U nadolazećim godinama najavljuje se rast prihoda od međunarodnog turizma i međunarodnih turističkih dolazaka, zadržavajući turizam u skupini najznačajnijih gospodarskih sektora u svijetu te generatora globalnog izvoza usluga. UNWTO predviđa do 2032. godine prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8 posto te kreiranje novih 126 milijuna radnih mjesta u sektoru turizma i putovanja.

Trend digitalizacije, koji značajno mijenja životne okolnosti, brišući granice između rada, učenja i slobodnog vremena, omogućuje mnogima fleksibilniji stil života te kombiniranje rada, odmora i putovanja. Osim toga, u budućnosti se očekuje porast trenda ekonomije dijeljenja i života u zajednici. U turizmu i industriji zabave koristit će se sve više virtualna i proširena stvarnost, autonomni prijevoz, umjetna inteligencija i biometrijska tehnologija. Sve to će zasigurno utjecati na rast turističkih kretanja te porast broja digitalnih nomada.

Regenerativni turizam

Za turističke zemlje to će predstavljati istovremeno prilike, ali i velike izazove. Prilike se odnose prije svega na kreiranje novih radnih mjesta te povećanje prihoda, dok će istovremeno veliki izazov biti razvijati i implementirati održivi turizam. UNWTO naglašava da održivi turizam više nije izbor, već obveza, no postavlja se pitanje kako to ostvariti? Poznato je da globalni fenomen prekomjernog turizma uništava resurse, na kojima destinacije baziraju svoj turistički razvoj, ali i umanjuje kvalitetu života lokalnog stanovništva. Zagađenost koju turizam generira u pojedinim destinacijama počinje predstavljati ozbiljnu prijetnju. Problemi pretpandemijskog masovnog turizma počinju se preispitivati i traže se neka nova rješenja. Traži se način na koji će turisti putovati održivije te minimizirati svoj ekološki otisak, pri čemu će doživjeti iskustva koja autentično predstavljaju lokalnu kulturu i tradiciju. Turizam mora biti istovremeno otporan, pametan, odgovoran, zelen, ali i regenerativan, odnosno fokusiran na regeneraciju zajednica i mjesta na kojima se odvijaju turističke aktivnosti, poboljšavajući stanje koje je zatečeno. Regenerativni turizam put je za održiviju, ali i pravedniju budućnost lokalne zajednice, pri čemu se turistička ponuda mora uklopiti u sliku lokalne, postojeće ponude, na način da je dodatno oplemeni te doprinese kvaliteti života lokalnog stanovništva. Osim toga, turizam mora biti i društveno inkluzivan, spreman za prihvat ljudi s različitim spektrom potreba.

Profiliranje visokokvalitetnih kadrova

UNWTO također navodi da će u budućnosti za osiguranje održivosti turističkih destinacija ključnu ulogu imati obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje. Naime, novo promišljanje turizma (Rethinking tourism) traži razvoj i profiliranje visokokvalitetnih kadrova, koji će upravo u budućnosti biti predvodnici promjena u turizmu. Tražit će se kadrovi koji će pored stručnih i digitalnih kompetencija posjedovati emocionalnu inteligenciju, poznavati dva,tri strana jezika, učinkovito djelovati u različitim timovima, biti kreativni, inovativni, sposobni kritički i analitički razmišljati, etično prosuđivati i, nadasve, biti društveno odgovorni.

U tom kontekstu zadatak Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, institucije koja je u potpunosti usmjerena na edukaciju i znanstvena istraživanja u području turizma, ugostiteljstva i održivoga razvoja, upravo je stvarati kadrove koji će biti sposobni razvijati održivi turizam. To će svakako u budućnosti zahtijevati i rethinking visokog obrazovanja u turizmu, na način da se drukčije promišlja o izvođenju studijskih programa i razvoju novih kompetencija studenata, stavljajući veći naglasak na kolaborativno problemsko rješavanje zadataka. U budućnosti nas čeka, više nego ikada do sada, suradnja i otvorena dvosmjerna komunikacija s turističkim i hotelskim gospodarstvom te javnim sektorom kako bismo detektirali ključne probleme, te zajedno s istraživačkom zajednicom i studentima tražili putove i rješenja za održiv, odgovoran, cjelogodišnji i regenerativan turizam u Hrvatskoj.