Mnogi su odrasli uz pravilo da su psovke zabranjene, barem dok su djeca u pitanju. No, iako se često smatra nepristojnim ili nepoželjnim oblikom izražavanja, istraživanja pokazuju da psovanje može imati mjerljive psihološke i fiziološke učinke.

Od povećanja tjelesne snage do ublažavanja stresa i boli, znanost sugerira da psovke nisu samo ventil frustracije, već i alat koji aktivira određene mehanizme u mozgu i tijelu.

Foto: iStock

Može povećati tjelesnu snagu

Nedavno istraživanje za American Psychological Association pokazalo je da psovanje može pomoći ljudima da iskoriste veći dio svoje fizičke snage.

Sudionici su tijekom zadataka koji su zahtijevali napor pokazali bolje rezultate kada su koristili psovke u odnosu na neutralne riječi. Objašnjenje leži u psihološkom učinku: psovanje može povećati fokus, samopouzdanje i smanjiti unutarnje kočnice koje nas često nesvjesno ograničavaju.

Takav učinak može biti koristan pri fizički zahtjevnim aktivnostima poput sporta, podizanja tereta ili rehabilitacije, ali i u situacijama koje traže odlučnost i hrabrost.

Može smanjiti stres

Psovanje može djelovati kao kratkoročni mehanizam emocionalnog rasterećenja. Izgovaranje snažno emocionalno obojenih riječi omogućuje „izbacivanje“ intenzivnih osjećaja poput ljutnje, frustracije ili boli, umjesto njihova potiskivanja.

Neurološki gledano, psovke se obrađuju u dijelovima mozga povezanim s emocijama, a ne samo u jezičnim centrima. Aktivacija tih područja može potaknuti fiziološki odgovor koji uključuje smanjenje napetosti mišića i postupno snižavanje srčane frekvencije nakon početnog uzbuđenja.

Dugoročno potiskivanje emocija povezano je s povišenim stresom, anksioznošću i kardiovaskularnim rizicima. Ako psovanje pomaže u regulaciji intenzivnih emocija, može imati i određeni zaštitni učinak.

Foto: iStock

Može povećati toleranciju na bol

Jedna od najistraživanijih dobrobiti psovanja odnosi se na povećanje tolerancije na bol. Studije su pokazale da osobe koje psuju tijekom izlaganja bolnom podražaju dulje izdržavaju nelagodu i subjektivno doživljavaju manju razinu boli.

Pretpostavlja se da psovanje aktivira tzv. fight or flight mehanizam, što može smanjiti povezanost između straha od boli i same percepcije boli. Ukratko, emocionalni naboj riječi može promijeniti način na koji mozak interpretira neugodan podražaj.

Može poboljšati sportsku izvedbu

Smanjena percepcija boli i povećana aktivacija organizma mogu omogućiti dulje trajanje fizičke aktivnosti. Psovanje može potaknuti lučenje endorfina, što dodatno pridonosi osjećaju snage i izdržljivosti.

Naravno, to ne znači da treba ignorirati signale tijela i pretjerivati s naporom, već da verbalna ekspresija može imati stvaran, mjerljiv učinak na performanse.

Važan je kontekst

Iako istraživanja ukazuju na potencijalne koristi, učinak je najizraženiji kada je psovanje povremeno i društveno primjereno. Učestala ili neprimjerena upotreba može imati negativne socijalne posljedice i umanjiti pozitivan psihološki učinak.