Energetska samodostatnost uvijek je imperativ i strateški cilj svake države. Ali rat u Ukrajini pokazao je da su mnoge vlade u Europi potpuno pogrešno vodile svoje energetske politike. Diversifikacija im nije bila prioritet, pa je sa zatvaranjem plinovoda i ostalih energetskih dobavnih pravaca prema i iz Rusije niz država zapeo u velikoj energetskoj neizvjesnosti. Više-manje svi su se na kraju nekako snašli, bilo aktiviranjem starih izvora energije, bilo brzopoteznom fleksibilnošću i okretanju potpuno novim pravcima dobave energenata, no mora se priznati da Hrvatska taj problem nije imala izražen u većoj mjeri.
S jedne strane, široka pokrivenost hidroenergijom, potom razvoj solarne energije s druge strane, maksimalno aktiviranje LNG terminala na Kvarneru s treće strane i na kraju kroz dodatna ulaganja u klasične elektrane s četvrte strane, sve je to rezultiralo dosta stabilnom energetskom situacijom čak i u ovoj velikoj globalnoj krizi. Razlog je to da nije bilo ni prevelikog booma cijena energije, odnosno točnije rečeno, Vlada je mogla te cijene držati na racionaloj razini i svojim mjerama onemogućiti veća poskljupljenja u krizi. Izgleda da stvarno jesmo energetski samodostani i da straha ne treba biti.
Dokaz je toga i jučerašnja velika investicija HEP-a u Obrovcu, gdje je puštena u rad sunčana elektrana snage skoro 9 megavata. To je trenutno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj koja je u komercijalnom pogonu.
A Obrovac je desetljećima bio sinonim za propalu investiciju. Tamo je bivša država planirala tvornicu glinice, koja je međutim propala, odnosno nikad nije ni proradila, i kao takva upamćena je kao najveći gospodarski i ekološki promašaj u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Jugoslaviji. Obrovac je ušao u kolokvijalnu jezičnu upotrebu i postao sinonim za svaku propast, odnosno najavljeni plan koji nema šanse za uspjeh. Sad, eto, ondje počinje raditi sunčana elektrana, sedma po redu HEP-ova i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 megavata, koje će HEP pustiti u rad u ovoj godini.
To je primjer revitalizacije prostora uništenog prljavom industrijom, budući da je na mjestu propale investicije, tvornice glinice, simbola svih promašenih ulaganja u bivšoj državi, izgrađena nova elektrana kao novi obnovljivi izvor zelene energije. Ukupno HEP najavljuje čak 60 novih elektrana ukupne snage 1.500 megavata, što je i dio provedbe niskougljične tranzicije. Investicija je teška gotovo 7 milijardi eura, i godišnje će osigurati potrošnju za cijeli taj kraj. S 10 HEP-ovih solarnih elektrana Hrvatska se priprema za zelenu tranziciju, i čini se da HEP za razdoblje do 2030. godine planira maksimalna ulaganja u vjetro i solarne elektrane. To je dio preuzetih direktiva EU-a iz Green deala, ali također i »must have« s obzirom na ogromne globalne promjene na energetskom tržištu. Samo HEP godišnje ulaže oko 400 milijuna eura, a posebno se jača mreža uz obalu, gdje turizam jede maksimalnu potrošnju, i to više ljeti nego zimi, bez obzira na sezonu grijanja i činjenicu da Dalmacija nije pokrivena plinskom mrežom.
U svakom slučaju, vijest da je u novu zelenu energiju upogonjen čak i bivši Obrovac dokazuje da je sve moguće. Ima Hrvatska dovoljno propalih investicija iz prošlosti da nema brige za to da će i drugi slični projekti uskoro niknuti na tim lokacijama, koje su međutim dobro prometno povezane i imaju bar dio neke svoje ekonomske logike u svojoj biti.
Nećemo sad ovdje i o dječjim bolestima takvih investicija, poput afere vezane uz vjetroelektrane, niti ćemo biti toliko cinični da kažemo da je baš sve čega se dotakne Vlada premijera Plenkovića pretvoreno u zlato, jer to bi ipak previše asociralo na kralja Midu, a znamo kako je to s njim na kraju završilo, »goldenizirajući« sve oko sebe. No, činjenica je da je posao energetske diversifikacije zasad zaista odrađen dobro – nije bilo krize s količinom energenata, čak ni s cijenom. Barem ne u ovoj sezoni. A zacijelo s ovakvim investicijama neće biti većih problema ni u budućnosti.
