DOC. DR. SC. DANIELA SOLDIĆ FRLETA

Lokalno stanovništvo na prvom mjestu

Lokalno stanovništvo, kao najznačajniji dionik turističkog razvoja, u središtu je suvremenih razvojnih koncepata turizma, a njegova potpora i uključenost u turističke razvojne procese predstavlja preduvjet održivog razvoja. U tom je kontekstu potrebno pratiti kako lokalna zajednica u pojedinim destinacijama percipira učinke turizma (ekonomske, društvene i okolišne) koji, ovisno o stupnju turističke razvijenosti destinacije i načinu upravljanja njenim razvojem, mogu pozitivno i/ili negativno utjecati na kvalitetu života. Posebna se pažnja posvećuje upravo percepciji negativnih učinaka (poput povećanja cijena i troškova života, gužvi, buke, preopterećenost prometne i komunalne infrastrukture, onečišćenja okoliša i sl.) koji u određenim slučajevima (kao posljedica prekomjernog turizma) mogu značajno umanjiti kvalitetu života.

Istraživanja pokazuju kako su stanovnici Hrvatske svjesni važnosti svoje uloge u turizmu, ali i pozitivnih i negativnih učinaka turizma. Ispitanici u prosjeku drže kako su u Hrvatskoj učinci koje turizam generira ipak u većini pozitivni, no važno je naglasiti kako se percepcije regionalno razlikuju, posebice kada je riječ o negativnim utjecajima koji se snažnije percipiraju u Jadranskoj Hrvatskoj. Istovremeno, sukladno posljednjem istraživanju, rezultati jasno ukazuju kako ispitanici svih regija Hrvatske snažno podupiru razvoj turizma iako naglašavaju da u najvećoj mjeri nisu uključeni u njegove razvojne procese. Ono što je važno, jest da lokalno stanovništvo pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za aktivno uključivanje u njegov daljnji razvoj. Navedeno ukazuje na potrebu značajnog iskoraka u smislu odgovornijeg upravljanja destinacijama u kojem će lokalna zajednica imati daleko aktivniju i značajniju ulogu, a sve u cilju unapređenja kvalitete života.

Prepoznavanje činjenice da razvoj turizma treba biti rezultat zajedničkih napora svih dionika, visoka razina potpore i zainteresiranosti za uključivanjem, ukazuje na spremnost lokalnog stanovništva za aktivan angažman i kvalitativne promjene te predstavlja dobro polazište za uključiv, odgovoran i time održiv razvoj turizma Hrvatske.

IZV. PROF. DR. SC. KRISTINA ČRNJAR

Ljudski potencijali u turizmu

Novi smjer Hrvatskoga turizma prema kvaliteti i održivosti uvelike će ovisiti o održivosti ljudskih potencijala koji će u budućnosti predstavljati ključan ograničavaju faktor njegovoga razvoja. Izazovi kao što je demografske kretanja i migracije, nesigurnost radnih mjesta zbog senzualnosti poslovanja, plaće zaposlenika koje su u prosjeku niže od prosječnih plaća drugih zaposlenika u Hrvatskoj i plaća u istu djelatnosti u većini drugih zemalja EU, teški uvjeti rada, neadekvatno vrednovanje zanimanja u turizmu i dr. rezultirali su nedostatkom kvalificiranih i stručnih zaposlenika. Mladim ljudima je rad u turizmu privlačan primarno u vrijeme studija kao izvor prihoda te u njemu rijetko vide razvoj svoje karijere u budućnosti.

Kako bi se u budućnosti osigurali ljudski potencijali za potrebe turizma napore je nužno usmjeriti na stvaranje kvalitetnih, sigurnih i stabilnih radna mjesta, adekvatno plaćanje rada, vraćanje dostojanstva zanimanjima u turizam, kontinuiran razvoj kompetencija zaposlenika kroz obrazovanje i praksu, upravljanje raznolikošću u tvrtkama te promoviranje uključivosti, planiranje pribavljanja i načina zadržavanja kvalitetnih zaposlenika te stvaranje sveukupnoga blagostanja zaposlenika. Kako bi se iznašla adekvatna rješenja i mjere kojima će se doskočiti trenutačnim trendovima i izazovima na tržištu rada u turizmu nužna će biti sinergija svih zainteresiranih subjekata u turizmu.

