Sonja Maksan Trbović i Sara Kovač rodbinski su povezane – one su baka i unuka, ali njih povezuje i humanost. Obje su dobrovoljne darivateljice krvi, Sonja je krv darivala čak 102 puta, prije nekoliko dana posljednji put s obzirom na to da ima sedamdeset godina, a njezina unuka Sara, dvadesetčetverogodišnja studentica Tehničkog fakulteta u Rijeci, do sada je krv darivala šest puta. U ovoj maloj obitelji velikih srca i osjećaja za humanost još su dvije darivateljice krvi – Sonjina kći i Sarina majka Kristina Kovač, kao i druga Sonjina unuka, Sarina sestra Anja Kovač.

– Prvi put krv sam darivala s osamnaest godina, kao učenica završnog razreda tadašnje Elektrotehničke škole. Povod tom prvom darivanju krvi bio je slobodan dan od nastave, a uz zdravstvene probleme moga oca, kao i malo informiranja, shvatila sam koliku važnost krv ima u spašavanju ljudskih života. Od tada sam redovito, uz pauze zbog trudnoće i poroda, darivala krv. Ponosna sam što sam dugo godina bila predsjednica Kluba 100 kapi, koji okuplja darivatelje krvi koji su krv darivali sto i više puta, u prosjeku 130 puta.

Ima ih i sa 180 darivanja, pa ako se izračuna, vidi se koliko je to stotina i stotina, mogli bismo reći tisuća doza krvi, a tri puta više spašenih života. Shvatiš vrijednost toga što radiš, jer jedna doza krvi spašava tri života. Zbog toga bih i poručila mladima, kao i svima koji se dvoume bi li darivali krv, da to svakako učine, barem jedanput, jer će imati jako dobar osjećaj. Ništa ne boli, kratko traje, desetak minuta, a pruža puno – i onome koji daruje krv, a još više onome koji će tu krv primiti.

Nedavno sam posljednji put darivala krv, s obzirom na moje godine, i mogu reći da sam ponosna – na sebe, ali i na moje nasljednice, kćer i unuke, kaže Sonja Maksan Trbović, inače i vrijedna i aktivna volonterka riječkog Crvenog križa, koja je sudjelovala u brojnim drugim akcijama Crvenog križa.

Humani gen

Njezina unuka Sara također je krv prvi put darivala već kao osamnaestogodišnja jer ju je, kako kaže, »zarazila baka«.

– Nimalo nisam dvojila i čim sam postala punoljetna, odlučila sam darivati krv. I moja majka i sestra su darivateljice, baka je na nas prenijela tu crtu humanosti. Kada me pitaju zašto darujem krv, jednostavno odgovorim protupitanjem – a zašto ne? Ja bih i češće darivala krv, ali imam nizak tlak i često nisam u prilici to učiniti. Imam puno prijatelja s kojima često razgovaram o darivanju krvi, pa su neki od njih odlučili također pridružiti mi se, što me jako veseli, kaže Sara.

Jedan od veterana u dobrovoljnom davalaštvu krvi svakako je Tomislav Širola iz Viškova, koji je krv darivao 110 puta, u svoje 72 godine života čak 51 godinu proveo je u Savjetu dobrovoljnih darivatelja krvi, a poput Sonje Maksan Trbović i on je vrijedni volonter riječkog Crvenog križa, prisutan na svim akcijama, pa i onima koje nisu vezane za davalaštvo krvi. Širola je, također, jedan od osnivača prvog aktiva na terenu, Aktiva DDK-a Zanatlija Kastav.

– Prvi put krv sam darivao u vojsci 1969. godine, kada je u jednoj nesreći stradalo dvoje djece i krv je hitno bila potrebna. Od tada sam redovito darivao krv, sve dok nisam obolio, kada sam i sam bio primatelj krvi. Moj otac Josip Širola bio je zdravstveni radnik, bio je i darivatelj krvi sa stotinjak darivanja i on me usmjerio prema tome. Ponosan sam na to što sam proteklih godina imao prilike darujući krv pomoći nekome

. Svi oni koji imaju neke dvojbe oko darivanja krvi, neka probaju barem jedanput, bit će jako ponosni. Ja to uvijek slikovito kažem – košulja će im biti premalena jer će im srce narasti od ponosa. Taj osjećaj zahvalnosti, sreće, ushićenja, to se ne može opisati riječima, to se mora probati. Imao sam jednog neodlučnog prijatelja u firmi, bojao se darivati krv. Ja sam mu rekao – daruj krvi, bit ćeš dva centimetra viši jer ćeš narasti od ponosa. Zavoj nećeš skidati samo da bi te netko pitao što ti je, a da mu ti ponosno kažeš – darivao sam krv.

