I ove je godine u Rijeci obilježen Svjetski dan voda bogatim višednevnim programom koji je obuhvatio edukativne vođene šetnje, radionice za najmlađe, predavanja uglednih znanstvenika i predstavljanje ključnih projekata na poboljšanju sustava vodoopskrbe i odvodnje na području riječke aglomeracije te mnogo toga drugog.

Riječka voda jedan je od najpoznatijih simbola i brendova grada u kojemu se sve vrti oko vode, od imena, preko geografskog položaja na ušću Rječine u more, do poznatih riječkih kiša pa nije nikakvo čudo da se Rijeku naziva »gradom koji teče«. Svojom kvalitetom, čistoćom i osvježavajućim okusom riječka je voda odavno poznata u cijeloj Hrvatskoj, a i šire.

Posebno je pogodna za piće i ne zahtijeva nikakvu posebnu obradu, već je za njezinu sanitarnu ispravnost dovoljan samo postupak dezinfekcije klorovim dioksidom. Svoje osobine, zbog kojih je svi rado piju, duguje kvaliteti krških izvora u gradu i okolici, gdje voda izvire između stijena vapnenca i dolomita pa je poznato da se onaj tko se napije riječke vode u Rijeku uvijek vraća.

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Povoljne osobine

Zdravstvenu ispravnost riječke svakodnevno nadziru i provjeravaju stručnjaci Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija (KD ViK) analizom kvalitete. Rezultati analiza kvalitete potvrđuju da korisnici KD-a VIK-a ne trebaju ni na koji način dodatno obrađivati vodu, odnosno za njezinu konzumaciju i korištenje nisu potrebni dodatni filteri i aparati za pripremu vode. Voda koja se koristi u vodoopskrbi Rijeke i šire okolice ima povoljne fizikalno-kemijske osobine i optimalne je temperature, a spada u vode krškog tipa, umjerene tvrdoće.

Tvrdoća vode ovisi i o vrsti stijena u vodonosniku kroz koje voda prolazi na svom putu i čine je otopljene soli kalcija i magnezija. Voda je tvrđa ili mekša u ovisnosti o sadržaju iona karbonata i hidrogenkarbonata koji se međusobno povezuju s ionima kalcijevih i magnezijevih soli koje prevladavaju u riječkoj vodi. Pored toga, voda s riječkih izvorišta ima optimalno blago lužnate karakteristike (pH 7,8 do 8,2), a njezino djelovanje pokazuje brojne blagodati na zdravlje.

Karta izvorišta u Rijeci i okolici. Foto: ViK

Riječka voda dolazi iz ukupno sedam izvora na području grada i okolice. To su Zvir I i II, izvor Rječine, Martinšćica, Perilo, Dobra i Dobrica. Zanimljivo je da se od ovih sedam izvora koji se koriste za vodoopskrbu samo jedan, izvor Rječine, nalazi na nešto većoj nadmorskoj visini, od 325 metara, dok su svi ostali smješteni praktički na razini mora.

Među ovih šest izvora posebno se ističe Zvir, smješten doslovce u centru grada, poznat po tome što nikad ne presušuje, zbog izrazito velikog slivnog područja koje obuhvaća široko planinsko područje dijela Slovenije, od slovenskog Snežnika, preko grobničkih planina, do Gorskog kotara u Hrvatskoj, kao i područja Jelenja te svih izvora u Rijeci.

Izvor Zvir, smješten doslovce u centru grada, poznat je po tome što nikad ne presušuje

Voda izvora Zvir, jakog krškog vrela na maloj nadmorskoj visini od pet metara nad morem, nadolazi iz dubine ljevkastom udubinom koja ulazi u stjenovitu padinu brda Sveta Katarina i stvara mirno jezerce, a snažno otječe na njegovoj južnoj strani u korito Rječine, u njegovoj neposrednoj blizini na njezinoj desnoj obali, pri čemu je minimalna izdašnost Zvira čak 1.400 litara vode u sekundi.

Jedna od teorija vezanih za obilježja na grbu Grada Rijeke kaže da se upravo za ovaj izvor veže natpis Indeficienter, što znači »nepresušan« ili »nepresušno«. Bez obzira na teoriju, u praksi se Zvir do sad zaista pokazao nepresušnim, čak i za najvećih suša, pri čemu je voda iz tog izvora vrhunske kvalitete.