PROF. DR. SC. MARINELA KRSTINIĆ NIŽIĆ

Odgovorno (i održivo) upravljanje prostorom

Prostor Hrvatske velike je raznolikosti, ljepote, višeznačne namjene i iznimnog geoprometnog potencijala. Prirodne atrakcije (more, plaže, planine, šume, otoci, ruralni krajevi) predstavljaju često osnovni motiv putovanja, a njihovom očuvanošću, adekvatnom zaštitom, pripremom i interpretacijom stvaraju se turistički atraktivni prostori. Očuvani prostor i okoliš temelj je i obaveza za održivo promišljanje daljnjeg turističkog razvoja.

Hrvatska je u samom vrhu EU-a po postotku teritorija unutar mreže Natura 2000 s 36,7 posto kopnenog i 16,4 posto morskog ukupnog teritorija pa je mreža područja Natura 2000 jedna je od temeljnih polaznih podloga za prostorno planiranje.

Problematika prostornog opterećenja izrazito je naglašena u Jadranskoj Hrvatskoj u sezoni zbog visoke koncentracija turističkog prometa što sa sobom nosi niz negativnih posljedica: javlja se pritisak na temeljne turističke resurse i dolazi do prekoračenja prihvatnog potencijala u pojedinim destinacijama ili užim lokacijama (npr. pojedine plaže, središta destinacija, atraktivni prirodni i kulturni lokaliteti).

Ta činjenica uzrokovala je izazove koji se očituju prvenstveno u pritisku na infrastrukturu, degradaciju okoliša, betonizaciji prostora, povećano onečišćenje pa čak i na zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Dakle, prateći negativni utjecaji nisu proizašli iz samog broja dolazaka i noćenja, već prije svega iz izrazite prostorne i vremenske koncentriranosti turističkog prometa.

Stoga kako bi se održivo i odgovorno upravljalo prostorom potrebno je optimalno iskoristiti okolišne i prostorne resurse koji su ključni element turističkog razvoja, zadržavajući bitne ekološke procese i pomažući u zaštiti prirodne baštine i bioraznolikosti te poštivati društveno-kulturnu autentičnost destinacija, očuvati njihovo izgrađeno i živo kulturno nasljeđe i tradicijske vrijednosti.

Integralnim prostornim planiranjem potrebno je kontrolirati opterećenje od prekomjernog turizma, naročito u zaštićenim područjima. Stoga je nužno da svi nositelji turističke i gospodarske politike budu svjesni potrebe održivog razvoja turizma. Mogući načini rješavanja ovih izazova su uz produljenje turističke sezone na obali, osnaživanje kontinentalnog turizma, ali i »ozelenjivanje« postojećih turističkih aktivnosti i unapređenje vrednovanja prirodne baštine.

