Uvodnik

Neka pobijedi sigurniji

Tihana Tomičić

Andrej Plenković / Foto Darko JELINEK

Andrej Plenković / Foto Darko JELINEK

Njegovo uvjerenje da razloga za paniku nema, a razloga za novo-normalni život ima, svoju će opravdanost mjeriti na dva načina: brojem zaraženih do 5. srpnja, i izbornim rezultatom njegove stranke. Neka pobijedi sigurniji

placeholder


U Hrvatskoj će prvog dana srpnja biti zabilježeno ukupno 106 smrti od posljedica COVID-19, a do početka kolovoza taj će broj narasti na 117, tvrdi Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju IHME. Istovremeno, oboljet će još otprilike 700 ljudi, no to neće opteretiti zdravstveni sustav jer će na respiratore biti priključeno tek troje, najviše četvero teško oboljelih.


To je projekcija ustanove IHME, istraživačkog instituta na području globalne zdravstvene statistike i procjene utjecaja Sveučilišta Washington u Seattleu. Njihove projekcije o smrtnosti COVID-19 razvijene su kako bi američki bolnički sustavi i tamošnje vlasti utvrdili na kojoj točki će bolest nadjačati njihovu sposobnost brige o pacijentima. Prognoze pokazuju i dnevne i kumulativne smrti od COVID-19, informacije o mjerama održavanja razmaka, zarazama i testiranjima. Trumpova je administracija koristila IHME-ove projekcije u izradi nacionalnih smjernica za ublažavanje epidemije. A ono što je najzanimljivije, poklapaju se s (političkim) procjenama Vlade i Nacionalnog stožera, temeljem kojih iz HDZ-a nastavljaju inzistirati da porast broja zaraženih u nekoliko novih žarišta u Hrvatskoj nisu dovoljan razlog za odgodu izbora. Tvrdi se da reepidemija koronavirusa sa sobom ne donosi jednako snažne simptome kao što su bili oni početkom ožujka, a u premijerovom krugu i misle, o čemu je on uostalom jučer i javno govorio, da se zapravo samo o radi o »agitiranju da se medijski radi panika«, jer je Hrvatska zapravo i dalje među tri zemlje s najmanjim brojem oboljelih na milijun stanovnika. Zato HDZ nastavlja normalno s kampanjom, kalibrirani na pobjedu, kažu.


Ono što se pritom sada posve otvoreno počelo stavljati u prvi plan, za razliku od situacije kojoj smo svjedočili u ožujku i travnju, jest interes ekonomije. Prioriteti su se jasno presložili, jer se pokazalo da je prvi lockdown poharao ekonomiju, i veća bi odgovornost vlasti sada bila da opet sve zatvori nego da se zanemarivo poveća broj zaraženih ili samoizoliranih. Iz Plenkovićevih jučerašnjih izjava jasno je da se gospodarstvo i turizam vraćaju u prvi plan, i da je strah od COVID-19 jednostavno splasnuo u odnosu na ekonomske posljedice ove zdravstvene krize. »Nešto se mora vrtiti, građani očekuju da se nešto obrće«, rekao je doslovno premijer jučer, svjestan da većina građana više nema vremena ni novaca, a ni strpljenja za novo potpuno zatvaranje gospodarstva i granica. Zato Plenkoviću i ne preostaje drugo nego pokušavati stišati paniku koja se ponovno podigla nakon slučajeva u Zadru i Đakovu, inzistirati na redovnom održavanju izbora i funkcioniranju gospodarstva. To je svakako prihvatljivije za veliku većinu građana, to je razlog veći od straha od reepidemije korone. No, da ćemo se svi morati ponašati ipak puno odgovornije nego proteklih nekoliko tjedana, sada je jasno i maloj djeci. U Zadru. Gdje je spektakl postao debakl.




U tom smislu, ostaje nejasno još samo jedno pitanje: zašto premijer toliko bježi od samoizolacije? Naravno, ona bi mu ograničila kretanje i normalan nastavak izborne kampanje, no pomogla bi barem za dvije stvari: prvo, sam bi pokazao da je odgovoran građanin i povjerenje u njega bi poraslo. I drugo, paralelno s njegovom samoizolacijom sigurno bi slijedila i odluka da ni druge stranke više ne mogu voditi kampanju s velikim skupovima, kakav je sinoć primjerice Restart savez održao u Rijeci. Stoga se HDZ i Plenković ne bi trebali brinuti propuštaju li nešto »na terenu«. Opet bi se sve preselilo online i u medije, pa i famozno sučeljavanje moglo bi se održati putem zooma. Kampanja bi bitno pojeftinila, uostalom na taj način šefa HDZ-a nitko ne bi mogao optužiti da za njega vrijede drugačiji kriteriji nego za druge.


No, Plenković ustraje u »normalnoj« kampanji, i sve dok Nacionalni stožer ne izda nove upute, ima pravo na to. Bit je da želi dokazati upravo primarnu tezu kojom se u ovom trenutku rukovodi njegova Vlada, a koja polazi od toga da je normalan život, uz mjere opreza, važniji za ekonomiju i društvo, od broja novooboljelih koji praktički COVID-19 preživljavaju asimptomatski, na nogama. Njegovo uvjerenje da razloga za paniku nema, a razloga za novo-normalni život ima, svoju će opravdanost mjeriti na dva načina: brojem zaraženih do 5. srpnja, i izbornim rezultatom njegove stranke.
Neka pobijedi sigurniji.