Izbori su bit demokracije jer oni omogućavaju biračima da izaberu izvršnu vlast i predstavničko tijelo na lokalnoj razini
Za malo više od mjesec dana, 12. ožujka 2023. godine, održat će se izbori za 34 vijeća riječkih mjesnih odbora. I nikoga kao da nije briga.
Kada se sjetimo lokalnih izbora, primjetno je da novi izborni ciklus počinje dan nakon proglašenja rezultata, a barem godinu uoči održavanja novih izbora ne može se živjeti od kandidata za gradonačelnika, političkih stranaka i nezavisnih lista koje su se odlučile natjecati na izborima. I to je dobro. Izbori su bit demokracije jer oni omogućavaju biračima da izaberu izvršnu vlast i predstavničko tijelo na lokalnoj razini. Unatoč tome, izborna participacija, barem u Rijeci, je na tragično niskoj razini, jedva prebaci 30-ak posto, što uzrokuje demokratski deficit, odnosno nedostatni legitimitet onih koje su građani izabrali na izborima u izvršnu vlast i lokalna predstavnička tijela. Kada je riječ o mjesnoj samoupravi, tu ne treba trošiti previše riječi jer legitimiteta gotovo i nema, s obzirom da je izlaznost ispod 10 posto. Što je tragično. Bukvalno ispada da na izborima pobjeđuju liste koje dobiju nekoliko desetaka glasova.
Uzmimo za primjer rezultate izbora za riječku mjesnu samoupravu iz 2018. godine. Dovoljno je navesti primjer prvoga po abecedi, a to je Banderovo. Slično je i u ostala 33 riječka mjesna odbora. Na Banderovu je upisano 1.903 birača, a glasalo je njih 175. Izborni pobjednik bila je SDP-ova koalicija koja je dobila 75 glasova i dva mandata u vijeću MO-a, dva mandata dobila je i HDZ-ova lista koja je dobila 54 glasa, dok je Most s 28 glasova dobio jedan mandat. Tragično i za političke stranke i sve ostale kandidacijske liste, a još tragičnije za sve građane koji žive na Banderovu. Izlaznost ispod deset posto obesmisljuje izborni proces i mjesnu samoupravu kao takvu. Što se ne bi smjelo događati jer je mjesna samouprava i te kako bitna. Riječ je o najnižoj razini vlasti koja je najbliža građanima i preko koje građani mogu rješavati niz problema koji ih muče bukvalno ispred njihovih ulaznih vrata i u njihovoj ulici. Najlakše je za izbornu tragediju optužiti političke stranke koje su takve kakve jesu pa nam se malo gade. Najlakše je uopćeno politiku proglasiti pokvarenom djelatnošću i dignuti ruke od svega, a što se događa na svim razinama. Time se demokratski proces čini nepotrebnim, od mjesne samouprave pa do nacionalnih izbora. No, je li alternativa izborima neimanje izbora i ukidanje demokracije kao takve. Može i to biti, ali to je opasna alternativa, užasno opasna alternativa koja čini mogućim povratak nekih opasnih sustava koji su dominirali 20. stoljećem. Riječ je o totalitarnim sustavima. To je put u predemokratsko doba u kojemu građani nisu imali pravo glasa. Da, u vremenima društvenih mreža i interneta čini se da se kotač povijesti ne može zavrtjeti unazad. Ali i te kako može. Na društvenim mrežama možemo ušminkati svoj život, namještenim fotografijama izgraditi Potemkinovo selo svog života. Ono što činimo utopijom u svom privatnom virtualnom svijetu, može učiniti distopijom u realnom svijetu. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je preuzeti odgovornost na najlakši mogući način – početi izlaziti na izbore i koristiti svoje biračko pravo.
Počevši od najniže razine vlasti, a to su izbori za mjesnu samoupravu koji će se održati 12. ožujka 2023. godine. Izlaskom na izbore i zaokruživanjem pojedine političke ili nezavisne liste šaljemo poruku što mislimo o aktualnom sazivu mjesnog odbora, o njihovom radu kada je riječ o našim parkovima, zidićima, igralištima, odvozu otpada, komunalnom (ne)redu.
Bez aktivnih građana koji su spremni participirati u izbornom procesu, ali i nakon njega, teško je očekivati kvalitetan rad mjesne samouprave. Svako vijeće MO-a radit će dobar posao ako ima kvalitetan pritisak informacijama od samih građana. Ako mjesna samouprava često i nema neke velike ovlasti, sposobna je barem informirati zainteresirane građane na koji način može ostvariti neko svoje pravo ili mu pomoći artikulirati inicijativu prema višoj razini vlasti, a to je Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave. Mnogi odmahuju rukom kada se priča o mjesnoj samoupravi i lakonski ocjenjuju da je izlazak na izbore jalov posao jer nikoga ni za što nije briga. Većini takvih na pamet ne pada izaći na izbore kako bi počeli mijenjati ono što im smeta ispred njihovih ulaznih vrata i u njihovoj ulici. Podrazumijeva se da ljudi imaju pravo biti politički neaktivni. I to je izbor. Ipak, puno je odgovornije participirati u zajednici i u izbornom procesu kako bi se život pokušao učiniti boljim.
Ne samo šminkanjem profila na društvenim mrežama, već u stvarnom životu.