IZV. PROF. DR. SC. ELENA RUDAN

Kulturna baština u turističkoj ponudi

S ciljem ostvarenja daljnje prepoznatljivosti na turističkom tržištu nužno je reagirati na negativne trendove s kojim se susreću kulturna i prirodna baština Hrvatske. Ponajviše utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu u nekim destinacijama ima prekomjerni turizam te izrazita sezonalnost (takav turizma rezultira devastacijom kulturne i prirodne baštine, preopterećenosti komunalne i prometne infrastrukture te smanjenjem vrijednosti kvalitete života i rada u lokalnim zajednicama, ali i padom kvalitete doživljaja za posjetitelje i turiste). Dodatno trenutno postoje oscilacije u hrvatskim destinacijama u promociji, upravljanju te razini kvalitete prezentacije kulturne baštine. Održivi razvoj pretpostavlja i održivo valoriziranje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i to osobito zaštićenih lokaliteta UNESCO-a, kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, i dr., ali i načina života, autohtone gastronomije i ostalih vrijednosti temeljenih na raznolikosti identiteta svih regija Hrvatske. Osim toga za unapređenje i valorizacije postojeće resursne osnove potrebno je razvijati kulturne tematske ceste i putove (kulturne rute, hodočasnički putovi, i sl.), dodatno je potrebno uključivati u turističku ponudu muzeje, galerije, druge kulturne institucije, te interpretacijske centre i centre za posjetitelje (korištenjem modernih tehnologija za interpretaciju, očuvanjem te isporukom jedinstvenih iskustava za posjetitelja). Samo integralni pristup kulturnoj baštini predstavlja temelj za diverzifikaciju turističkih proizvoda i razvoj cjelogodišnjeg turizma na cijelom području Hrvatske. Obnovljena, zaštićena i turistički valorizirana kulturno-povijesna baština nije temelj samo za razvoj održivog kulturnog turizma nego je i integralni dio drugih oblika turizma, a osobito je ponos i vrijednost za lokalnu zajednicu i sve druge dionike u turističkim destinacijama.

IZV. PROF. DR. SC. ZVONIMIRA ŠVERKO GRDIĆ

Klimatske promjene – izazov za turizam

U Republici Hrvatskoj veći se dio turističkih tijekova odvija u ljetnim mjesecima na području Jadranske Hrvatske. Jedan od važnijih turističkih proizvoda je sunce i more gdje su klima i klimatski parametri važni faktori koji definiraju povoljne ili nepovoljne uvjete za tu vrstu proizvoda. Klima je, isto tako jedan od važnijih činitelja izbora destinacije za odmor, a povezana je s dokolicom, utjecajem na zdravlje, turističkim doživljajem i zadovoljstvom.

Jedna od posljedica klimatskih promjena bit će povećanje temperature što bi moglo rezultirati povoljnijim uvjetima za turizam u proljeće i jesen, ali i nepovoljnijim uvjetima ljeti. Porastom temperatura izvan sezone i povećanim brojem noćenja u tom razdoblju mogao bi se ublažiti problem sezonalnosti hrvatskog turizma. No, s druge strane u ljetnim mjesecima bi moglo doći do pada turističkog prometa. Osim povećanja temperature, klimatske promjene donijet će i probleme s porastom temperature i razine mora, smanjenjem količine padalina, smanjenjem snježnog pokrivača, povećanjem frekvencija i intenziteta ekstremnih oluja, povećanjem frekvencija jakih padalina, većeg intenziteta i jačina požara, promjenom u kopnenoj i obalnoj biorazličitosti i slično. Kao rješenje te situacije je razvoj onih oblika turizma koji su otporniji na klimatske promjene i kojima bi se kompenzirali negativni efekti klimatskih promjena. Shvaćajući navedene probleme Republika Hrvatska je u 2019. godini izradila dokument Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu gdje je uključen i turizam kao ranjivi sektor. U dokumentu su predložene razne mjere putem kojih bi se turizam mogao prilagoditi novim uvjetima poslovanja. Isto tako, u najnovijem dokumentu Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine veliki naglasak se je dao na očuvanju prirodnih resursa, okoliša i klime, pa tako i jedan od četiri strateška cilja glasi Turizam uz očuvani okoliš prostor i klimu. Realizacijom ovog strateškog cilja, koji u sebi uključuje tri prioritetna područja, osigurati će se da razvoj turizma neće negativno djelovati na okoliš.

PROF. DR. SC. CHRISTIAN STIPANOVIĆ

Kakav proizvod želimo u budućnosti?

Hrvatski turizam se nalazi na prekretnici razvoja između izrazito sezonalnog masovnog turizma obalnih destinacija temeljenog na prevaziđenom modelu more, sunce, pijesak te konkurentnog i inovativnog turizma prilagođenog potrebama turista budućnosti. Osnovno pitanje je kako transformirati komparativne prednosti temeljene na prirodnim resursima u konkurentske prednosti temeljene na inovativnosti u cilju kreiranja jedinstvenog doživljaja za turista i repozicioniranja hrvatskog turizma (sinergija inoviranja i digitalne transformacije ponude i promocije) u funkciji cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg i otpornog turizma. Imperativ održivog razvoja je afirmacija ekološke, sociokulturalne i ekonomske održivosti u kreiranju nove vrijednosti za turista, ali i poboljšanja kvalitete života domicilnog stanovništva uz zaštitu prirodnih i kulturnih resursa.

