Veliko, bogato političko iskustvo jedan je od elementa koji čini mozaik osobnosti Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja.

Najprije ga je stjecala kao dogradonačelnica, a kad je Gari Cappelli 2016. godine postao ministrom turizma, Kučić ga je naslijedila. Koliko je u politici cijenjena, pokazala su pak dva sljedeća izbora, 2017. te 2021. godine, koje je okončala na pobjednički način. S razlogom, jer riječ je o osobi nove generacije političara, onih koji ispred ideologije stavljaju ljude i njihove potrebe.

Političara koji nikad ne odbacuju dobre prijedloge bez obzira na to iz kojeg tabora dolazili. Upravo takvi njezini stavovi značajan su poticaj razvoja Grada Malog Lošinja, cjelokupnog teritorija kojim gospodari. Od sjevera, odnosno juga otoka Cresa koji je pod administrativnom paskom Grada Malog Lošinja, pa sve do niske otoka koji pripadaju lošinjskom arhipelagu. A da bi se moglo nastaviti s vrhunskim turizmom koji je dulje od stoljeća jedna od najvažnijih gospodarskih grana Lošinja, prije i iznad svega mora se voditi računa o održivosti.

Čitavoj lepezi aktivnosti koje pomažu u čuvanju onog što smo naslijedili i što moramo isporučiti generacijama koje nakon nas dolaze.

Bespravna gradnja

Kad se čovjek nađe na Lošinju, na području kojim kao gradonačelnica rukovodite, odmah dobije osjećaj kako je okružen fantastično očuvanom prirodom. Je li tome baš tako ili i vi imate nekih »sivih zona«, područja koja vam zagorčavaju život u tom ekološkom smislu?

– Točno, na Lošinju je čovjek uistinu okružen fantastično očuvanom prirodom, što su primijetili mnogi, te zbog čega smo dobitnici mnogobrojnih nagrada i priznanja, ne samo u pogledu očuvanja prirodnih ljepota, već i cjelokupne kulturno povijesne baštine koja se predano čuva.

Područje Lošinja još je davne 1892. godine bilo proglašeno klimatskim lječilištem, a sve ovo što smo dobili u nasljeđe dužni smo s jednakom pažnjom i ljubavlju očuvati i predati budućim generacijama. Stoga, žalosti me činjenica da smo se i na našem području u vrlo kratkom vremenu susreli s velikim problemom bespravne gradnje koja je uzela maha te na čitavom području našega grada buja, od devastacija starih katastarskih puteva, rušenja suhozida i gromača kao naše stoljetne baštine, zaravnavanja terena, uništavanja autohtonog bilja, do gradnje čvrstih i montažnih konstrukcija. Ne bi li se stalo tome na kraj, pridružili smo se i inicijativi za zaustavljanje bespravne gradnje istarskih i drugih gradova i općina, čime želimo pokazati ustrajnost u njezinom sprječavanju. Svjesni smo da život na ovom području traži određene kompromise i da postoje potrebe ljudi da realiziraju projekte u smislu ruralnog turizma i obnove postojećih ruševina i ostalih objekata. U tom smislu jedan od ciljeva i programskih polazišta aktualnih izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Malog Lošinja jest propisati uvjete u kojima bi takva gradnja bila moguća, a opet u skladu sa zakonskim odredbama.

Vodoopskrbni sustav

Osvrnemo li se na vodoopskrbu vi ste, za razliku od žednog sjevera Cresa, došli do svih naselja. No, koliko god bilo Vransko jezero sigurno i izdašno, rast smještajnih jedinica dovodi do jako velikog skoka potrošnje vode u ljetnim mjesecima. Razmišljate li možda i o nekoj dodatnoj mogućnosti koja bi bila uključena u današnji sustav vodoopskrbe?

