Reuters
U posebnoj izjavu u kojoj se osvrće na donesene mjere, Schmidt je poručio da je njihov cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora.
povezane vijesti
SARAJEVO – Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt u nedjelju je nenajavljeno nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.
“Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, stoji u izjavi visokog predstavnika objavljenoj u večernjim satima na mrežnim stranicama njegova ureda (OHR). On dodaje da ta odluka ne utječe na provedbu rezultata izbora održanih u nedjelju.
Pojasnio je kako je svojom odlukom povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” te u nekim drugim presudama.
Također, sada prvi put osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda iz svih županija mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.
Ove odluke, kako je naveo Schmidt, imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora.
Potankosti izmjena potvrđene su na stranici OHR-a. Po njima, ubuduće će se federalni Dom naroda sastojati od tri kluba konstitutivnih naroda koji će umjesto dosadašnjih 17 činiti po 23 zastupnika dok će klub zastupnika nacionalnih manjina umjesto sedam ubuduće činiti 11 zastupnika.
Uz to će ubuduće kvalificiranu većinu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH činiti 11 umjesto dosadašnjih šest zastupnika iz nacionalnih klubova, a na taj se način daje jasna prednost zastupnicima koji u klubu Hrvata dolaze iz dijelova BiH s hrvatskom većinom.
Ukoliko prijedlog 11 zastupnika ne bi bio prihvaćen, tada bi se kvalificirana većina predlagatelja smanjila na sedam pa na četiri zastupnika.
Ranija odrednica po kojoj je šest zastupnika činilo kvalificiranu većinu za predlaganje nositelja izvršne vlasti otvarala je mogućnost da taj kontrolni paket dobiju i zastupnici iz reda Hrvata izabrani u Dom naroda s lista građanskih ali i bošnjačkih stranaka što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u strankama s hrvatskim predznakom.
Odlukom visokog predstavnika zapravo se provodi odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po žalbi Bože Ljubića kada je utvrđeno da Dom naroda nije dom županija pa nije nužno da iz svake od njih bude delegiran barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.
Schmidt je u svojoj izjavi istaknuo kako njegova odluka ni na koji način ne utječe na provedbu rezultata glasanja na izborima od 2. listopada ali i da se izborna reforma mora nastaviti.
“Ovo nije i ne može biti široka reforma izbornog zakona koju tek treba provesti”, naveo je Schmidt dodajući kako ostaje spreman u tom i osobno sudjelovati u predstojećem razdoblju.
Prvi rezultatiŽeljko Komšić vodi u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a Denis Bećirović ima prednost kao kandidat za bošnjačkog člana državnog vrha, objavili su u nedjelju nešto prije 21 sat preliminarne stranačke rezultate izbora iz središnjice Stranke demokratske akcije (SDA) u Sarajevu. Nakon što je obrađeno nešto više od 18 posto glasačkih listića, Komšić ima potporu 56,5 posto birača dok je kandidatkinja HDZ BiH unutar tog uzorka dobila nešto više od 43 posto glasova. Denis Bećirović iz SDP BiH čiju je kandidaturu poduprlo još deset oporbenih stranaka dobio je nešto više od 50 posto prebrojanih glasova, a njegov protukandidat i čelnik SDA Bakir Izetbegović 46 posto. Iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, na razmjerno malom uzroku, objavili su da njihova kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ima dvostruko veću potporu od glavnog protukandidata Mirka Šarovića, predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS). |