Ono što karakterizira rad KBC-a pritom je kontinuirano visoki standard zdravstvene usluge, bez obzira koji "gazda" bio u političkom smislu nad glavom ljudi u bolnici
Riječki KBC kao bolnička aglomeracija za cijelu širu regiju, od Istre do Dalmacije, iznova pokazuje da spada u rang najizvrsnijih ustanova u Hrvatskoj. Iako su i osoblje i prostor maksimalno angažirani u beskrajnoj borbi protiv COVID-19, pokazuje se da riječka bolnica funkcionira kao da dodatnog opterećenja nema.
Dapače, inovativnost koju stručnjaci te ustanove primjenjuju u svom radu svrstava je u sam hrvatski vrh, pa je tako multidisciplinarni tim stručnjaka Kliničkog bolničkog centra Rijeka ovih dana prvi u Hrvatskoj i njezinom okruženju bez kardiokirurškog zahvata uspješno zatvorio puknuće mišićne pregrade srca nastale kao posljedica infarkta. To nije prvi takav pothvat: nedavno su isti timovi riječkih liječnika počeli i s ugradnjom umjetnih zalistaka bez klasičnih kirurških zahvata, prvi u Hrvatskoj, čime su potvrdili statistiku koja kaže kako riječki interventni kardiolozi imaju najveći broj zahvata godišnje pojedinačno, čak više i od nekih velikih bolnica u Zagrebu. Ni s COVID-krizom te brojke nisu padale, i riječki KBC de facto ima najveći broj takvih ili sličnih zahvata u cijeloj Hrvatskoj godišnje.
Iako je još prije samo dva tjedna u kulminaciji trećeg vala koronavirusa postojala bojazan da broj postojećih kreveta i resursa neće biti dovoljan pa su se počeli pripremati i poljski kreveti za oboljele od COVID-19, što je mnoge šokiralo, to je zapravo značilo nešto posve drugo – da riječki KBC može normalno obavljati sve svoje redovne funkcije, a za COVID-bolesnike osigurati i dodatni smještaj, ako bi to bilo potrebno. Srećom, čini se da krivulja zaraženih ide prema dolje, ali ono što je za Rijeku i regiju važno, jest da KBC i u uvjetima ovako velike zdravstvene krize može normalno raditi za sve potrebe, i još pionirski obavljati zahvate kakvih u drugim dijelovima Hrvatske još uopće nema. Kad se tome doda aktivnost izgradnje nove bolnice za majke i djecu na Sušaku, koja bi već iduće godine trebala biti otvorena i puštena u rad, jasno je da Riječanima ne treba bolja vijest za njihov dan, 3. maj, od ovoga.
No, to nije sve – čestitati si možemo i zato jer napokon, nakon skoro punih mjesec dana, trend zaraze koronavirusom u trećem valu u Rijeci i PGŽ-u pada. Dok smo se nedavno borili s čak 30 posto oboljelih u svim pregledanim uzorcima, sada je taj broj pao na čak manje od 10 posto. To budi veliku nadu da smo pred kraj trećeg vala. Neki poput glavnog državnog epidemiologa Krunoslava Capaka već su slavodobitno objavili da je treći val pobijeđen, no ipak budimo još kratko vrijeme oprezni i ne igrajmo se tim procjenama.
Trend je bolji, ali uspjeh će se mjeriti onda kad i broj hospitaliziranih osoba padne na razinu od prošle godine u ovo vrijeme. No, ako epidemiolozi stoje iza svojih riječi da se prijelomni trenutak dogodio i da slijede bolja vremena, nema druge nego ih držati za riječ. Previše je u tome politike da bi se netko olako igrao pogrešnim procjenama uoči samih izbora koji slijede za manje od dva tjedna.
U svakom slučaju, oni koji se najviše moraju nadati boljim trendovima oko korone su sami medicinski djelatnici koji su ostavili srce »na terenu« u ovih godinu dana za nama. Upravo je treći val, koji je Rijeku pogodio najteže, dokazao da ovdašnja bolnica odlično funkcionira i u najvećoj krizi, i to je test koji KBC možda nije želio polagati, ali ga je na kraju položio s ocjenom – izvrstan. Rijeka je oduvijek bila kolijevka pionirskih pothvata, od prve transplantacije bubrega do velikih uspjeha kardiokirurgije i mnogih drugih, a najnoviji doseg na nekirurškom premošćivanju srca samo je potvrda toga.
Ono što karakterizira rad KBC-a pritom je kontinuirano visoki standard zdravstvene usluge, bez obzira koji »gazda« bio u političkom smislu nad glavom ljudi u bolnici.