Tihana Tomičić
Solarna energija kao “must have”
Tihana Tomičić
13. svibanj 2023 14:23
Ilustracija Reuters
Energetska samodostatnost uvijek je imperativ i strateški cilj svake države. Ali rat u Ukrajini pokazao je da su mnoge vlade u Europi potpuno pogrešno vodile svoje energetske politike. Diversifikacija im nije bila prioritet, pa je sa zatvaranjem plinovoda i ostalih energetskih dobavnih pravaca prema i iz Rusije niz država zapeo u velikoj energetskoj neizvjesnosti. Više-manje svi su se na kraju nekako snašli, bilo aktiviranjem starih izvora energije, bilo brzopoteznom fleksibilnošću i okretanju potpuno novim pravcima dobave energenata, no mora se priznati da Hrvatska taj problem nije imala izražen u većoj mjeri.
S jedne strane, široka pokrivenost hidroenergijom, potom razvoj solarne energije s druge strane, maksimalno aktiviranje LNG terminala na Kvarneru s treće strane i na kraju kroz dodatna ulaganja u klasične elektrane s četvrte strane, sve je to rezultiralo dosta stabilnom energetskom situacijom čak i u ovoj velikoj globalnoj krizi. Razlog je to da nije bilo ni prevelikog booma cijena energije, odnosno točnije rečeno, Vlada je mogla te cijene držati na racionaloj razini i svojim mjerama onemogućiti veća poskljupljenja u krizi. Izgleda da stvarno jesmo energetski samodostani i da straha ne treba biti.
Dokaz je toga i jučerašnja velika investicija HEP-a u Obrovcu, gdje je puštena u rad sunčana elektrana snage skoro 9 megavata. To je trenutno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj koja je u komercijalnom pogonu.
A Obrovac je desetljećima bio sinonim za propalu investiciju. Tamo je bivša država planirala tvornicu glinice, koja je međutim propala, odnosno nikad nije ni proradila, i kao takva upamćena je kao najveći gospodarski i ekološki promašaj u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Jugoslaviji. Obrovac je ušao u kolokvijalnu jezičnu upotrebu i postao sinonim za svaku propast, odnosno najavljeni plan koji nema šanse za uspjeh. Sad, eto, ondje počinje raditi sunčana elektrana, sedma po redu HEP-ova i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 megavata, koje će HEP pustiti u rad u ovoj godini.
To je primjer revitalizacije prostora uništenog prljavom industrijom, budući da je na mjestu propale investicije, tvornice glinice, simbola svih promašenih ulaganja u bivšoj državi, izgrađena nova elektrana kao novi obnovljivi izvor zelene energije. Ukupno HEP najavljuje čak 60 novih elektrana ukupne snage 1.500 megavata, što je i dio provedbe niskougljične tranzicije. Investicija je teška gotovo 7 milijardi eura, i godišnje će osigurati potrošnju za cijeli taj kraj. S 10 HEP-ovih solarnih elektrana Hrvatska se priprema za zelenu tranziciju, i čini se da HEP za razdoblje do 2030. godine planira maksimalna ulaganja u vjetro i solarne elektrane. To je dio preuzetih direktiva EU-a iz Green deala, ali također i »must have« s obzirom na ogromne globalne promjene na energetskom tržištu. Samo HEP godišnje ulaže oko 400 milijuna eura, a posebno se jača mreža uz obalu, gdje turizam jede maksimalnu potrošnju, i to više ljeti nego zimi, bez obzira na sezonu grijanja i činjenicu da Dalmacija nije pokrivena plinskom mrežom.
U svakom slučaju, vijest da je u novu zelenu energiju upogonjen čak i bivši Obrovac dokazuje da je sve moguće. Ima Hrvatska dovoljno propalih investicija iz prošlosti da nema brige za to da će i drugi slični projekti uskoro niknuti na tim lokacijama, koje su međutim dobro prometno povezane i imaju bar dio neke svoje ekonomske logike u svojoj biti.
Nećemo sad ovdje i o dječjim bolestima takvih investicija, poput afere vezane uz vjetroelektrane, niti ćemo biti toliko cinični da kažemo da je baš sve čega se dotakne Vlada premijera Plenkovića pretvoreno u zlato, jer to bi ipak previše asociralo na kralja Midu, a znamo kako je to s njim na kraju završilo, »goldenizirajući« sve oko sebe. No, činjenica je da je posao energetske diversifikacije zasad zaista odrađen dobro – nije bilo krize s količinom energenata, čak ni s cijenom. Barem ne u ovoj sezoni. A zacijelo s ovakvim investicijama neće biti većih problema ni u budućnosti.