Piše Tihana Tomičić

Nova arhitektura Europe

Tihana Tomičić

Foto Reuters

Foto Reuters

Ukrajinci su spremni poginuti za europske vrijednosti, zato zaslužuju status europske perspektive - povijesna je izjava šefice Europske komisije Ursule von der Leyen na dan kad je formalno predložen kandidatski status za Ukrajinu.

placeholder


Ukrajinci su spremni poginuti za europske vrijednosti, zato zaslužuju status europske perspektive – povijesna je izjava šefice Europske komisije Ursule von der Leyen na dan kad je formalno predložen kandidatski status za Ukrajinu. Taj je dan u prvom redu simboličan, jer Ukrajina će proći još dug put do stvarnog članstva u EU. Ali to je politička deklaracija kojom Europa jasno poručuje da uz Ukrajinu ostaje.


A to znači podršku ne samo u političkom, nego i vojnom i svakom drugom smislu. Iako iz svog bunkera ruski predsjednik Vladimir Putin poručuje da europski energetski “britzkrieg” sa sankcijama protiv Rusije ne uspijeva, jer više pogađa samu Europu u ekonomskom smislu nego Rusiju koja ima i druga ogromna tržišta za svoje energente, te najavljuje socijalne lomove u Europi, u situacijama kao što je ova, a to je brutalni rat, vrijednosti su još jedino za što se ljudi mogu držati. A europske vrijednosti, koliko god to izlizano zvuči, ipak su najviše vrijednosti do kojih je dosad čovječanstvo došlo. Putin, čiji cinizam nema kraja i koji se usudi govoriti o bilo čijem “blitzkriegu” osim svom nad Ukrajincima, na mračnoj je strani i bit će gubitnik, a lomovi tek onda očekuju njegovu zemlju.


Dotad, podrška EU i Zapada ostaje uz Zelenskoga i njegov narod, a skoro jednako toliko važna je poruka Europe i da isti kandidatski status dobiva Moldavija, te Gruzija, uz dodatne uvjete. Ne treba se zavaravati, jasno se vidi da EU gradi neki novi ekonomsko-politički “berlinski zid” prema Moskvi i Rusiji, i da u svoje okrilje uzima države koje bi se mogle prve sljedeće naći na putu Putinu, ili su se ranije već našle na tom njegovom putu u nekom smanjenom obliku, no i dalje ostaju meta.




Takva odluka Europske unije prema Ukrajini nije nikakvo favoriziranje te države i njezine vlasti, nego doslovce obrana vrijednosti na kojima je EU sazdana. Europska komisija ne radi to samo zbog Ukrajinaca koji pate, nego i zbog sebe, jer ovo su vremena u kojima sustavi mogu preko noći ostati bez smisla. Zato je tu puno demagogije i floskula, ali europska vlast (ako se uopće tako može nazvati) svakodnevno mora građane Europe podsjećati da ekonomska cijena koju danas plaćaju zapravo pomaže da i njihove vrijednosti sutra ne budu vojno napadnute sa istoka.


I nije pritom stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o tome da, postane li Ukrajina kandidat za EU, hrvatska Vlada mora kategorički uvjetovati da istoga dana to postane i Bosna i Hercegovina, isprazan. Taj stav je pragmatičan i Milanović pokušava uhvatiti trenutak. Ultimatumi s Finskom i Švedskom oko NATO-a možda su pomalo pretjerani, ali treba pokušati u ovom povijesnom razdoblju zagrabiti što više benefita za sve, pa tako i Hrvate u BiH. Vlada ne bi trebala apriori odbijati tu polugu, taj alat. Uostalom, evo, vidimo da će Slovenci biti ti koji će formalno predložiti kandidatski status za članstvo Bosne i Hercegovine u EU ovih dana.


Naprosto, karta Europe se politički mijenja ovih dana, karte se nanovo miješaju. To što je do tih tektonskih poremećaja došlo ne voljom same EU, nego zbog ratnog pritiska Putina i Rusije, nije presudno. Trenutak treba iskoristiti, jer ima dosta onih na jugoistoku Europe koji ne žele ostati iza “novog berlinskog zida”, na nekoj istočnoj, ruskoj strani. To vjerojatno ne želi čak ni Srbija, samo što Aleksandar Vučić iz unutarpolitičkih populističkih razloga tako sada ne govori. Ono što se naziva novom arhitekturom Europe sada se ubrzano mijenja i tko zakasni na vlak, zakasnio je trajno. A za cijelu EU, jednako kao i za cijelu BiH, ključno je da se drže zajedno, jer je to jedini način da Bosna i Hercegovina opstane kao jedinstvena država tri naroda. Ako Republika Srpska poželi otići za Vučićevom kratkoročnom politikom podrške Putinu, i europska kuća nakrivit će se kao kula od karata. Tu narušenu arhitekturu baš i ne želimo doživjeti.


Naravno, i sama Ursula von der Leyen kaže kako će Ukrajina biti članom “kada dođe vrijeme za to”. Dakle, polako. Jer sada su tek na potezu države članice EU-a, koje se pojedinačno o tome izjašnjavaju. Proces je dug čak i u ovako izvanrednim okolnostima. Ali Europa se opredijelila.