– Stanje i pojave na jezeru Vrana dnevno se prate. U zadnjih deset godina prosječno se iz jezera crpi 2.500.000 kubnih metara vode. Najveći gubitci na jezeru su zbog sunčeva zračenja, a potrošnja vodoopskrbnog sustava značajno ovisi o hidrološkoj godini. Vodoopskrbni sustav ima kapacitete za praćenje povećane potrošnje, a znatne su rezerve u smanjenju gubitaka koje će se ostvariti kroz rekonstrukciju vodovoda u sklopu investicija financiranih kroz Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj, jednom riječju aglomeracije. Investicije koje se provode za vodokomunalnu infrastrukturu su važne zbog svih naših stanovnika, jer želimo osigurati pitku vodu, kako iz Vranskog jezera, tako i putem desalinizatora za udaljenije otoke našeg arhipelaga. Ujedno se na području Punte Križa provode istražni radovi, gdje po procjenama hidrogeologa postoji velika vjerojatnost za pronalaskom značajnijih količina vode.

Sjajan primjer brige za manje i udaljenije otočiće vašeg arhipelaga predstavlja investicija u desalinizatore. Koliko su s njima stanovnici tih otoka zadovoljni?

– Na Susku je većim dijelom izgrađena mreža vodoopskrbe i odvodnje, a izgradnjom desalinizatora većina kućanstava je trajno spojena na vodovodnu mrežu te im je osiguran standard vodoopskrbe kao i na područjima priključenim na vodoopskrbu iz Vranskog jezera. Na Unijama nije u potpunosti izgrađena vodoopskrbna mreža pa se vodoopskrba dominantno obavlja vodonoscima, a desalinizatorom se osiguravaju dopunske količine vode, a u narednom razdoblju planira se izgradnja vodospreme i proširenje mreže.

Zračna luka

I dalje se suočavate s potrebom preuređenja zračne luke, odnosno produljenje piste. To kao da je danas u drugom planu. Znamo da dio odgovora leži u ratnom stanju na nekad značajnim emitivnim tržištima, no tu su i jako bogata tržišta Skandinavije te Britanije koja su bez većih zrakoplova teško dostižna.

– Za projekt Rekonstrukcija i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj ishodovana je građevinska dozvola koja je izvršna, a slijedi i definiranje financijske konstrukcije projekta. Naravno da daljnji razvoj lošnjskog turizma vidimo i u rekonstrukciji postojeće zračne luke, koja je iznimno važna za sve turističke dionike, pa tako i za projekt golfa na Punti Križa.

Veliku brigu vodite i o morskom prometu. Stigle su prinove, kakvi su planovi?

– Ulaganjem u rekonstrukcije i dogradnje pojedinih luka i riva, zahvaljujući Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i nadležnom ministru, potpredsjedniku Vlade Olegu Butkoviću, te PGŽ-u, ostvarili su se preduvjeti za bolje veze i nove brodove koji prije svega povezuju otoke našeg arhipelaga s Lošinjem, a onda i s ostalim gradovima naše i drugih županija. U dogovoru s mjesnim odborima naših malih otoka pokrenuli smo inicijativu za uvođenjem novih i adekvatnijih brodova i trajekata koji imaju prije svega cilj podizanje kvalitete života na našim malim otocima, kao osnovnog preduvjeta opstanka i razvoja. Novi brodovi uključuju i pripremu riva, pa je tako Županijska lučka uprava Mali Lošinj izvršila određena snimanja podmorskog područja. U luci Unije stvoreni su preduvjeti za pristajanje trajekta »Sveti Juraj« koji bi trebao biti rješenje do dolaska novog broda. U luci Susak nužno je produbiti morsko dno kako bi pristajanje trajekta takve veličine i gaza bilo sigurno. Radi se na iznalaženju adekvatnog i sigurnog rješenja i u Velim Srakanama, dok je velika novost sezonska brzobrodska linija koja kreće od 1. srpnja, a spajat će Rijeku, Rab, Veli Lošinj, Novalju i Zadar.

Odvoz otpada

Miješani otpad i njegovo dnevno odvoženje u Marišćinu veliki su i silno skupi problem. S jedne strane bolje je da otpad ne nagrđuje bilo koji dio Lošinja, s druge da je baš ekološki trošiti tone i tone dizelskog goriva godišnje kako bi se prevezlo otpad, i nije?