U razvoju ponude ključno je strateško promišljanje kako maksimalno valorizirati resurse, zadovoljiti potrebe suvremenog turista (turist kao kokreator ponude) i diversificirati se u odnosu na konkurente. Ponuda mora ići ispred potražnje te proaktivnim marketingom privući potencijalne zahtjevnije i platežno sposobnije turiste. Mora se prilagoditi svakom turistu pojedinačno kreirajući unikatni doživljaj temeljen na svim osjetilima. Svaka destinacija mora razviti originalnu ponudu u generiranju prednosti prilagođenu zahtjevu novog turista u postpandemijskom razvoju. Ključni specifični oblici turizma u budućnosti hrvatskog turizma su: zdravstveni, enogastronomski, sportski, aktivni (rekreativni), kulturni, seoski (agroturizam), poslovni, gradski, turizam na rijekama i jezerima, nautički, obalni turizam uvažavajući razinu atraktivnost i konkurentnosti. Hrvatski turizam mora kreirati integralni turistički proizvod temeljen na kontinuiranom inoviranju i sinergiji specifičnih oblika turizma s naglaskom na afirmaciju autohtonih, tradicijskih vrijednosti i naglašavanje lokalnih vrijednosti nasuprot uniformnoj, stereotipnoj globaliziranoj ponudi.

STUDIJSKI PROGRAMI

Preddiplomski studij: Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu; Menadžment održivog razvoja; smjer Hospitality Management (na engleskom jeziku)

Diplomski studij: Marketing u turizmu; Menadžment u turizmu; Menadžment u hotelijerstvu; Održivi razvoj turizma (online)

Doktorski studij: Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu; Menadžment održivog razvoja

CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Specijalist odjela hrane i pića, Menadžment kamping resorta, Menadžment hotelske prodaje, Menadžment hotelskog domaćinstva, Strani jezici u turizmu za početnike, Poslovno komuniciranje u turizmu na stranim jezicima, Strani jezici za iznajmljivače privatnog smještaja, Sommelier u enogastronomiji, Program osposobljavanja za poslove bariste, Program osposobljavanja za poslove barmena, Seminar za turističke vodiče, Online edukacije za iznajmljivače obiteljskog smještaja u Primorsko-goranskoj županiji (Kvarner Family EDU).

Konferencija »Wave 4 Tourism«

Od 29. rujna do 2. listopada 2022., po drugi put održati će se konferencija u organizaciji studenata Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci – »Wave 4 Tourism«. Teme ovogodišnje konferencije su usmjerene prema osjetilnom doživljaju posjetitelja (eng. sensory experience) s naglaskom na turizam i ugostiteljstvo, a predavanja prvog dana biti će podijeljena u dvije sekcije: 1. Pack your senses, 2. Now it makes sense! U svakoj sekciji sudionici će imati priliku slušati predavanja 4 poznata stručnjaka tih područja. Neka od imena predavača su Domagoj Sever, Ante Marić, Tatjana Janjatović, Ivana Surać i Diana Grgurić. Moderator konferencije je Goran Rihelj. Cilj konferencije je okupiti studente iz Hrvatske i regije zbog poticanja transfera znanja i međusobnog povezivanja budućih lidera, a ove godine se očekuje dolazak preko 200 studenata sudionika. Drugi dan konferencije održati će se razne radionice, panel rasprava te Food festival, a večer će se zaokružiti koncertom Antonija Krištofića. Putem društvenih mreža se može poslati upit za ulaznice, a studenti UNIRI-ja imaju omogućen besplatni online prijenos prvoga dana konferencije putem Microsoft Teamsa