Ako misle da je sada vrijeme za dizanje profita, grdno se varaju
Umjesto da utorak bude dan traume, s novim višim cijenama goriva, Vlada će pokušati zaustaviti taj negtivni trend, i cijene držati barem otprilike ondje gdje su one danas. Odluka je, kako je poznato, dodatno smanjenje trošarina na gorivo i ograničenje marže trgovaca i distributera te se od srijede očekuju čak nešto niže cijene na benzinskim pumpama.
To je jedan od koraka da se doskoči ovim enormim poskupljenjima, koje distributeri moglo bi se reći dodatno koriste i love u mutnom, jer ne samo da je INA i prošle godine imala jedan od najvećih profita ikad, nego se valja prisjetiti da je u vremenima oko krize 2008. godine cijena nafte bila skoro ista kao sada, a ipak su cijene derivata tada još bile gotovo dvostruko niže nego danas. Svaka je kriza, pa i rat, prilika za neke da se obogate ili napuhuju cijene svojih usluga, pa je tako očito i danas, a na vladama je da tome doskoče i pokušaju spašavati svoje građane od najcrnjih scenarija.
Hrvatska je Vlada tako jučer odlučila izmijeniti uredbu o visini trošarina na energente i električnu energiju te uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Trošarine na benzin smanjuju se za dodatnih 40 lipa po litri što je ukupno za 80 lipa dosad, a dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa. Nije puno, ali čovjeka veseli jer takozvana psihološka granica od 15 kuna po litri još nije prijeđena. Pogodnost je i to što će se cijene sada moći mijenjati svaka dva tjedna, a ne kao dosad svaki tjedan, pa je i to u psihološkom smislu određeno olakšanje, svojevrsni time out za živce nas potrošača.
Bez ove nove mjere, benzin bi već bio preko 15 kuna, a to bi bilo dodatni teret ne samo na građane, nego i za imidž Vlade, koja se želi pokazati kao zaštitnik običnih građana, i pokazati određenu socijalnu osjetljivost.
No, što će se dogoditi kad cijene prijeđu magičnih 15 kuna po litri i krenu prema 20 kuna, to je ključno pitanje. Hoće li tada Vlada, poput Mađarske naprimjer, početi izravno ograničavati dizanje cijena, i da li će se to odnositi samo na goriva, ili i na hranu kao što je slučaj s Mađarskom. Jasno je da će s blokadom Ukrajine koja nema uvjete za proizvodnju, cijena žitarica maksimalno porasti i da će početi prijetiti nestašice, po prvi put nakon niza desetljeća u kojima je čovječanstvo uglavnom bilo sito.
Jasno da će tada i cijene eksponencijalno rasti, a hrvatska Vlada, koja je i dosad bila sklona politici intervencionizma, tada će se naći pred dilemom da li izravno intervenirati i u maloprodajne cijene. No, za vjerovati je da se, kao i mi, i premijer Andrej Plenković nada da to neće biti brzo, barem ne prije jeseni. Jer koliko god to nama potrošačima bilo neizdrživo, postat će u jednakoj mjeri neizdrživo i za sve vlade, koje će morati u potpunosti u svoje ruke preuzeti upravljanje zalihama i cijenama goriva i hrane. Hoćemo li imati i petoljetke i zadruge, kao prije 70 godina – možda, ako se nastavi užasni rat u Ukrajini.
Dotad, Vlada se koprca kako zna i može, i u cijeloj toj krizi još i ima dosta prostora za pomoć građanima. Neki mediji pišu o tome da dodatke koje dobivaju penzioneri odmah pojede inflacija koja je već na 10 posto, a kad su u pitanju neke osnovne živežne namirnice i 20 posto, no ostaje pitanje što bi s tim mirovinama tek bilo da posebnih dodataka nije bilo?! Ako je točno, kako je Plenković jučer rekao, da bi bez svih dosadašnjih vladinih mjera prosječni spremnik benzina od 50 litara bio skuplji za 113 kuna, a dizela čak 135, onda je odgovor samorazumljiv. Svaka podrška države postaje dobrodošla, i sve je dobro dok takve podrške uopće još ima i može biti.
Bit će zanimljivo danas čuti što nudi oporba, jer SDP je najavio da predstavlja svoje mjere za ovu krizu. Pa čak i ako si međusobno “prepišu” mjere, i to će biti u redu, sve dok takvi potezi spašavaju budžete građana. U ovakvim krizama ionako bi rat vladajućih i oporbe trebao biti u drugom planu, jer u pitanju je egzistencija svakog građanina.
Premijer Plenković jučer je naglasio kako trošak Vladinih mjera za ublažavanje rasta cijena goriva procjenjuje na oko 130 milijuna kuna mjesečno, što nije toliko ogroman iznos kad se gleda državni proračun u cjelini i još uvijek je izdrživo, no možda je još snažnije trebao podsjetiti da se ovim novim okolnostima trebaju prilagoditi svi, pa i trgovci i distributeri. Ako oni misle da je sada vrijeme za dizanje profita, grdno se varaju, i mogli bi ostati bez podrške vlasti ne prepoznaju li trenutak u kojem svi živimo.
