Onu blagodat koju smo osjetili nakon nove godine i uvođenja schengenskog režima kad smo skoknuli na kavu u Trst, sada ćemo napokon osjetiti i kao putnici na aerodromima. Od ovog tjedna nema više čekanja u ogromnim gužvama sa svim putnicima iz cijelog svijeta u zračnim lukama – samo pokažeš hrvatsku putovnicu ili osobnu kartu, i via, prolaz.

A još mnogo važnije od našeg komoditeta svakako je činjenica da je tako i vice versa – oni koji ulaze u Hrvatsku, naši turisti iz EU, prolazit će brzo i glatko u Hrvatsku u zračnim lukama. Sa uvođenjem sve većeg broja low cost letova, nema nikakvih prepreka da ova sezona sa avio putnicima ne bude najbolja ikad. Iako je Hrvatska i dalje preskupa, i po smještaju i po hrani, pa određene bojazni za sezonu trebaju postojati, ovo je ogromna promjena za ljude iz država Europe koji su ljeti spremni “svratiti” tek na koji dan, na neki party na Zrću ili vikend na Braču, a o Istri ili Zadru da se i ne govori.

Upravo ovaj novi, liberalni režim na hrvatskim aerodromima zadnji je korak pune primjene Schengena koji nas je zaista, kako Andrej Plenković voli ponavljati, stavio uz bok manjeg broja država EU koje su danas i u punom Schengenu, i u eurozoni itd. Kao i na cestovnim graničnim prijelazima, tako i u zračnim lukama primjena šengenskog režima znači potpuno slobodan protok putnika koji dolaze iz tog prostora bez graničnih kontrola putovnica. Time mnogi međunarodni letovi postaju domaći, pa će omjer kod većine zračnih luka biti otprilike 70 prema 30 posto u korist tih domaćih letova. Ugodna je spoznaja da se let za Pariz ili Bruxelles smatra “domaćim”. Napokon smo građani Europe u punom smislu riječi. To znači da putnici više neće prolaziti kontrolu osobnih dokumenata nego će samo ići na sigurnosne kontrole i potom na ukrcaj u zrakoplov.

Pritom će u ljetnom redu letenja 2023. Zagreb biti izravno povezan sa čak 58 destinacija pa očekuju nastavak trenda porasta, na ukupno 3,8 milijuna putnika do kraja godine. I Zadar bilježi veliki rast, a iako riječki aerodrom i dalje ostaje tradicionalno skromnih brojki, a i ambicija, pa su tako jučer imali samo jedan redovni let, s druge strane ipak i s Krka raste broj low cost aranžmana, pa će i te brojke valjda rasti. Jedan od prioriteta Vlade trebalo bi biti jačanje riječke zračne luke, pa možda i to bude jedno od predizbornih obećanja za 2024. godinu. Nadamo se da će tako biti, da Riječani više ne jure u Trst ili Zagreb na avion. Sada je Krk ipak povezan s 15 međunarodnih i tri domaće destinacije u suradnji sa 10 različitih partnerskih aviokompanija, ali to treba sigurno unaprijediti.

U svakom slučaju, dovršen je ogroman proces ulaska i prilagodbe na novi režim, za koji su i same uprave zračnih luka morale mnogo uložiti u svoje prostore, budući da se na većini njih fizički moralo mijenjati broj ulaza i izlaza za letove koji sada postaju “domaći” i koji će dominirati, u odnosu na međunarodne letove koji su sada pojam širi od same Europe, a takvih je letova iz Hrvatske mnogo manje. “Očekujemo da će i Schengen i europodručje, u kontekstu priprema za novu turističku sezonu, biti prava, velika dodana vrijednost”, poručio je premijer Plenković ovog tjedna, a tome treba dodati i da je Hrvatska ušla i u američki “Global Entry” program, koji nakon ukidanja viza za hrvatske građane za ulazak u SAD, sada Hrvatsku stavlja u skupinu od 14 partnerskih zemalja SAD-a: Bahreinu, Argentini, Kolumbiji, Njemačkoj, Indiji, Meksiku, Nizozemskoj, Panami, Južnoj Koreji, Singapuru, Švicarskoj, Tajvanu, Brazilu i Velikoj Britaniji. Odnosno, Hrvatska je među samo četiri europske zemlje koje su u tom programu.

Sa ovom “isporukom”, kako vladajući nazivaju realizaciju svojih programa, Plenković sad već može i na nove izbore (čim poradi još i na obnovi od potresa). Može se reći da je većina najava i realizirana. Ali to uopće nije poanta ove priče – bit je da hrvatski građani, i turisti koji nam dolaze, mogu zaista brzo i nesmetano putovati.

Nije loš osjećaj biti građanin svijeta.