Taj moj prijatelj sada je višestruki darivatelj krvi, koji je nakupio već više od pedeset darivanja, kaže Širola. Prisjeća se nekih anegdota iz višegodišnjeg iskustva s darivanjem krvi, pa su tako nekada darivatelji nakon akcija na terenu znali zaigrati boće u dvije ekipe – pozitivni i negativni, misleći pritom na Rh faktor krvne grupe. Pobjedu bi nekada odnijeli negativni, nekada pozitivni, ali su svi oni na kraju ostali pozitivni i bogatiji za još jedno humano djelo. Znala su to biti i druženja uz harmoniku, jelo, koju čašicu, ali prije svega razgovor i planove za sljedeće darivanje krvi, napominje Širola, koji se pobrinuo da se njegova humana misija nastavi i sada kada je on otišao u mirovinu.

Naime, u njegovoj su obitelji darivatelji krvi kći Zdenka Širola Cetina, sin Robert Širola i unuk Filip Širola. Ja sam svoje unuke čim su prohodali počeo voditi na akcije darivanja krvi, ponosno će Širola.

Opća kultura

Četrdesetogodišnja Maja Slama članica je Izvršnog odbora Savjeta DDK-a Rijeka, tajnica Aktiva DDK-a Brodogradilište i Grad Kraljevica, radi u ljekarni, ali za sebe prije svega kaže da je darivateljica krvi.

– Krv sam darivala trideset puta, prvi put u Medicinskoj školi, s osamnaest godina. U međuvremenu mi se i otac razbolio, trebao je krv, tako da me i to ojačalo u mojoj namjeri da darujem krv. Često provjeravam zalihe krvi, nerijetko odem i na riječku Transfuziju i darujem krv, ne čekam akcije na terenu. Smatram da bi darivanje krvi trebalo biti stvar opće kulture jer je to humano djelo koje pomaže nečijem ozdravljenju, spašava ljudske živote. Krv nema zamjene, ne može se proizvesti kao neki drugi lijek, dragocjena je i zbog toga bi ljudi, posebice mladi, koji su zdravi, trebali darivati krv. Na taj način pomažu drugima, ali i imaju mini kontrolu svoga zdravlja svaka tri do četiri mjeseca, ističe Slama.

Riječki vatrogasac Vedran Butorac u svojih četrdeset godina života krv je darivao već 68 puta, a prvi je put to učinio prije dvadeset godina. Smatra da bi svaki čovjek, ako je zdrav i sposoban, trebao darivati krv. Kao profesionalni vatrogasac nerijetko je bio u situacijama kada treba spašavati ljudske živote, posebno u prometnim nesrećama. Butorac je profesionalni vatrogasac, voditelj II. smjene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Rijeke i zapovjednik DVD-a Sušak.

– Nijedna prometna ne prođe bez naše intervencije, u takvim su situacijama ozljede koje nerijetko zahtijevaju kod ozlijeđenih da moraju primiti krv. Ne samo to, mi smo obučeni i za pružanje prve pomoći, pa smo tako prije nekoliko dana spašavali gospođu kojoj je pozlilo u portunu, a naša brza intervencija spasila joj je život. Ništa nas ne smije i ne može iznenaditi. Poručio bih svima koji nisu, a mogu dati krv, da to učine, bezbolno je, iziskuje svega desetak minuta vremena, a pruža dugoročno zadovoljstvo, sreću i radost jer znate da ste nekome pomogli, ističe Butorac, s ponosom dodajući kako je u JVP-u Grada Rijeke Aktiv DDK-a, u kojemu je čak osamdesetak aktivnih darivatelja krvi.

Svake godine, širom svijeta, 14. lipnja obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi i tom prigodom želi im se javno zahvaliti, ali i istaknuti izuzetan doprinos dobrovoljnih – neplaćenih darivatelja krvi u opskrbi nacionalnog zdravstvenog sustava s dostatnim količinama sigurne krvi i krvnih pripravaka.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana darivatelja krvi je podići globalnu svijest o potrebi dostatne sigurne krvi i krvnih pripravaka za transfuziju osobama kojima donirana krv spašava život te redovito organiziranje i provođenje akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Slogan ovogodišnje kampanje je »Daruj krv, daruj plazmu, dijeli život, čini to redovito«. Fokus je na pacijentima kojima je potrebna doživotna transfuzijska potpora, a naglasak na ulozi koju svaka osoba ima davanjem dragocjenog dara krvi ili plazme.

Deset gradskih društava

Društvo Crvenog križa Primorsko-goranske županije okuplja deset gradskih društava Crvenog križa, a jedna od uloga Društva je i koordinacija i priprema godišnjeg plana prikupljanja doza i kalendara akcija za cijelu županiju, kao i usklađivanje s društvima Crvenog križa Istarske i Ličko-senjske županije, s obzirom na to da na području cijele regije krv prikuplja Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka. Gradskim društvima Crvenog križa županijsko Društvo pomaže u promidžbi davalaštva krvi i animaciji novih darivatelja, bilo donacijama opreme i namjenskih financijskih sredstava, ili osmišljenim i izrađenim audiovizualnim materijalima.

– Tradicionalno zajednički obilježavamo Dan darivatelja krvi Republike Hrvatske, 25. listopada, kada za darivateljice i darivatelje s visokim jubilarnim brojem darivanja organiziramo prijem kod primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, uz prigodne darove Županije i Društva Crvenog križa PGŽ-a. Redovito organiziramo i susrete darivatelja krvi PGŽ-a, pa podsjećam da smo povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana darivatelja krvi susret održali početkom lipnja na Platku, kaže ravnateljica Društva Crvenog križa PGŽ-a dr. Vesna Čavar.

