Unatoč tome što smo već i naviknuli na određenu količinu dnevnog stresa, kada se on nakupi ili kad postane velik, tada će naše tijelo to i signalizirati.

Ogroman stres uzima svoj danak, a rješenje počinje prepoznavanjem simptoma i postavljanjem vlastitih granica, kao što su neki od sljedećih signala koje ne valja ignorirati.

“Brain fog”

Borba s koncentracijom i umorom često je povezana s višim razinama stresa.

Preopterećenjem, zanemarivanjem zdravih granica između poslovnog i privatnog života ili pak preskakanje uzimanja pauza kada su one potrebne preopterećujete mozak, što otežava istinsko opuštanje.

Budite se umorni

Kada smo stalno preopterećeni, posebno bez granica između poslovnog i privatnog života, skloni smo i svoje tjeskobne misli ponijeti sa sobom u krevet, često se brinući zbog sitnica dok pokušavamo zaspati.

Prema psihijatrici Nicole Washington, stres ima značajne posljedice na spavanje, te potiče nesanicu, poteškoće sa utonućem u san i dobivanjem zdrave količine kvalitetnog sna.

Jednostavno, kada kaotične dnevne rutine povise razinu kortizola, obrasci spavanja imaju tendenciju fluktuacije, što pravi odmor čini gotovo nemogućim.

Nemiran želudac

Kada se ne reguliraju i ne rješavaju, anksioznost i stres u našoj svakodnevici mogu se povezati s neugodnim probavnim iskustvima, prisiljavajući nas da se borimo, uz mentalno preopterećenje, i s fizičkom nelagodom .

Posebno za ljude koji već imaju problema s probavom poput IBS-a ili refluksa, stres može učiniti postojeće simptome još gorima.

Znojenje

Kada smo u stresnoj situaciji ili se borimo s tjeskobnim mislima, nije neuobičajeno znojiti se – to je prirodni fiziološki odgovor koji pokreću hormoni stresa poput kortizola i adrenalina.

Tijekom burnouta ili stalne borbe s puno stresa, takav tjelesni odgovor može se događati češće nego inače, te bez porasta tjelesne temperature.

Stiskanje čeljusti

Često stiskanje čeljusti i škripanje zubima noću i tijekom budnih sati također može biti signal da se borbe s prekomjernim stresom.

Ljudi koji podsvjesno stišću čeljust također mogu osjetiti glavobolje, nelagodu i napetost kao rezultat stresa.

Kratak dah

Iako je ovo iskustvo često povezano s trenucima tjeskobe poput napadaja panike ili emocionalnog izljeva, kronična kratkoća daha također može biti posljedica neriješenog stresa.

Stalne glavobolje

Bolovi u mišićima i glavobolje često su povezani s neprepoznatom razinom stresa, što može rezultirati kroničnom boli u leđima, ramenima i vratu te umorom, piše Your Tango.