xonita se smjestila u meksičkom Xonacatlanu.


Veliki medo javnosti je predstavljen 28. travnja 2019. kako bi promovirao meksički Dan djeteta. Medo vrijedan Guinnessa sadrži sve detalje koji se nalaze na standardnoj plišanoj životinji.


U haljini, s tijarom na glavi, gumbima na mjestu oči i sjajni nos, najveći plišanac je i tkaninom i punjenjem načinjen od istih materijala koji se koriste za izradu komercijalnih plišanih medvjedića.


Steiff, Albärt, Paddington, Xonita… Posegnite za vlastitim omiljenim plišancem, ako je potrebno prekinite ga u zimskom snu, a ako se slučajno nalazi u brlogu, u kakvom starom ormaru ili ispod kreveta, skinite prašinu s njega i podsjetite se na njegovu medvjeđu toplinu.


Albärtova moćna poruka

Njemačka je kao »pradomovina« plišanog medvjedića prošloga ljeta predstavila novog popularnog medu koji će ovoga ljeta imati vrlo važnu ulogu. Albärt je službena maskota UEFA Europskog nogometnog prvenstva koje će se ovog ljeta igrati u deset gradova diljem Njemačke. Simpatični okrugli medo odjeven u dres s brojem 24 proglašen je maskotom nakon glasovanja provedenog među korisnicima UEFA.com te školskom djecom diljem Europe kroz UEFA-in program Nogomet u školama. Kada je medvjeđa maskota potvrđena, nogometni obožavatelji dobili su priliku odabrati medino ime. Od četiri ponuđena naziv, ime Albärt dobio je skoro trećinu glasova te pobijedio u izboru. Albärt je izvedenica imena Albert u kojemu je učahuren »bär« njemački naziv za medu.


Maskota Albärt prvi je put predstavljena javnosti uoči prijateljske utakmice Njemačka – Kolumbija prošlog lipnja. Osim što će se družiti s euforičnim navijačima, Albärtova uloga bit će i druženje s djecom školskog uzrasta koju će inspirirati u razvoju da se bave nogometom, sportom općenito i svim sportskim vrijednostima.


Biranim je riječima o maskoti turnira govorio legendarni kapetan Elfa, a danas direktor turnira EURO2024 Phillip Lahm.


– Kao roditelj znam koliko je važno poticati dječju maštu. Uz lansiranje naše maskote turnira, nadamo se da ćemo stvoriti zabavan i simpatičan lik koji će djecu inspirirati da uživaju u igranju nogometa, kazao je Lahm.


Uz kampanju #MakeMoves, Albärt će u školama diljem Europe izazivati učenike da iskoriste vlastitu tjelesnu aktivnost kako bi putem tehnologije za snimanje pokreta oživjeli maskotu i potaknuli je da se kreće. Sveobuhvatnu ulogu simpatičnog nogometnog mede podcrtali su i potpredsjednica Njemačkog nogometnog saveza Celia Šašić.


– Nikad nije prerano da djeci postavite temelje za kretanje, razigranost i timski duh. Sjajno je vidjeti kako UEFA inspirira nadolazeću generaciju da izgradi samopouzdanje, njeguje aktivan način života i razumijevanje važnosti timskog duha. Sve su to važne životne lekcije koje će oblikovati njihovu budućnost, a maskota Albärt prenijet će tu moćnu poruku, Šašić je o Albärtu imala samo riječi hvale.



Maskota Europskog nogometnog prvenstva Albärt