Podsjeća na prije četiri godine započetu suradnju s Veleučilištem u Rijeci, koju je Društvo nastavilo i povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana darivatelja krvi. Proteklog su mjeseca studenti stručnog diplomskog studija Informacijske tehnologije u poslovnim sustavima, u okviru kolegija Izgradnja multimedijskih sustava, pod mentorstvom nositeljice kolegija Marine Rauker Koch, v. pred., izrađivali projekte iz djelokruga rada Crvenog križa. Troje studenata – Ivana Grbac, Kristian Matijašić i Domagoj Starešina – za temu svog rada odabralo je darivanje krvi. Njihove radove Društvo će koristiti u animaciji mladih za darivanje krvi.

Dolaskom ljeta malo koji grad se ne susretne s nestašicom krvi, što zbog pojačanog broja turista koji u ljetnim mjesecima borave u našoj zemlji, što zbog godišnjih odmora, kada je veći dio darivatelja krvi izvan svoga grada, pa se i prikupi manje doza krvi. Jedno od društava Crvenog križa, koje takvim situacijama nastoji doskočiti raznim načinima, animacijama mladih, ali i pojačanim promocijama dobrovoljnog davalaštva krvi, pa se, barem do sada, dosta uspješno bori s ljetnim nestašicama krvi, je Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka.

– Akcije darivanja u riječkom prstenu više su posjećenije od akcija u samom gradu. Veliku ulogu u okupljanju darivatelja u manjim sredinama svakako imaju članovi odbora aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi, kao i sami predsjednici aktiva dobrovoljnih darivatelja koji nam uvelike pomažu privući nove darivatelje, ali svakako i zadržati postojeće. Svakako moramo izdvojiti aktive koji prednjače po broju prikupljenih doza, a to su aktivi Jelenje-Dražice, Kastav, Čavle i Brodogradilište i Grad Kraljevica, u kojima rijetko kada prođe akcija na kojoj se ne prikupi između sedamdeset i sto doza krvi, kaže ravnateljica riječkog Crvenog križa Petra Šuljić.

Nove ideje

U novu godinu riječki je Crveni križ krenuo izborom novih članova Savjeta dobrovoljnih darivatelja krvi i Izvršnog odbora. Novoizabrani predsjednik Savjeta DDK-a krvi je Vedran Butorac, predsjednik Aktiva DDK-a Javne vatrogasne postrojbe Rijeka, a potpredsjednik je Ivo Vidotto, dugogodišnji predsjednik Savjeta dobrovoljnih darivatelja krvi. Već na samom početku Izvršni odbor Savjeta DDK-a krenuo je s novim idejama za promociju davalaštva i njihovu realizaciju. Ono na što smo posebno ponosni je novi moto – »Budi srce, daruj krv!«, koji se nalazi na naljepnicama za automobile koje darivatelji dobivaju na akcijama darivanja krvi, ističe Šuljić. Dodaje kako je i Klub 100 kapi Rijeka imao svoje izbore, dugogodišnja predsjednica Kluba Sonja Maksan Trbović svoje je mjesto prepustila novoizabranom predsjedniku Ivanu Pribaniću.

– Uz redovne akcije darivanja krvi, koje su organizirane po mjesnim odborima Grada Rijeke, tvrtkama te u ostalim gradovima i općinama koji su pod GDCK-om Rijeka, posebno nas vesele akcije koje imamo na fakultetima, Medicinskoj školi, akcije darivanja krvi za učenike završnih razreda srednjih škola, ali i akcije darivanja krvi koje su organizirane zajedno s Nogometnim klubom Rijeka i Klubom navijača Armada. GDCK Rijeka na različite načine pokušava privući nove darivatelje uz promocije, ali i posebno nagrađivanje za sve darivatelje koji prvi put daruju krv (npr. besplatan jednodnevni ski-pass na Platku, majica, pizza, ulaznice za utakmicu NK-a Rijeka, besplatna članarina u fitness centru, tenisice….).

Aktivnih darivatelja u našem je Društvu više od jedanaest tisuća, a trenutačno je najveća potreba za krvnom grupom 0-, 0+ i A-, ističe voditeljica Odsjeka DDK-a Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Željka Kinkela. Dodaje kako je prošle godine na području PGŽ-a prikupljeno 12.937 doza krvi, od čega na području Rijeke i riječkog prstena 9.340 doza. Prošle godine velikoj obitelji riječkih humanista priključio se i 691 novi darivatelj, koji je krv darivao prvi put.

U prvih pet mjeseci ove godine GD Crvenog križa Rijeka u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu prikupio je 3.892 doze krvi, a bilo je 312 novih darivatelja. Održano je 36 akcija darivanja krvi na terenu, najviše na riječkom području – 23 akcije, dok su u općinama i gradovima riječkog prstena do kraja svibnja održane po jedna ili dvije akcije.