Snimio Sergej Drechsler
Najviše nas žuljaju mogućnosti koje bi se ovim zakonom pružale krupnom kapitalu, investitorima – govorimo o funkcionalnim cjelinama hotela koje bi zauzele određene plaže, koncesijama na preko 50 godina, ogradama, stražarima…, rekla je Helena Traub
povezane vijesti
OPATIJA Stotinjak prosvjednika okupilo se na opatijskoj Slatini kako bi izrazilo svoje nezadovoljstvo novim prijedlogom zakona o pomorskom dobru. “Va vražju mater hote, ne damo naše grote!”, “Danas koncesija, sutra prodaja!”, “Bez ograde!”, “Prste dalje od naših grota!” – samo su neki od natpisa na transparentima visoko podignutim na skupu kojeg je organizirala opatijska udruga Žmergo.
– Protiv smo ovog izuzetno lošeg novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Zakon je loše pripremljen, nije u skladu s EU direktivama. Najviše nas žuljaju mogućnosti koje bi se ovim zakonom pružale krupnom kapitalu, investitorima – govorimo o funkcionalnim cjelinama hotela koje bi zauzele određene plaže, koncesijama na preko 50 godina, ogradama, stražarima… Nama kao okolišnoj udruzi smeta i nasipavanje. Javljaju nam kako se svakodnevno vrši nasipavanje zemljom, riječnim oblucima, a to se tako ne smije raditi. Sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo, uništavamo more i morski okoliš i ostat ćemo bez našeg najvećeg “dragulja”. Hrvatskoj treba vizija što će i kako, u tu viziju se trebaju uključiti i građani. Šačica ljudi ne smije odlučivati o javnom dobru, o pomorskom dobru. Lokalno treba sjesti i vidjeti što želimo i na koji način to možemo napraviti – rekla je Helena Traub iz opatijskog Žmerga.
Skupu se odazvao i nekadašnji gradonačelnik Opatije Axel Luttenberger, sveučilišni profesor pomorskog prava i autor sveučilišnog udžbenika o pomorskom pravu.
– Predloženi zakon je neustavan jer se vrednota općeg dobra uopće nije primjenjivala. U smislu pravne struke zakon je nesuvislo napisan. Suština je da se opće dobro želi privatizirati i to na jedan vrlo glup, nemušt pravni način. Stalno se govori o koncesijama, a koncesija je u pravnoj teoriji nešto što je iznimka od općeg pravila – netko ima pravo na nešto na što inače ne bi imao pravo. Oni u biti sve žele pretvoriti u koncesiju. Drugi važni element je da su koncesije dugoročne – 30-40 godina. Naredno mišljenje je da postoji založno pravo, tako da će u biti vlasnik naših plaža biti inozemne banke. Govori se i o funkcionalnoj cjelini hotela i plaže ispod hotela čime se isključuje od opće upotrebe, s time da oni mogu čak tužiti za smetanje posjeda. Kako to može biti funkcionalna cjelina – primjerice strano privatno vlasništvo hotela s općim dobrom – to je potpuna pravna besmislica.
Zakon je očito napravljen pod utjecajem vanjskih lobija. Prijašnji zakon je imao pola članaka od sadašnjeg i u naravi se nije primjenjivao odnosno ministarstvo, županija, gradovi, općine zatvarale su oči pred svim nepodopštinama, a sada se sve te nepodopštine žele legalizirati radi povećanja pravne sigurnosti onih koji nas žele lišiti općeg dobra. Ono što se dobiva od koncesije je minorno, a šteta je za građane maksimalna, rekao je Luttenberger, a Lidija Luttenberger je za govornicom ukazala na primjere iz Opatije gdje se kupališta deset mjeseci u godini koriste kao skladišta – primjer kupališta Lido i Angiolina, gdje koncesionar/investitor za betoniziranje povijesne lučice plaća Gradu svega 8 eura dnevno…
Na masovno iseljavanje, gradnju velikog broja golemih zgrada i problem plaža osvrnuo se uz dozu humora i poznati glazbenik Dražen Turina Šajeta. O narušenoj vizuri grada par riječi su rekli opatijski fotoreporteri Petar Kirschner, David Kurti i Nikola Turina.
Prosvjedu su prisustvovali i opatijski Kukali, poznati po redovitom zimskom kupanju u moru. Zatim je nekoliko najhrabrijih skočilo u more usprkos buri i niskim temperaturama.