Piše Tihana Tomičić

Profitere treba oporezovati

Tihana Tomičić

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Nove europske antikrizne mjere uključuju među ostalim i privremeno, ali hitno uvođenje poreza na ekstraprofite onih energetskih kompanija koje na energetskoj krizi ostvaruju enormne profite, dok Europa živi u strahu od hladne zime.

placeholder


Nove europske antikrizne mjere uključuju među ostalim i privremeno, ali hitno uvođenje poreza na ekstraprofite onih energetskih kompanija koje na energetskoj krizi ostvaruju enormne profite, dok Europa živi u strahu od hladne zime. Neke od tih kompanija i dalje imaju superprofite od desetak milijardi eura, čak i u ovoj najvećoj krizi od drugog svjetskog rata dosad. Zato će uskoro morati početi sudjelovati u tome da podnesu zajednički teret za dobrobit svih građana Europe.


Stručnjaci kažu da među onima koji će morati plaćati takve nove poreze sigurno neće biti hrvatskih tvrtki, osim možda u nekom manjem segmentu Ine, PPD-a ili Janafa. Ina ionako ima svoju unutarnju krizu, u kojoj i pretežiti vlasnici Mađari uviđaju da je kompanija pokradena, pa mađarski članovi uprave redom daju ostavke, što se nastavilo i jučer kao svojevrsno zasluženo posipanje pepelom.


No, i hrvatska Vlada najavila je uvođenje takvog poreza, iako zasad ne znamo ni po kojoj stopi, ni za koje djelatnosti, niti koji će kriterij pritom biti pretežit. Primjerice, Europska komisija kao kriterij će uzeti ekstradobit u odnosu na predkrizne 2019. i 2020. godinu, pa će svi profiti iznad tadašnjih plafona tih kompanija sada biti oporezovani. Također, hrvatska Vlada još nije rekla ni koje će sve djelatnosti biti oporezovane – samo energetske firme ili i druge. I napokon, još ne znamo ni kada će se uvesti takav porez. A on mora biti uveden odmah, inače neće imati ni smisla kasnije.




No, jedno znamo – osim energetskih kompanija, svakako bi trebalo razmisliti da među takvima na koje će se odnositi novi porez na ekstradobit budu i neki trgovci. I oni, kao i ugostitelji, očigledno zloupotrebljaju situaciju s krizom i rastućom inflacijom, to je sada posve sigurno. Državni zavod za statistiku jučer je izašao s podacima o najvećoj inflaciji u Hrvatskoj otkako se mjeri – preko 12 posto. Na stranu sad činjenica da i Europa u cjelini bilježi dvoznamenkastu inflaciju od oko 10,3 posto, što je pak rezultat upravo energetske krize i činjenice da je Europa ovisna o »tuđim« energentima, za razliku od SAD-a, gdje inflacija zadnjih tjedana polako počinje padati.


No, zanimljivija je struktura hrvatske inflacije – najviša se stopa, od skoro 20 posto rasta cijena u odnosu na 2021. godinu, odnosi na bezalkoholna pića i hranu, a prate ih cijene u restoranima i hotelima s rastom od 17,6 posto. Čak i razvikana poskupljenja cijena prijevoza porasla su manje od toga, za 14,1 posto. Ono čega se tek bojimo s dolaskom zime – cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su zasad za tih prosječnih 10,5 posto, a sve ostalo poskupilo je manje.


I laiku je jasno što to govori – trgovci, hotelijeri i ugostitelji iskorištavaju situaciju i dižu cijene potpuno nerealno u djelatnostima za koje su ranije, za COVID-krize, tvrdili da su najviše ugrožene i u kojima im je Vlada izdašno pomagala da prežive i zadrže radna mjesta izravnim mjerama i poticajima. To ih, međutim, ne sprečava da sada profitiraju na krizi i »deru« turiste, ali još više domaće stanovništvo koje – zamisli! – i ono koje živi na moru treba kupovati hranu i jesti i piti. Ako su baš bezalkoholna pića najviše poskupila, a jasno je kome se i gdje ona najviše prodaju, ako je njihova cijena rasla skoro duplo od cijene goriva, tada je jasno i da su se veliki trgovci i ugostitelji sami kandidirali za novi porez na ekstraprofite.


Nadati se da će Vlada ostati dosljedna svojim najavama i takve natjerati da solidarno snose teret krize, jer iz podataka DSZ-a jasno se vidi da nisu samo distributeri energenata oni koji zarađuju na ovoj krizi. Ako se vlada desnog centra, kakvu Hrvatska ima, opredijelila na politku državne intervencije koja je inače imanentna lijevim politikama, onda bi trebala biti dosljedna i kod najave uvođenja poreza na ekstraprofit. Mnogi u ovoj krizi zarađuju izravno na građanima i love u mutnom, ali podaci Porezne uprave sve govore. Zato zloupotrebu krize treba naplatiti.