Tihana Tomičić
Packa trgovcima i distributerima
Tihana Tomičić
07. lipanj 2022 14:40
Foto S. Drechsler
Ako misle da je sada vrijeme za dizanje profita, grdno se varaju
Umjesto da utorak bude dan traume, s novim višim cijenama goriva, Vlada će pokušati zaustaviti taj negtivni trend, i cijene držati barem otprilike ondje gdje su one danas. Odluka je, kako je poznato, dodatno smanjenje trošarina na gorivo i ograničenje marže trgovaca i distributera te se od srijede očekuju čak nešto niže cijene na benzinskim pumpama.
To je jedan od koraka da se doskoči ovim enormim poskupljenjima, koje distributeri moglo bi se reći dodatno koriste i love u mutnom, jer ne samo da je INA i prošle godine imala jedan od najvećih profita ikad, nego se valja prisjetiti da je u vremenima oko krize 2008. godine cijena nafte bila skoro ista kao sada, a ipak su cijene derivata tada još bile gotovo dvostruko niže nego danas. Svaka je kriza, pa i rat, prilika za neke da se obogate ili napuhuju cijene svojih usluga, pa je tako očito i danas, a na vladama je da tome doskoče i pokušaju spašavati svoje građane od najcrnjih scenarija.
Hrvatska je Vlada tako jučer odlučila izmijeniti uredbu o visini trošarina na energente i električnu energiju te uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Trošarine na benzin smanjuju se za dodatnih 40 lipa po litri što je ukupno za 80 lipa dosad, a dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa. Nije puno, ali čovjeka veseli jer takozvana psihološka granica od 15 kuna po litri još nije prijeđena. Pogodnost je i to što će se cijene sada moći mijenjati svaka dva tjedna, a ne kao dosad svaki tjedan, pa je i to u psihološkom smislu određeno olakšanje, svojevrsni time out za živce nas potrošača.
Bez ove nove mjere, benzin bi već bio preko 15 kuna, a to bi bilo dodatni teret ne samo na građane, nego i za imidž Vlade, koja se želi pokazati kao zaštitnik običnih građana, i pokazati određenu socijalnu osjetljivost.
No, što će se dogoditi kad cijene prijeđu magičnih 15 kuna po litri i krenu prema 20 kuna, to je ključno pitanje. Hoće li tada Vlada, poput Mađarske naprimjer, početi izravno ograničavati dizanje cijena, i da li će se to odnositi samo na goriva, ili i na hranu kao što je slučaj s Mađarskom. Jasno je da će s blokadom Ukrajine koja nema uvjete za proizvodnju, cijena žitarica maksimalno porasti i da će početi prijetiti nestašice, po prvi put nakon niza desetljeća u kojima je čovječanstvo uglavnom bilo sito.
Jasno da će tada i cijene eksponencijalno rasti, a hrvatska Vlada, koja je i dosad bila sklona politici intervencionizma, tada će se naći pred dilemom da li izravno intervenirati i u maloprodajne cijene. No, za vjerovati je da se, kao i mi, i premijer Andrej Plenković nada da to neće biti brzo, barem ne prije jeseni. Jer koliko god to nama potrošačima bilo neizdrživo, postat će u jednakoj mjeri neizdrživo i za sve vlade, koje će morati u potpunosti u svoje ruke preuzeti upravljanje zalihama i cijenama goriva i hrane. Hoćemo li imati i petoljetke i zadruge, kao prije 70 godina – možda, ako se nastavi užasni rat u Ukrajini.
Dotad, Vlada se koprca kako zna i može, i u cijeloj toj krizi još i ima dosta prostora za pomoć građanima. Neki mediji pišu o tome da dodatke koje dobivaju penzioneri odmah pojede inflacija koja je već na 10 posto, a kad su u pitanju neke osnovne živežne namirnice i 20 posto, no ostaje pitanje što bi s tim mirovinama tek bilo da posebnih dodataka nije bilo?! Ako je točno, kako je Plenković jučer rekao, da bi bez svih dosadašnjih vladinih mjera prosječni spremnik benzina od 50 litara bio skuplji za 113 kuna, a dizela čak 135, onda je odgovor samorazumljiv. Svaka podrška države postaje dobrodošla, i sve je dobro dok takve podrške uopće još ima i može biti.
Bit će zanimljivo danas čuti što nudi oporba, jer SDP je najavio da predstavlja svoje mjere za ovu krizu. Pa čak i ako si međusobno “prepišu” mjere, i to će biti u redu, sve dok takvi potezi spašavaju budžete građana. U ovakvim krizama ionako bi rat vladajućih i oporbe trebao biti u drugom planu, jer u pitanju je egzistencija svakog građanina.
Premijer Plenković jučer je naglasio kako trošak Vladinih mjera za ublažavanje rasta cijena goriva procjenjuje na oko 130 milijuna kuna mjesečno, što nije toliko ogroman iznos kad se gleda državni proračun u cjelini i još uvijek je izdrživo, no možda je još snažnije trebao podsjetiti da se ovim novim okolnostima trebaju prilagoditi svi, pa i trgovci i distributeri. Ako oni misle da je sada vrijeme za dizanje profita, grdno se varaju, i mogli bi ostati bez podrške vlasti ne prepoznaju li trenutak u kojem svi živimo.