Potvrđena odluka Županijskog suda

Vrhovni sud odbio Uskokovu žalbu i potvrdio da Gavrilović nije ratni profiter

Hina

Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Vrhovni sud ističe kako prema tom stavu, u slučaju nastupa zastare za kazneno djelo na dan stupanja na snagu izmjene Ustava, nema pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva



Vrhovni sud odbio je žalbu Uskoka i potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda kojom je Georg Gavrilović zbog zastare u srpnju 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo.


Najviši sud je, ne navodeći Gavrilovićev identitet, izvijestio kako je donio odluku na temelju izraženog pravnog shvaćanja u odluci Ustavnog suda koje ima načelno značenje i prelazi okvire pojedinačnog slučaja.


Odnosno, kako tvrde, obzirom da je u konkretnom slučaju do stupanja na snagu izmjene Ustava (16. lipnja 2010.) nastupila zastara kaznenog progona okrivljenog, a predstavlja zakonsku smetnju za daljnje vođenje postupka’.




Vrhovni sud ističe kako prema tom stavu, u slučaju nastupa zastare za kazneno djelo na dan stupanja na snagu izmjene Ustava, nema pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva.


Uskok se u žalbi, iznesenoj na javnoj sjednici tog suda početkom prošlog listopada, pozvao na ustavne promjene i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, koji je donesen 2011. upravo zato da privatizacijski kriminal iz 90-ih ne prođe nekažnjeno.


Tužiteljstvo je isticalo kako je smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz procesa pretvorbe i privatizacije, kao i da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare, osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice.


Gavrilović od početka negirao krivnju


U žalbi tužiteljstva navodilo se kako se potvrda takvom razmišljanju nalazila i u ovom predmetu, budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkriminiranog događaja iznio svoja saznanja.


Uskok je Gavrilovića optužio da je u jeku Domovinskog rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović.


Pred sudskim vijećem Županijskog suda negirao je krivnju za zlouporabu položaja i ovlasti, za koju ga je Uskok teretio po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine.


Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.


To je, tvrde u Uskoku, učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka.