UVODNIK

Izborne jedinice – nema posla za Ustavni sud

Tihana Tomičić

FOTO MARKO GRACIN

FOTO MARKO GRACIN

Oko toga da se Ustavni sud ni ranije nije trebao miješati u Zakon o izbornim jedinicama već su se složile dvije osobe koje se obično oko ničega ne slažu - predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković

placeholder


Novi Vladin prijedlog 10 izbornih jedinica u kojima bismo trebali otići na parlamentarne izbore 2024. godine – a premijer Andrej Plenković kaže da će to biti za točno godinu dana, prije ljeta iduće godine – podigao je dosta halabuke u oporbenim redovima. Svi žele da se u priču umiješa Ustavni sud, iako se on ne može miješati u zakon koji još nije ni donesen. Stoga će se ljutita oporba morati strpiti. A mi analizirati postojeći prijedlog: on je, zapravo, matematički ispravan, s obzirom na to da je broj birača u izbornim jedinicama sveden na minimalnu razliku, i odstupanja su svega oko 2 posto. Samim time je i politički logičan, jer su vladajući odlučili, u situaciji kad je Ustavni sud već srušio stari zakon i dao maksimalni rok do 1. listopada da se donese novi zakon, ići na minimalne korekcije. Ostali su kod 10 jedinica po 14 zastupnika, što je doista bez otklona. Kako je sam Plenković to nazvao, radi se o »vježbi«. Sada nije bilo vremena, a pogotovo nije bilo vremena za konsenzus – koji u oporbi i ne žele, kao što ga ne žele ni oko Ukrajine. To je posve legitimno, ali ne i društveno korisno. Konsezus je danas u Hrvatskoj iluzija, bajka.


Stoga na izbore idemo s novim modelom koji ne mijenja izborni sustav (nije primjerice, uveden većinski izborni model, nego ostavljen razmjerni), osim što mijenja kartu za neka područja. Zagreb je, realno, uređen logičnije nego ranije i umjesto u četiri, sada je u tri jedinice, pri čemu nijedna od njih ne seže do mora kao ranije. Općenito se izbjegavala ta nelogičnost, osim u slučaju 7. jedinice, koja seže od Senja do Zadra, ali na sjeveru sve do Novske. No, i to ima donekle logike – naime radi se o depopulacijski poharanom području, koje se jednostavno objedinilo u jednu cjelinu. Broj stanovnika, odnosno birača, ondje je zapanjujuće nizak – primjerice, cijela Ličko-senjska županija ima oko 40.000 birača. Zastrašujuće, ali istinito, stoga se ona morala povezati s drugim sličnim slabo naseljenim područjima.


Kad je u pitanju 8. riječko-istarska izborna jedinica, dodan joj je Novi Vinodolski, a oduzeti Matulji, koji su pripojeni 7. jedinici. Puno buke oko toga radi oporba jer to nazivaju »Olegovom krpicom«, aludirajući na utjecaj potpredsjednika Vlade Olega Butkovića. Ali svi u 8. jedinici dobro znamo da je Novi logičan nastavak Hrvatskog primorja nakon Kraljevice, i da je zapravo već prije trebao pripadati upravo 8. jedinici. Jedino je nelogično da je Bakar ostao izvan toga, ali vjerojatno bi matematičko odstupanje tada bilo preveliko. Vladajući su se, dakle, odlučili za minimalnu intervenciju u ovom trenutku. Predloženo je rješenje koje neće bitno štetiti SDP-u, a niti će bitno pogodovati HDZ-u, a to je ipak najbitnije kad je strah od gerrymanderinga u pitanju. Za manje stranke, bitno je da prag od 5 posto ostaje isti, pa ni za njih ne prijeti neka veća ugroza. Dapače, u oporbi su izračunali da bi prema ovom novom modelu SDP danas mogao dobiti dva mandata više nego 2020. godine, a HDZ jedan manje, dok su još tri druga mandata klizna, odnosno na rubu praga za manje stranke – sve u usporedbi s 2020. godinom. To je vjerojatno dokaz da sve zajedno i nije neka teorijom zavjere generirana namještaljka, pa čak i ako je nastala u središnjici HDZ-a. Jednostavno se išlo logikom minimalnih izmjena, kako bi se udovoljilo zahtjevima Ustavnog suda o ujednačenosti glasa, i to je to. Nije toliko problematično koliko su to ove zapjenjene reakcije na, realno, mlaki prijedlog.




Drugo je pitanje treba li uopće registar birača biti osnova za obračun, ili bi to trebao biti popis stanovništva. No, modifikacija je na koncu zapravo toliko mala da Ustavni sud vjerojatno više jednostavno neće imati na što reagirati, ma koliko u oporbi bučno vikali o tome, stoga je pozivanje na Ustavni sud već sad pomalo deplasirano. Uostalom, za divno čudo, oko toga da se Ustavni sud ni ranije nije trebao miješati u Zakon o izbornim jedinicama već su se složile dvije osobe koje se obično oko ničega ne slažu – predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, obojica pravnici. Možda i to nešto govori o ovom »kamilica prijedlogu«.