Nedeljko Štefanić redoviti je profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Na poduzetništvo, odnosno u osnivanje firmi ne motivirali su ga upravo njegovi studenti. Od 2017. do 2020. bio je član radnih skupina u Europskoj komisiji za izradu strategije digitalizacije, a za svoju tvrtku će reći da uvijek gleda širu sliku, odnosno Hrvatsku, ali i Europu i svijet. Prvi su posao dobili upravo u Japanu.

5S za efikasnost

Metodu Lean, koju nastojite implementirati u što više hrvatskih poduzeća, donijeli ste iz Japana. Znamo da Japance resi jedna marljivost, revnost i odgovornost prema društvu. Koliko je, iz kulturološkog aspekta, moguće njihove metode implementirati u naše sustave?

– Lean metoda je zapravo skup općih principa koji nalažu vrlo jednostavna pravila – nemoj potrošiti više nego što je potrebno, nemoj utrošiti više materijala, drži se stvari koje imaš u poduzeću, vodi brigu o svojim ljudima i okolišu. To su univerzalni principi. Japanci su sve to shvatili i osmislili nakon Drugog svjetskog rata, kada im je proizvodnja naglo počela rasti. Uostalom, osim ovih odlika koje ste spomenuli, Japance krasi i jedna velika ozbiljnost.

Kada oni kažu da će nešto napraviti, budite sigurni da hoće, pa kud puklo da puklo. Mi u Hrvatskoj uvijek za sve imamo vremena (smijeh). Također, kod nas se dade čuti rečenica koja kaže da smo mala zemlja i da ne možemo i ne moramo biti prvi, a to nije istina. U Japanu imaju malo resursa, nisu, kao mi, obdareni vodom, šumama i morem. Njih je puno na tako malom području i oni shvaćaju da resurse moraju trošiti pažljivo.

Prvi princip u Lean metodi prepoznaje osam vrsta gubitaka i uči da se ne ponavljaju. Kod nas, ako curi voda iz slavine – mah, nema problema. U tome se razlikujemo, u načinu razmišljanja. Mi nikada nećemo biti oni, ali niti oni nikada neće biti mi. Svatko ima svoje, ali mogu reći da ih rado imam i da sam surađujući s njima primijetio da previše izgaraju na svom poslu. Nevjerojatno su posvećeni, a minimalizam primjenjuju i u stanovanju.

Jedan od najefikasnijih Lean alata za brzu i vizualnu transformaciju radne sredine je i 5S. Ako se ne varam, taj se princip može primijeniti i na osobnom planu, odnosno u obiteljskom životu. O čemu se točno radi?

– Alat 5S se koristi za bolju organizaciju radnog mjesta, povećanu učinkovitost, sigurnost i produktivnost, a temeljeni se na pet japanskih riječi, od kojih svaka počinje slovom ‘S’.

Koraci su, ukratko: sortiraj, postavi u red, čisti, standardiziraj i održi. Principi su vrlo jednostavni i korisni. Ako vam je radno mjesto neuredno i u tom času trebate, recimo, odvijač i ne možete ga naći – radno mjesto vam pati jer niste produktivni. Japanci su shvatili – ako se sve posloži, sve bolje funkcionira.

Pokazalo se, unutar tvrtki, da se samo primjenom 5S-a produktivnost povećava između pet i deset posto! Kada bi sve naše kompanije primijenile 5S, naše bi se gospodarstvo sigurno podiglo za minimalnih pet posto. Pored 5S-a, klijente učimo i zahtjevnije metode.

Ljude u Hrvatskoj treba učiti i pozivati na suradnju, kao i raditi s menadžerima koji ne shvaćaju da je kompanija onoliko slaba koliko joj je slab radnik na najnižoj razini. Često zanemarujemo važnost svakog čovjeka u tvrtki.

Foto: JOSIP MIŠKOVIĆ

Konferencija u Rijeci

Kakve vas uspomene vežu za Rijeku i što nas očekuje na ovogodišnjoj konferenciji »Lean Spring Summit 2023«, koja će se u tom gradu održavati krajem svibnja?

– Rijeka je jedan od naših najljepših gradova, imate lijepe hotele, sunce tamo lijepo sja, riječ je o kulturnom središtu čija mi je arhitektura vrlo draga i zato smo je i izabrali za ovogodišnje središte konferencije. Rijeka ima dobra poduzeća i dobru infrastrukturu, ali treba razmišljati unaprijed, primjenjivati najbolje svjetske metodologije, ići ukorak s vremenom i tako pospješiti i modernizirati gospodarstvo. Na konferenciji u Rijeci očekuju nas dobre stvari. Govorit ćemo o novoj strategiji EK-a nazvanoj »Blizanci«, koja se tiče digitalne i zelene transformacije poduzeća. Cilj nam je upoznati tvrtke s tom transformacijom jer će u dogledno vrijeme svako poduzeće morati pisati svoju zelenu povelju, tj. izvještaj.

Gledano s makrorazine, direktna posljedica implementacije zelenog načina poslovanja jest održivost gospodarstva i očuvanje planeta, a, gledano s mikrorazine, zeleno poslovanje uistinu može unaprijediti svaku tvrtku, osigurati uštede i učiniti cijelo poslovanje ekonomičnijim. Za sugovornike ćemo imati vrsne znalce domaćeg gospodarstva koji će nam govoriti o svojim metodama i alatima. Tu je i panel koji se tiče hrvatske brodogradnje, tijekom kojeg ćemo saznati kako bismo trebali pomoći hrvatskoj brodogradnji da ponovo iskoristi potencijale digitalizacije i novih industrija i da se podigne.

Drago mi je što će na konferenciji sudjelovati i predstavnici naših najvažnijih brodogradilišta. Imat ćemo sjajna predavanja o ekonomiji, pametnim tvornicama, zelenoj transformaciji, ali čut ćemo i mišljenje znanstvenika i saznati kako oni mogu doprinijeti razvoju ne samo hrvatskog već i inozemnog gospodarstva.