Kanoćal
Mjesna samouprava je bitna
Damir Cupać
09. veljača 2023 07:53
Ilustracija / Snimio SERGEJ DRECHSLER
Izbori su bit demokracije jer oni omogućavaju biračima da izaberu izvršnu vlast i predstavničko tijelo na lokalnoj razini
Za malo više od mjesec dana, 12. ožujka 2023. godine, održat će se izbori za 34 vijeća riječkih mjesnih odbora. I nikoga kao da nije briga.
Kada se sjetimo lokalnih izbora, primjetno je da novi izborni ciklus počinje dan nakon proglašenja rezultata, a barem godinu uoči održavanja novih izbora ne može se živjeti od kandidata za gradonačelnika, političkih stranaka i nezavisnih lista koje su se odlučile natjecati na izborima. I to je dobro. Izbori su bit demokracije jer oni omogućavaju biračima da izaberu izvršnu vlast i predstavničko tijelo na lokalnoj razini. Unatoč tome, izborna participacija, barem u Rijeci, je na tragično niskoj razini, jedva prebaci 30-ak posto, što uzrokuje demokratski deficit, odnosno nedostatni legitimitet onih koje su građani izabrali na izborima u izvršnu vlast i lokalna predstavnička tijela. Kada je riječ o mjesnoj samoupravi, tu ne treba trošiti previše riječi jer legitimiteta gotovo i nema, s obzirom da je izlaznost ispod 10 posto. Što je tragično. Bukvalno ispada da na izborima pobjeđuju liste koje dobiju nekoliko desetaka glasova.
Uzmimo za primjer rezultate izbora za riječku mjesnu samoupravu iz 2018. godine. Dovoljno je navesti primjer prvoga po abecedi, a to je Banderovo. Slično je i u ostala 33 riječka mjesna odbora. Na Banderovu je upisano 1.903 birača, a glasalo je njih 175. Izborni pobjednik bila je SDP-ova koalicija koja je dobila 75 glasova i dva mandata u vijeću MO-a, dva mandata dobila je i HDZ-ova lista koja je dobila 54 glasa, dok je Most s 28 glasova dobio jedan mandat. Tragično i za političke stranke i sve ostale kandidacijske liste, a još tragičnije za sve građane koji žive na Banderovu. Izlaznost ispod deset posto obesmisljuje izborni proces i mjesnu samoupravu kao takvu. Što se ne bi smjelo događati jer je mjesna samouprava i te kako bitna. Riječ je o najnižoj razini vlasti koja je najbliža građanima i preko koje građani mogu rješavati niz problema koji ih muče bukvalno ispred njihovih ulaznih vrata i u njihovoj ulici. Najlakše je za izbornu tragediju optužiti političke stranke koje su takve kakve jesu pa nam se malo gade. Najlakše je uopćeno politiku proglasiti pokvarenom djelatnošću i dignuti ruke od svega, a što se događa na svim razinama. Time se demokratski proces čini nepotrebnim, od mjesne samouprave pa do nacionalnih izbora. No, je li alternativa izborima neimanje izbora i ukidanje demokracije kao takve. Može i to biti, ali to je opasna alternativa, užasno opasna alternativa koja čini mogućim povratak nekih opasnih sustava koji su dominirali 20. stoljećem. Riječ je o totalitarnim sustavima. To je put u predemokratsko doba u kojemu građani nisu imali pravo glasa. Da, u vremenima društvenih mreža i interneta čini se da se kotač povijesti ne može zavrtjeti unazad. Ali i te kako može. Na društvenim mrežama možemo ušminkati svoj život, namještenim fotografijama izgraditi Potemkinovo selo svog života. Ono što činimo utopijom u svom privatnom virtualnom svijetu, može učiniti distopijom u realnom svijetu. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je preuzeti odgovornost na najlakši mogući način – početi izlaziti na izbore i koristiti svoje biračko pravo.
Počevši od najniže razine vlasti, a to su izbori za mjesnu samoupravu koji će se održati 12. ožujka 2023. godine. Izlaskom na izbore i zaokruživanjem pojedine političke ili nezavisne liste šaljemo poruku što mislimo o aktualnom sazivu mjesnog odbora, o njihovom radu kada je riječ o našim parkovima, zidićima, igralištima, odvozu otpada, komunalnom (ne)redu.
Bez aktivnih građana koji su spremni participirati u izbornom procesu, ali i nakon njega, teško je očekivati kvalitetan rad mjesne samouprave. Svako vijeće MO-a radit će dobar posao ako ima kvalitetan pritisak informacijama od samih građana. Ako mjesna samouprava često i nema neke velike ovlasti, sposobna je barem informirati zainteresirane građane na koji način može ostvariti neko svoje pravo ili mu pomoći artikulirati inicijativu prema višoj razini vlasti, a to je Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave. Mnogi odmahuju rukom kada se priča o mjesnoj samoupravi i lakonski ocjenjuju da je izlazak na izbore jalov posao jer nikoga ni za što nije briga. Većini takvih na pamet ne pada izaći na izbore kako bi počeli mijenjati ono što im smeta ispred njihovih ulaznih vrata i u njihovoj ulici. Podrazumijeva se da ljudi imaju pravo biti politički neaktivni. I to je izbor. Ipak, puno je odgovornije participirati u zajednici i u izbornom procesu kako bi se život pokušao učiniti boljim.
Ne samo šminkanjem profila na društvenim mrežama, već u stvarnom životu.