U srpnju se broj noćenja turista popeo na 81 posto razine iz godine prije pandemije
Oni koji prate ekonomska kretanja ugodno su iznenađeni znakovima nagla oporavka hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Dok su lani gotovo svi pokazatelji išli u minus, od proljeća su se trendovi preokrenuli. Ekonomisti očekuju da će statistički podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju – koje Državni zavod za statistiku neće objaviti prije kraja kolovoza – pokazati rekordne iznose.
Više od očekivanja popravilo se stanje u turizmu koji se lani prepolovio. U prvih šest mjeseci Hrvatska je zabilježila 60 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U srpnju se broj noćenja turista popeo na 81 posto razine iz godine prije pandemije, prema najnovijim informacijama ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac.
Tomu treba dodati i povoljne podatke ministra financija Zdravka Marića o prometu u turizmu putem fiskaliziranih računa. Istina, vrijednost tih računa od početka godine do kraja srpnja je 30 posto manja nego prije pandemije, ali je 30 posto veća nego lani u prvih sedam mjeseci. Međutim, u ovom se mjesecu turistička potrošnja zatrčala pa je vrijednost fiskaliziranih računa za 1,4 posto nadmašila iznos zabilježen u rekordnom srpnju prije dvije godine.
Iako fiskalizirani računi ne daju cjelovitu sliku stanja, pouzdan su pokazatelj da turizam ubrzano nadoknađuje gubitke iz prošle godine. Najbolje prolaze hoteli kojima je promet sedam posto veći nego 2019. godine. Fiskalizirani računi restorana su pet posto veći, dok su barovi 16 posto u minusu u usporedbi s tom rekordnom godinom, prema Marićevim podacima.
Još je bolja vijest da se vrijednost svih fiskaliziranih računa u zemlji u prvih sedam mjeseci popela na gotovo jednaku razinu kao i 2019. godine. To se može zahvaliti ponajprije trgovini na malo u kojoj je promet porastao pet do sedam posto u odnosu na stanje prije pandemije. Očito, hrvatski građani, potpomognuti sve većim brojem stranih turista, počeli su puno više trošiti. Nadoknađuju nešto što su lani morali propustiti.
U tome građanima svakako pomaže činjenica da su mnogi tijekom pandemije nešto uštedjeli i da su se prosječne plaće u svibnju popele na 7.104 kune. Unatoč neviđenoj krizi, prosječna plaća bila je nominalno za 7,4 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, a realno za 4,5 posto, prema podacima DZS-a.
Naravno, nekima su plaće porasle više, nekima manje, a neki je i ne dobivaju. Ugostitelji, primjerice, tvrde da nemaju izlaza nego bolje platiti konobare i kuhare jer sve teže pronalaze ljude zainteresirane za rad u toj nesigurnoj djelatnosti. Čini se da se nekako i snalaze jer se broj zaposlenih u zemlji u lipnju povećao za 2,2 posto na godišnjoj razini, a najviše u turizmu i ugostiteljstvu.
Da se gospodarstvo snažno oporavlja, potvrđuje i jučerašnja vijest o rastu industrijske proizvodnje koja je u lipnju bila 8,3 posto veća nego u istom lanjskom mjesecu. Da bismo dobili širu sliku, treba podsjetiti na to da je cijelo gospodarstvo prošle godine palo za osam posto, a industrijska proizvodnja za 3,4 posto.
Proizvodnja je najviše bila pogođena lani u proljeće, kada su ograničenja kretanja bila na vrhuncu. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja skočila za 9,6 posto.
Sudeći prema optimističnim kretanjima, guverner Boris Vujčić nije bez razloga procijenio da bi hrvatski BDP u drugom tromjesečju mogao skočiti za nezapamćenih 18 posto.
Međutim, treba imati na umu da se predviđanja institucija i ekonomista najčešće temelje na trenutačnom razvoju događaja i na očekivanju da će korona uskoro biti obuzdana. Što će s pandemijom biti najesen, hoće li ona ponovo napuniti bolnice i naškoditi gospodarstvu, ne znamo pouzdano.
Čini se da to mnoge u Hrvatskoj u ovom trenutku i ne zanima. Broj građana cijepljenih dvjema doze u Europskoj uniji popeo se na 48 posto, a u našoj zemlji iznosi samo 35 posto.
