ZAGREB – Kriza je zakucala na vrata puno prije no što su se mnogi nadali. Članice eurozone, kojima će se Hrvatska formalno pridružiti iduće godine, u rujnu su treći mjesec za redom zabilježile pad gospodarske aktivnosti, prema najnovijim istraživanjima. To znači da su tijekom ljeta već zakoračile u recesiju koja se sljedećih mjeseci može još i pogoršati, osobito u Njemačkoj.

Da gospodarstvo naglo ide nizbrdo, zaključila je konzultantska kuća S&P Global u rujanskom istraživanju stanja u 5.000 reprezentativnih poduzeća u najvećim europskim ekonomijama koje su dio eurozone. Službeni statistički podaci o kretanju BDP-a to još ne potvrđuju jer će ih države objaviti tek za mjesec-dva, ali redovita mjesečna istraživanja S&P Globala dosad su unaprijed nepogrešivo ukazivala na razvoj događaja.

Najteže u Njemačkoj

Naime, glasoviti indeks PMI, kojim kuća S&P Global mjeri zdravlje industrije i uslužnog sektora, od kolovoza do rujna pao je s 48,9 na 48,2 boda. Svaki rezultat ispod 50 bodova ukazuje na smanjenje gospodarske aktivnosti i recesiju, pri čemu S&P Global upzorava da je rujanski pad najbrži još od razdoblja uoči pandemije 2020. godine.

– Smanjenje indeksa PMI u eurozoni, treći mjesec za redom, ukazuje da poslovna aktivnost pada u cijelom kvartalu. To potvrđuje da je recesija već mogla početi, izjavio je Bert Colijn, analitičar iz konzultanske kuće ING.

Najteže je u Njemačkoj u kojoj se raspoloženje među poduzetnicima u rujnu znatno pogoršalo i postalo slično kao u proljeće 2020. godine, kad su mnoge kompanije zbog izbijanja pandemije i blokade prometa bile prisiljene usporavati rad ili zatvarati vrata. Minhenski institut IFO upozorava da njegov indeks poslovne klime u Njemačkoj nije bio tako loš od svibnja 2020, te da nizbrdo idu svi – industrija, građevinarstvo, usluge i trgovina.

– Njemačko gospodarstvo klizi u recesiju, zaključio je Clemens Fuest, predsjednik instituta IFO. Smanjenje pogađa sva četiri sektora ekonomije. Pesimizam u pogledu sljedećih mjeseci snažno se povećao, a u maloprodaji su očekivanja pala na rekordno nisku razinu, zabrinut je Fuest.

Prema opsežnom istraživanju njemačke udruge industrijalaca (BDI), svako treće poduzeće u najvećem europskom gospodarstvu (34 posto) reklo je početkom rujna da mu je zbog galopirajućih cijena energije ugrožen opstanak. Puno bolje nije ni u susjednoj Italiji, gdje se oko 120 tisuća malih firmi boji da zbog preskupih energenata možda neće preživjeti zimu.

– Već danas mnoge kompanije reorganiziraju ili smanjuju usluge. Od danas do polovine iduće godine najmanje 120 tisuća malih biznisa u uslužnom sektoru nalaze se u rizičnoj situaciji, upozorio je prošlog vikenda Carlo Sangalli, predsjednik talijanske poslovne udruge Confcommercio, napominjući da je ugroženo najmanje 370 tisuća radnih mjesta. Kaže da je to oprezna procjena koja ne uključuje najveće kompanije.

Pala cijena nafte

Nagovještaj da Europa i svijet klize u recesiju jest i kretanje cijene nafte koja je u prošlih tjedan dana pala oko šest posto, spustivši se najniže od početka rata u Ukrajini. Jučer se na europskom tržištu prodavala za oko 86 dolara po barelu. Njezina cijena pada zbog straha da će recesija smanjiti potražnju za energijom.

Međutim, to pojeftinjenje nafte potrošači neće jako osjetiti jer je istodobno poskupjela američka valuta kojom se »crno zlato« uglavnom plaća. Vrijednost dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta u tjedan dana skočila je za tri posto. Funta se gotovo izjednačila s dolarom, dok je vrijednost eura prema američkoj valuti pala na najniže razine u 20 godina. Za jedan dolar danas treba dati 1,03 eura. Analitičari kažu da euro i funta padaju prema dolaru zato što su gospodarski izgledi u Europi gori nego u Sjedinjenim Državama.