UVODNIK

Nova BiH

Tihana Tomičić

Reuters

Reuters

Hrvatska se i dalje odnosi prema Hrvatima u BiH kao »tata i mama«, što možda uopće više nije potrebno, jer vrijeme je da se i politika Hrvata u BiH emancipira od špranci nacionalnih, ili nacionalističkih politika

placeholder


Iako su krenuli pomalo ispod radara za hrvatsku javnost, lokalni izbori koji su se u nedjelju održali u BiH itekako su važni u širem kontekstu i daju novu svjetlost za budućnost svih u regiji. Činjenica da su velike, nacionalističke stranke izgubile dominaciju u Sarajevu i Banjoj Luci praktički prvi put nakon rata u BiH, pokazuje da je možda na pomolu neka nova, građanska Bosna i Hercegovina.


Zbog nezadovoljstva načinom na koji nacionalističke i desničarske stranke rukovode pandemijom, stranke s umjerenijim opredjeljenjem su preuzele vlast ne samo u ova dva najveća grada, nego i drugim većim gradovima širom te zemlje.


Iako su izbori lokalni, mnogi vjeruju kako će oni utrti put za cjelokupno vodstvo u zemlji, koja je i danas podijeljena između tri glavne etničke grupe, još od kraja rata u ranim ‘90-im. Strani mediji koji su pratili ove izbore redom iznose tvrdnje kako je vlasti SDA predznaka u Sarajevu, kao i one pod kontrolom Milorada Dodika u Banjoj Luci presudilo vjerojatno u prvom redu loše reagiranje na COVID-19 pandemiju, no kad se sagleda tko su izborni pobjednici, tada se ne može odreći da se ne radi o nekom novom smjeru cijele BiH.




U Sarajevu je pobijedila građanska opozicija koju predvodi koalicija četiriju stranaka okupljenih oko socijaldemokrata, dok je u Banjoj Luci Dodikova ekipa svrgnuta uz pomoć nezavisnih stranaka i lista koje predvodi čovjek rođen 1993. godine. Sam podatak da sjedište jednog od entiteta, dakle Banju Luku, preuzima mlad čovjek od 27 godina čija je glavna agenda borba protiv lokalnih šerifa i lokalnih elita koje prate brojne korupcijske afere, dovoljan je pokazatelj da i birači u BiH napokon traže i nova lica, ali i nove politike.


Mladi banjolučki pobjednik i sam je nacionalistički nastrojen, što je u Republici Srpskoj vjerojatno još i danas conditio sine qua non bilo kakvog političkog djelovanja, no ipak je pripadnik jedne nove generacije koja u politici traži čiste ruke i nove modele upravljanja, pa je u tom smislu i njegova pobjeda i signifikantna, i važna.


Bakir Izetbegović i Milorad Dodik dobili su na ovim izborima poruku da njihovo vrijeme evidentno prolazi, i da BiH očekuje nove politike i nove ljude, ali i nove političke standarde. Teško snalaženje s epidemijom samo je indikator njihovog sporog upravljanja – uostalom, uvijek su krize najbolji testovi za sposobnost svake vlasti, pa ni BiH u tom smislu ne mora biti izuzetak. Da su njihove nazadnjačke i nacionalističe politike odavno preživjele, to znamo svi, a sada su to čini se napokon shvatili i sami birači u BiH.


Što se Hrvata u BiH tiče, oni biraju između HDZ-a i HDZ-a 1990., što je apsurd sam po sebi, no koliko god protivnika imala građanska politika Željka Komšića u BiH, ona će prije ili kasnije naići na sve veću podršku i među samim Hrvatima u BiH. Položaj Hrvata definiran je time da su oni najmanja konstitutivna cjelina u BiH, pa su možda baš zato i dalje ostali na razini glasanja za nacionalne stranke (to jest jednu, u dva tijela), no tek će izbori u Mostaru, a oni se tek trebaju održati pred Božić, pokazati jesu li i u tom dijelu BiH promjene moguće.


Prema procjenama tamošnjih analitičara, HDZ jednostavno nema dovoljno jaku i profiliranu građansku opoziciju na svom terenu, ali skori izbori dat će i odgovor na pitanje jesu li i tu bilo kakve promjene u smjeru nekih modernijih politika ipak moguće.


Hrvatska se i dalje odnosi prema Hrvatima u BiH kao »tata i mama«, što možda uopće više nije potrebno, jer vrijeme je da se i politika Hrvata u BiH emancipira od špranci nacionalnih, ili nacionalističkih politika. Što se prije to dogodi i u hrvatskom dijelu zemlje, to bolje po BiH. A bilo bi dobro da se takva politika što prije osvijesti i u Zagrebu, od Pantovčaka do Banskih dvora.
Dotad, svatko tko navija za moderniju BiH, može samo pozdraviti ovakav razvoj događaja u susjednoj državi.