PITANJE ČITATELJA

Kada se ujesen vade dalije? Dobro je obratiti pažnju na vremenske prilike

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Upravo sada pohranjuju tvari potrebne za cvatnju sljedeće sezone

Imao sam prekrasne dalije koje prošle jeseni nisam izvadio iz zemlje, jer mi je susjeda rekla da ne moram, pa su sve smrzle. Htio bih ove jeseni spasiti novoposađene, kada ih trebam vaditi i kako pohraniti, pita naš čitatelj s Drenove.


Sredinom jeseni, odnosno nekako baš u ovo vrijeme, treba početi s planiranjem vađenja i spremanja dalija. No, vaditi ih treba tek kada im lišće pocrni nakon prvog mraza, jer dok su im listovi zeleni, hranjive tvari ulaze u korijenski dio i upravo se u to vrijeme pupoljci pripremaju za sljedeću cvatnju.


Zato s vađenjem dalija ujesen ne treba požuriti. Dobro ih je najprije označiti koncem ili vunom u boji, kako biste u proljeće znali kako ih kombinirati. Gomolje treba vaditi oprezno, kako ih ne bismo oštetili, najbolje vilama. Prije vađenja biljke treba iskopati sa svih strana. Lakše je ako najprije odrežete stare stabljike, ali tako da im ostavite 5-10 cm od gomolja.


Zatim gomolje okrenite naopako kako bi se ocijedila tekućina iz biljke i dobro ih osušite. Kada se gomolji za nekoliko dana prosuše, očistite ih od preostale zemlje i odrežite staro korijenje, a dio stabljike koji je ostavljen posve skratite, gotovo u ravninu s gomoljem.


Gomolje spremite u kartonske kutije, a između njih stavite treset, drvenu strugotinu ili novinski papir. No, ako ste ih vadili s dosta zemlje, što mnogi preporučuju, imat ćete manje posla. Kutije ostavite na zaštićenom, tamnom mjestu, gdje neće zimi smrzavati, ali i gdje neće biti grijanja. Prije iskopavanja biljke treba je iskopati s 4 strane. Ako prilikom provjere njihovog stanja tijekom zime vidite da je neki gomolj počeo trunuti, svakako ga odmah odstranite. To se najprije može dogoditi zato što ste zakasnili s vađenjem gomolja, pa su i oni i lišće već počeli truliti.


Da ne biste zakasnili s vađenjem dobro je obratiti pažnju na vremenske prilike. Prosječna temperatura noću bi u to vrijeme trebala biti u rasponu od 0 do 3 stupnja.


Ako imate neke izuzetno velike gomolje, možete ih podijeliti, ali tako da svaki dio ima i dio vrata, odnosno stabljike.


Ako preko zime želite sačuvati tek nekoliko biljaka, one se mogu lako pohraniti u vrećicu s piljevinom i staviti u hladnjak. Skladištenje gomolja dalija u piljevini i inače je jedan od najboljih načina skladištenja.


Dalije se svakako isplati sačuvati do narednog proljeća, jer ćete tako dobiti besplatne nove biljke, koje spadaju među jedne od najljepših, a najmanje zahtjevnih sezonskih cvjetnica. Zahtijevaju jedino bogato i plodno tlo dobre drenaže, pH-vrijednosti blago kisele – oko 6,5, a može ponijeti i neutralna i blago alkalna tla. Slabo podnosi jake udare vjetra, dok sušu i temperature zraka iznad 30 °C dobro podnosi.


Gomolji se sade u travnju kada je temperatura tla iznad 15 °C. Dobri susjedi dalijama su zumbul, hortenzija, iris i božur. Sade se na sunčano mjesto, uglavnom u grupama. Razmak sadnje kod visokih dalija treba biti 50 cm, a kod patuljastih oko 20 cm, zbog toga što tada razvijaju više cvjetova i manje rastu u visinu.