– Pitate me kako izbjeći odvoz otpada u Marišćinu? Danas nikako! Zakonska obveza je miješani komunalni otpad s područja gradova Cresa i Malog Lošinja predavati u CGO Marišćina, a ostale vrste otpada ovlaštenim posrednicima u gospodarenju otpadom. U planu je izgradnja kompostana, kako bi se od biootpada i mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda proizvodio kompost koji bi koristilo komunalno društvo za održavanje zelenih površina ili građani za svoje potrebe. Planira se i proizvodnja sječke od drvenog otpada za zagrijavanje javnih objekata, kao što se izrađuje i eksperimentalni projekt proizvodnje vodika iz određenih vrsta otpada uz pomoć energije sunca. U planu je i izgradnja postrojenja za sušenje miješanog komunalnog otpada pomoću sunčeve energije kako bi se smanjila masa otpada koji se odvozi s otoka. To su sve postupci koji bi trebali smanjiti potrebu za odvozom određenih vrsta otpada na udaljene lokacije. Iako je ovo cjelokupno unapređenje sustava zbrinjavanja otpada i prilagođavanje zakonima rezultiralo financijskim opterećenjem, vjerujem da će činjenica što nema više gomilanja otpada na našem otoku, rezultirati boljom kvalitetom života.

Intenziviranje poljoprivrede

U održivost svakako ide i briga o otočnoj poljoprivredi. Čini nam se da za razliku od ostalih slično razvijenih otoka u tome bilježite veliki deficit. Ne bi li primjerice Susak, koji danas i zbog neobrađenosti zemljišta napadaju divlje svinje, bio idealni vrt, mjesto iz kojeg bi dolazilo najbolje ranosezonsko povrće?

– Više od 80 posto poljoprivrednog zemljišta koristi se u obliku livada i pašnjaka, kao podloga za ovčarsku proizvodnju, koja je nekad bila najznačajnija vrsta proizvodnje. Na žalost danas s obzirom i na problem alohtone divljači, to više nije tako. Tu su i površine namijenjene voćarskoj proizvodnji u čijoj strukturi 85 posto zauzimaju maslinici. Najvrednija i najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta nalaze se u Ćunskom i Unijskom polju te Susku koji je oduvijek zbog specifičnosti tla smatran pogodnim za razvoj poljoprivredne proizvodnje, prvenstveno vinograda, danas nažalost najvećim dijelom zapuštenih. Osim uzgoja vinove loze, tlo otoka Suska pogodno je i za uzgoj povrtnih kultura, iako su neriješeni imovinskopravni odnosi poljoprivrednog zemljišta i nedostatak radne snage ograničavajući za njezin razvoj. Isto tako, poznat je problem otočnog zemljišta gdje je prisutan velik broj malih čestica s mnogim nepoznatim vlasnicima. Usmjeravanje mladih ljudi k turizmu dovelo je do toga da se uzgojem povrća na otoku Susku uglavnom bavi starije stanovništvo koje povrće proizvodi samo za osobne potrebe.

Koliko je zadnjih desetljeća posađeno novih maslina ili trsova vinove loze? Vaš Sansigot postiže sjajne rezultate gdje god se pojavi, to bi vino moglo postati jednim od vaših brendova?

– Zadnjih desetljeća na otoku Lošinju u maslinarstvu se uz obnovu postojećih maslinika razvila i sadnja novih. Zasađeno je oko 20 tisuća sadnica maslina, najvećim dijelom na području Ćunskog. U vinogradarstvu bilježimo lagani rast – na lokaciji Bale nedaleko Punta Križe zasađen je novi vinograd s 8.500 cjepova sortimenata Sansigot, Trojšćina i Syrah. Inače, Grad Mali Lošinj je još 2012. godine donio Pravilnik o načinu dodjele i korištenju sredstava potpora za poljoprivredu, obrt, malo i srednje poduzetništvo kojim se sufinanciraju različite mjere u poljoprivredi. U proteklom razdoblju dodijeljeno je više od milijun kuna, a ukupno s gospodarstvom više od pet milijuna kuna kroz osam različitih mjera.

Kako bi se poljoprivrednicima omogućilo intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, za što je neophodna voda, sufinancirana je izrada vodovoda na lokalitetu Kurila, na području Ćunskog. S ciljem poticanja obrade poljoprivrednog zemljišta i njegovog upravljanja, Grad Mali Lošinj 2021. godine donio je Odluku kojom je za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Grada Malog Lošinja, propisao početnu visinu zakupnine od 0,01 kn/m2. Također, Grad Mali Lošinj je među prvima, 2006. godine, izradio Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu te je sklopljeno 76 Ugovora o zakupu zemljišta kojima je obuhvaćeno više od 50 hektara. Izradili smo i novi program raspolaganja i pripremili prvi javni natječaj. Iako upisnik poljoprivrednika broji oko 300 obitelji, njima je to uglavnom dopunska djelatnost. Da, veliki nam je poljoprivredni potencijal koji svakako treba adekvatno valorizirati.