Tihana Tomičić
KBC – srce na terenu
Tihana Tomičić
04. svibanj 2021 12:33
VEDRAN KARUZA
Ono što karakterizira rad KBC-a pritom je kontinuirano visoki standard zdravstvene usluge, bez obzira koji "gazda" bio u političkom smislu nad glavom ljudi u bolnici
Riječki KBC kao bolnička aglomeracija za cijelu širu regiju, od Istre do Dalmacije, iznova pokazuje da spada u rang najizvrsnijih ustanova u Hrvatskoj. Iako su i osoblje i prostor maksimalno angažirani u beskrajnoj borbi protiv COVID-19, pokazuje se da riječka bolnica funkcionira kao da dodatnog opterećenja nema.
Dapače, inovativnost koju stručnjaci te ustanove primjenjuju u svom radu svrstava je u sam hrvatski vrh, pa je tako multidisciplinarni tim stručnjaka Kliničkog bolničkog centra Rijeka ovih dana prvi u Hrvatskoj i njezinom okruženju bez kardiokirurškog zahvata uspješno zatvorio puknuće mišićne pregrade srca nastale kao posljedica infarkta. To nije prvi takav pothvat: nedavno su isti timovi riječkih liječnika počeli i s ugradnjom umjetnih zalistaka bez klasičnih kirurških zahvata, prvi u Hrvatskoj, čime su potvrdili statistiku koja kaže kako riječki interventni kardiolozi imaju najveći broj zahvata godišnje pojedinačno, čak više i od nekih velikih bolnica u Zagrebu. Ni s COVID-krizom te brojke nisu padale, i riječki KBC de facto ima najveći broj takvih ili sličnih zahvata u cijeloj Hrvatskoj godišnje.
Iako je još prije samo dva tjedna u kulminaciji trećeg vala koronavirusa postojala bojazan da broj postojećih kreveta i resursa neće biti dovoljan pa su se počeli pripremati i poljski kreveti za oboljele od COVID-19, što je mnoge šokiralo, to je zapravo značilo nešto posve drugo – da riječki KBC može normalno obavljati sve svoje redovne funkcije, a za COVID-bolesnike osigurati i dodatni smještaj, ako bi to bilo potrebno. Srećom, čini se da krivulja zaraženih ide prema dolje, ali ono što je za Rijeku i regiju važno, jest da KBC i u uvjetima ovako velike zdravstvene krize može normalno raditi za sve potrebe, i još pionirski obavljati zahvate kakvih u drugim dijelovima Hrvatske još uopće nema. Kad se tome doda aktivnost izgradnje nove bolnice za majke i djecu na Sušaku, koja bi već iduće godine trebala biti otvorena i puštena u rad, jasno je da Riječanima ne treba bolja vijest za njihov dan, 3. maj, od ovoga.
No, to nije sve – čestitati si možemo i zato jer napokon, nakon skoro punih mjesec dana, trend zaraze koronavirusom u trećem valu u Rijeci i PGŽ-u pada. Dok smo se nedavno borili s čak 30 posto oboljelih u svim pregledanim uzorcima, sada je taj broj pao na čak manje od 10 posto. To budi veliku nadu da smo pred kraj trećeg vala. Neki poput glavnog državnog epidemiologa Krunoslava Capaka već su slavodobitno objavili da je treći val pobijeđen, no ipak budimo još kratko vrijeme oprezni i ne igrajmo se tim procjenama.
Trend je bolji, ali uspjeh će se mjeriti onda kad i broj hospitaliziranih osoba padne na razinu od prošle godine u ovo vrijeme. No, ako epidemiolozi stoje iza svojih riječi da se prijelomni trenutak dogodio i da slijede bolja vremena, nema druge nego ih držati za riječ. Previše je u tome politike da bi se netko olako igrao pogrešnim procjenama uoči samih izbora koji slijede za manje od dva tjedna.
U svakom slučaju, oni koji se najviše moraju nadati boljim trendovima oko korone su sami medicinski djelatnici koji su ostavili srce »na terenu« u ovih godinu dana za nama. Upravo je treći val, koji je Rijeku pogodio najteže, dokazao da ovdašnja bolnica odlično funkcionira i u najvećoj krizi, i to je test koji KBC možda nije želio polagati, ali ga je na kraju položio s ocjenom – izvrstan. Rijeka je oduvijek bila kolijevka pionirskih pothvata, od prve transplantacije bubrega do velikih uspjeha kardiokirurgije i mnogih drugih, a najnoviji doseg na nekirurškom premošćivanju srca samo je potvrda toga.
Ono što karakterizira rad KBC-a pritom je kontinuirano visoki standard zdravstvene usluge, bez obzira koji »gazda« bio u političkom smislu nad glavom ljudi u bolnici.