Piše Branko Podgodnik
Bolje od očekivanja
Branko Podgornik
30. srpanj 2021 12:31
Snimio: Mateo Levak
U srpnju se broj noćenja turista popeo na 81 posto razine iz godine prije pandemije
Oni koji prate ekonomska kretanja ugodno su iznenađeni znakovima nagla oporavka hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Dok su lani gotovo svi pokazatelji išli u minus, od proljeća su se trendovi preokrenuli. Ekonomisti očekuju da će statistički podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju – koje Državni zavod za statistiku neće objaviti prije kraja kolovoza – pokazati rekordne iznose.
Više od očekivanja popravilo se stanje u turizmu koji se lani prepolovio. U prvih šest mjeseci Hrvatska je zabilježila 60 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U srpnju se broj noćenja turista popeo na 81 posto razine iz godine prije pandemije, prema najnovijim informacijama ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac.
Tomu treba dodati i povoljne podatke ministra financija Zdravka Marića o prometu u turizmu putem fiskaliziranih računa. Istina, vrijednost tih računa od početka godine do kraja srpnja je 30 posto manja nego prije pandemije, ali je 30 posto veća nego lani u prvih sedam mjeseci. Međutim, u ovom se mjesecu turistička potrošnja zatrčala pa je vrijednost fiskaliziranih računa za 1,4 posto nadmašila iznos zabilježen u rekordnom srpnju prije dvije godine.
Iako fiskalizirani računi ne daju cjelovitu sliku stanja, pouzdan su pokazatelj da turizam ubrzano nadoknađuje gubitke iz prošle godine. Najbolje prolaze hoteli kojima je promet sedam posto veći nego 2019. godine. Fiskalizirani računi restorana su pet posto veći, dok su barovi 16 posto u minusu u usporedbi s tom rekordnom godinom, prema Marićevim podacima.
Još je bolja vijest da se vrijednost svih fiskaliziranih računa u zemlji u prvih sedam mjeseci popela na gotovo jednaku razinu kao i 2019. godine. To se može zahvaliti ponajprije trgovini na malo u kojoj je promet porastao pet do sedam posto u odnosu na stanje prije pandemije. Očito, hrvatski građani, potpomognuti sve većim brojem stranih turista, počeli su puno više trošiti. Nadoknađuju nešto što su lani morali propustiti.
U tome građanima svakako pomaže činjenica da su mnogi tijekom pandemije nešto uštedjeli i da su se prosječne plaće u svibnju popele na 7.104 kune. Unatoč neviđenoj krizi, prosječna plaća bila je nominalno za 7,4 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, a realno za 4,5 posto, prema podacima DZS-a.
Naravno, nekima su plaće porasle više, nekima manje, a neki je i ne dobivaju. Ugostitelji, primjerice, tvrde da nemaju izlaza nego bolje platiti konobare i kuhare jer sve teže pronalaze ljude zainteresirane za rad u toj nesigurnoj djelatnosti. Čini se da se nekako i snalaze jer se broj zaposlenih u zemlji u lipnju povećao za 2,2 posto na godišnjoj razini, a najviše u turizmu i ugostiteljstvu.
Da se gospodarstvo snažno oporavlja, potvrđuje i jučerašnja vijest o rastu industrijske proizvodnje koja je u lipnju bila 8,3 posto veća nego u istom lanjskom mjesecu. Da bismo dobili širu sliku, treba podsjetiti na to da je cijelo gospodarstvo prošle godine palo za osam posto, a industrijska proizvodnja za 3,4 posto.
Proizvodnja je najviše bila pogođena lani u proljeće, kada su ograničenja kretanja bila na vrhuncu. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja skočila za 9,6 posto.
Sudeći prema optimističnim kretanjima, guverner Boris Vujčić nije bez razloga procijenio da bi hrvatski BDP u drugom tromjesečju mogao skočiti za nezapamćenih 18 posto.
Međutim, treba imati na umu da se predviđanja institucija i ekonomista najčešće temelje na trenutačnom razvoju događaja i na očekivanju da će korona uskoro biti obuzdana. Što će s pandemijom biti najesen, hoće li ona ponovo napuniti bolnice i naškoditi gospodarstvu, ne znamo pouzdano.
Čini se da to mnoge u Hrvatskoj u ovom trenutku i ne zanima. Broj građana cijepljenih dvjema doze u Europskoj uniji popeo se na 48 posto, a u našoj zemlji iznosi samo 35 posto.