ZAGREB – Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije na današnjem bi sastanku u Bruxellesu trebali donijeti konačnu odluku o ulasku Hrvatske u prostor Schengena, zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica. Po svim službenim i neslužbenim informacijama koje su dolazile iz zemalja članica i vrha EU-a, odluka o primanju Hrvatske praktički je gotova stvar, dok je još uvijek pod velikim upitnikom primanje Bugarske i Rumunjske u vezi čega postoje ozbiljne rezerve.

Zaštita granica

Da je situacija takva, potvrđuju i neslužbene informacije s prošlotjednog sastanka veleposlanika država članica pri EU-u od kojih ni jedna nije imala bilo kakav prigovor na primanju Hrvatske u zonu bez unutarnjih graničnih kontrola. Naime, Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica, sastao se u okviru priprema za današnji sastanak. Prema diplomatskim izvorima, nizozemski veleposlanik je bio protiv primanja Bugarske, Njemačka podržava sve tri zemlje, a Austrija je protiv Bugarske i Rumunjske. Problem za ove dvije zemlje jest činjenica da se odluka o njima ne može razdvojiti jer njihova međusobna granica nikad nije ni zamišljena da bude vanjska kada je u pitanju Schengen. Da bi se te dvije zemlje razdvojile, trebalo bi pripremiti zaštitu te granice i urediti granične prijelaze u skladu sa šengenskim pravilima, a za to bi trebalo nekoliko godina.

Jedna od najspornijih točki za ulazak Hrvatske bila je njena sposobnost da nadzire najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, onu između Hrvatske i BiH. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u šengenskom prostoru 2016., u vrijeme kada je tema vanjskih granica bila jako osjetljiva za EU s obzirom na to da se prethodne godine suočila s ogromnim migrantskim valom. Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. godine svoje živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija COVID-19.

Obje ove krize dovele su do toga da neke šengenske zemlje ponovo uvedu određene granične kontrole na granicama s drugim državama. Tako da još uvijek nije jasno kakav će režim biti na hrvatsko-slovenskoj granici nakon 1. siječnja kada i službeno započinje članstvo Hrvatske u sustavu Schengena.

Tako je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon nedavno izjavila da je njena zemlja spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njezina ulaska u šengenski prostor, bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska.

– Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar šengenskog prostora sljedeći dan, tjedan, mjesec ako i kada to bude potrebno. Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica, rekla je Fajon. Mađarska, drugi hrvatski susjed iz sustava Schengena, još uvijek se nije očitovala oko toga hoće li i ona posegnuti za ostanak graničnog režima i nakon početka sljedeće godine. U zračnim lukama sustav Schengena što se tiče Hrvatske proradit će tek 26. ožujka sljedeće godine, a razlog tom odlaganju su složeni tehnički zahtjevi.

Dvojbe Austrije

Prije dva tjedna ministar vanjskih poslova Austrije dao je nekoliko izjava u kojima je doveo u pitanje podršku njegove zemlje proširenju sustava Schengena s Hrvatskom, Rumunjskom i Bugarskom. Austrija je naime bila nezadovoljna učinkovitošću cijelog sustava Schengena budući da je ove godine suočena s velikim priljevom ilegalnih migranata. Velika većina njih prije ulaska u Austriju prošla je preko teritorija neke od članice Schengena, a da tamo nije registrirana. Međutim, austrijski kancelar Karl Nehammer prilikom svog nedavnog posjeta Hrvatskoj potvrdio je da njegova zemlja neće blokirati ulazak u Schengen. Schengen obuhvaća 26 država: 22 države Europske unije i četiri izvan nje – Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Samo pet država članica Europske unije nije dio Schengena: Irska, koja je izašla iz šengenskog prostora zbog Brexita kako bi sama kontrolirala granicu prema Velikoj Britaniji te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati njegove članice.

Schengen je jedan od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost.

Plenković: Cilj je ostvaren trudom, intenzivnim radom

Premijer Andrej Plenković rekao je jučer da je ulazak Hrvatske u članstvo u Schengenu »ostvarenje još jednog cilja europskih integracija«, jer smo mi 23. članica EU-a koja postaje dio šengenskog prostora.

– Taj cilj nije ostvaren po nekakvom hodogramu, nego trudom, zalaganjem i intenzivnim radom niza resora te zastupanjem nacionalnih interesa, rekao je Plenković.