
Foto: UNSPLASH
Jesen pruža izvanrednu priliku za uzgoj brojnih kultura koje vole hladnije uvjete i mogu donijeti svježe prinose kada se većina vrtova smirila
povezane vijesti
Mnogi vrtlari s dolaskom prvih hladnijih dana odustaju od daljnjih radova u vrtu, smatrajući da je sezona gotova.
No autorica Jill Winger na portalu The Prairie Homestead tvrdi drugačije: upravo jesen pruža izvanrednu priliku za uzgoj brojnih kultura koje vole hladnije uvjete i mogu donijeti svježe prinose kada se većina vrtova smirila.
Jill Winger je američka autorica, blogerica i poduzetnica najpoznatija po projektu The Prairie Homestead, jednom od najčitanijih blogova u SAD-u o životu na selu, uzgoju hrane, vrtlarstvu, kuhanju od nule i samoodrživosti.
Winger upozorava da je ključ uspjeha u jesenskom vrtu planiranje prema datumu prvog mraza. Povrtnice koje dobro podnose jesenski mraz su salata, rikola, špinat, kelj, blitva, kupus, brokula, cvjetača, prokulice, koraba, cikla, repa, rotkvice, mrkva, pastrnjak, poriluk, mladi luk, češnjak, endivija i radič.
Lisnate vrste
Salata se najbolje sije četiri do osam tjedana prije nego što počnu prvi jaki mrazevi, dok raštiku, kelj i kupusnjače zahtijevaju širi vremenski okvir – šest do osam tjedana prije hladnijih noći.
Među 20 preporučenih povrtnica nalaze se lisnate vrste poput salate, kelja, blitve i rikole. Salata se, ističe Winger, može sijati postupno, u malim serijama, kako bi se održala stalna berba. Rikola se odlikuje brzim razvojem, ponekad već 30 do 40 dana nakon sjetve, ali zahtijeva zaštitu od teških mrazeva.
Kelj je otporan na hladnoću, a sijati ga treba 6 do 8 tjedana prije prvog mraza. Uspijeva na punom suncu, ali i u polusjeni. Njegovi listovi postaju slađi kad sazrijevaju na hladnijem vremenu. Mraz dodatno poboljšava okus, a iznimno je ukusan čak i ako se bere ispod snijega.
Korabu treba započeti uzgajati 6 do 10 tjedana prije prvog mraza. Ako sijete sjeme izravno u vrt, učinite to 8 do 10 tjedana prije datuma mraza, ako započinjete u zatvorenom prostoru, započnite 6 do 8 tjedana prije mraza. Potrebno joj je puno sunca.
Izvrsno je povrće za većinu jesenskih vrtova jer vrlo brzo sazrijeva, za samo 65 dana možete je brati.
Autorica također ističe blitvu, koju preporučuje uzgojiti oko 10 tjedana prije očekivanog mraza. Blitva podnosi hladnije uvjete, ali ne voli pretjeranu hladnoću. Špinat posadite 4 do 8 tjedana prije prvog jačeg mraza. Uspijeva na punom suncu, ali dobro podnosi i polusjenu.
Špinat je otporno zimsko povrće, može preživjeti i temperature ispod ništice ako se do tada razvio do zrele veličine. Berite samo vanjske listove i biljka će nastaviti rasti, dajući vam kontinuirane prinose tijekom jeseni i zime.
Korjenasto povrće
Za vrste poput brokule, prokulica ili cvjetače savjetuje da se najprije uzgoje u sjemenskim posudama, a zatim presađuju kad biljke dosegnu odgovarajuću veličinu.
Među korjenastim biljkama autorica spominje ciklu, repu i rotkvice. Ciklu preporučuje sijati 10 do 12 tjedana prije prvog mraza, dok je rotkvice pametno posijati 4 tjedna prije mraza – one brže razvijaju plodove. Repa, koja je tolerantnija na hladnoću, također se može održavati s odgovarajućom zaštitom.
Winger ne zaboravlja spomenuti i češnjak, koji se sadnjom u kasnu jesen priprema za sljedeću godinu – on je iznimno otporan na hladnoću, pa ga je moguće posaditi i neposredno prije zaleđivanja tla. Među drugima, tu su i poriluk te kupus, koji dobro podnose mraz i dugotrajne niske temperature.
Sjeme poriluka posijte u zatvorenom prostoru 8 do 12 tjedana prije očekivanog prvog mraza. Odaberite sorte koje su prikladne za jesensku i zimsku berbu. Potrebno mu je puno sunca, ali dobro podnosi i polusjenu.
Mjere zaštite
Prema autorici, uspjeh jesenske sjetve ovisi i o ponovljenoj sadnji – ne sve odjednom, nego u razmacima. Time se postiže dulji period berbe i manji rizik od gubitka usjeva zbog naglih promjena vremena. Također napominje da mlade biljke mogu zahtijevati zaštitu u noćima s mrazom: malč ili lagane pokrovne tkanine mogu spasiti osjetljivije biljke.
U kontinentalnim područjima važno je pratiti lokalni datum prvih mrazeva i prilagoditi sjetvu tako da biljke imaju vremena razviti dovoljan korijen i list prije dolaska hladnih noći. U priobalju, gdje mrazovi kasne, moguće je provesti sjetvu kasnije, ali uz dodatne mjere zaštite.