Najvažniji projekt

Jedan od najvažnijih projekata u zaštiti i očuvanju voda, kao i u poboljšanju kvalitete usluge vodoopskrbe i odvodnje je Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, što je prepoznala i Europska komisija, dodijelivši ovom projektu, vrijednom oko 300 milijuna eura, bespovratno sufinanciranje u iznosu od gotovo 250 milijuna eura.

Alena Miličevića, koordinatora projekta u KD-u ViK-a, pitali smo koliko je taj projekt važan u smislu zaštite izvorišta i opskrbe pitkom vodom u Rijeci.

Foto: Sergej Drechsler

“Realizacijom ovog projekta obnovit će se oko 100 km postojećeg sustava vodoopskrbe i odvodnje te će se izgraditi 217 km novih kanalizacijskih cjevovoda, uključujući 125 kanalizacijskih crpnih stanica, 12 retencijskih bazena, 20 kišnih preljeva, tri separatora masti i ulja, što će omogućiti bolju kontrolu kvalitete vode te smanjenje gubitaka vode tijekom distribucije.

Također, izgradnjom sustava odvodnje na područjima gdje on trenutno nije zastupljen smanjuje se ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje i time potencijalno zagađenje podzemnih voda i izvorišta, što će dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja stanovnika te zaštiti prirodnog okoliša”, kaže Miličević.

Projekt donosi i izgradnju novog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda (UPOV). Zanimalo nas je po čemu će se novi pročišćivač razlikovati od sadašnjeg pročišćivača i koliko je važan u prvom redu za zaštitu morskog okoliša.

“Na postojećem uređaju otpadne vode pročišćavaju se mehaničkim putem, kojim se preko grubih i finih rešetki odstranjuju nečistoće, a nakon toga kroz aerirani pjeskolov-mastolov dolazi do uklanjanja masti i pijeska.

Novi uređaj će biti višeg stupnja pročišćavanja gdje će se osim mehaničkog pročišćavanja otpadna voda pročišćavati biološkim putem, odnosno uz djelovanje mikroorganizama razgrađuju se organske tvari sadržane u otpadnoj vodi, prije ispuštanja u more putem podmorskog ispusta. Stupanj pročišćavanja propisan je Europskom direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koja je implementirana u legislativu RH Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, a određuje ga osjetljivost područja i veličina aglomeracije”, ističe Miličević.

Sustav odvodnje

U sklopu projekta riječke aglomeracije uz vodoopskrbni sustav proširuje se i dograđuje i sustav odvodnje, pri čemu će u nekim dijelovima grada biti izgrađen poseban sustav sanitarne odvodnje koja se neće miješati s oborinskom.

Miličević ističe da će se postojeći mješoviti sustav zadržati u funkciji, a uz njega se gradi novi sustav sanitarne odvodnje, osim na istočnom dijelu grada, odnosno području Krimeje, gdje će postojeći mješoviti sustav postati oborinski, dok će novi dio sustava biti sanitarnog tipa.

“Izgradnjom cjevovoda za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda na područjima gdje nema izgrađene kanalizacije, kao i izgradnjom novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, doprinijet će se zaštiti okoliša i podzemnih voda”, kaže Miličević.

Europski projekt aglomeracije Rijeka. Foto: ViK

Zanimalo nas je i hoće li zahvati poput izgradnje retencija značiti i bolju obranu od bujičnih poplava kakve se u Rijeci nerijetko imamo priliku vidjeti za obilnih kiša.

“Retencijski bazeni grade se na postojećem mješovitom sustavu odvodnje i služe za regulaciju količine otpadne vode koja ide prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Retencijski bazeni su u funkciji zadržavanja biološkog opterećenja, a ne hidrauličkog u smislu obrane od poplava. Europskim projektom nije prihvatljivo rješavanje oborinske odvodnje, ali ipak će se izgradnjom novih rasteretnih kanala do mora popraviti situacija na Mlaci i Martinkovcu”, kaže Miličević.

Detaljne informacije o ovom projektu i dinamici njegove provedbe mogu se pronaći na internetskoj stranici KD-a ViK-a, gdje je dostupan i zanimljiv video pod naslovom Aglomeracija za početnike, u kojemu su objašnjeni svi osnovni aspekti projekta i njegovo značenje za vodoopskrbu i odvodnju u Rijeci i okolici.