Problem depopulacije

Iako su oni dakako na prvom mjestu, za kraj – priča o ljudima. Na početku smo zaključili kako nalikujete raju, no bez obzira na ljepotu, sve je manje stanovnika. Kako dolazite do kadrova u sezoni, trudite li se od njih napraviti stalne stanovnike Grada Malog Lošinja?

– Nažalost ovaj problem dijelimo s ostatkom Hrvatske, pa se u deset godina broj stanovnika smanjio za 551 ili za 6,8 posto. Vjerujem da je jedan od uzroka u sezonalnosti zapošljavanja koja je izrazita, nije problem samo u pronalaženju sezonskih kadrova u turizmu, suočavamo se s puno ozbiljnijim deficitom, a to je onaj u pronalasku neophodnih kadrova za neometano funkcioniranje cijele zajednice i održavanje standarda kakav imaju gradovi na kopnu. Godinama osiguravamo smještaj za medicinske kadrove, zatim kadrove iz domene policije, školstva, te drugih javnopravnih tijela kroz dodjelu stana ili kroz sufinanciranje najma. No, međutim, u posljednje vrijeme nažalost ni uz taj već sada neophodan uvjet stana, koji nakon proteka od deset godina osoba može otkupiti te steći u vlasništvo, županijske ustanove poput Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu, škola, kako osnovne tako i srednje, nisu u mogućnosti osigurati neophodan kadar za funkcioniranje sustava. Smatram da bi naša specifičnost kao otočne zajednice, koja u svojem administrativnom djelokrugu osim Lošinja i dijela Cresa ima još pet nastanjenih otoka, trebala biti posebno sagledavana te bi zasigurno jedan od modela mogao, uz porezna rasterećenja, biti i mogućnost da županijska ili državna tijela za kadrove na otocima propišu mogućnost isplate veće plaće ili stimulacije kao svojevrsni »otočni dodatak«, te na taj način potaknu popunjavanje tih radnih mjesta te tako zaista doprinesu revitalizaciji otoka. Vjerujem da bi tada i raseljavanja bilo manje. Primjera radi, nekada je učiteljica na otoku Susku imala veću plaću od svoje kolegice u nekoj školi na kopnu, što je bio razlog njezinog dolaska i ostanka na otoku. Danas je teško privući profesora fizike u Lošinj, a još će biti teže popuniti radno mjesto učiteljice u školi na Susku, te bi u tom slučaju djeca morala pohađati školu negdje drugdje, što povlači za sobom daljnju depopulaciju tog otoka.

Manjak kadrova predstavlja ozbiljan problem, tako da kroz program stambenog zbrinjavanja nastojimo zadovoljiti i potrebe lokalnog stanovništa, poglavito mladih obitelji, koje nemaju riješeno stambeno pitanje.

Sve je spremno za golf

Prema svemu sudeći, uskoro bi trebala krenuti izgradnja golf terena Punta Križa. Ono što inače baš i nije karakteristika takvih poteza, ljudi koji žive u tom dijelu vašeg Grada s time su jako zadovoljni.

– Lani je zaključen postupak procjene utjecaja na okoliš projekta Kombinirano golf igralište Matalda te je ishođeno Rješenje prema kojem je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu. Time su ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, što se uskoro namjerava i poduzeti.

Mjesni odbor Punta Križa davnih je dana dao svoju podršku realizaciji ovog projekta, smatrajući da će na taj način oživjeti cijelo naselje koje danas broji 30-ak stanovnika. Realizacija golfa podrazumijeva projekt rekonstrukcije prometnice ne samo do lokacije na Mataldi, već do Punte Križe, u dužini od 12 kilometara, za koju je projektiranje već u tijeku. Izgradnjom ovog kompleksa vjerujemo da će doći do revitalizacije cijelog područja, s obzirom na to da se sukladno urbanističkom planu i dio budućih zaposlenika planira smjestiti upravo u samo naselje.

*sponzorirani sadržaj