Rastući troškovi života najveća su briga za 93 posto Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra, koje je naručio Europski parlament, a objavljeno je danas.

Istovremeno, navodi se u priopćenju, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza.

– U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 posto), Cipru (99 posto), Italiji i Portugalu (98 posto), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 posto.

Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama.

Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 posto), a u Hrvatskoj to smatra 87 posto ispitanika.

Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 posto). Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent.

Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera.

Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a.

Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili EU.

U Hrvatskoj 72 posto ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 posto hrvatskih građana, navodi se u priopćenju.

Nadalje, ističe se, “gotovo polovica stanovništva EU-a (46 posto) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova”.

– Nadalje, 39 posto ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023.

Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 posto, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa “većinu vremena” ili “povremeno”.

Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 posto. U Hrvatskoj čak 59 posto ispitanika navodi da “povremeno” ili “većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa, ističe se u priopćenju Europskog parlamenta.