ZAGREB – Članice Europske unije popunile su svoja skladišta plina već do prosječne razine od 85 posto, pripremajući se za moguće nestašice energije ove zime. Međutim, čak i da ih popune sto posto, Europa neće moći mirno prespavati najhladnije godišnje doba jer to nije ni izbliza dovoljno za podmirenje njezinih potreba. Stoga članicama EU-a neće ostati drugo nego pokrenuti veliku štednju energije, kako bi smanjile opasnost od redukcija plina, ali i struje koja se dobrim dijelom proizvodi upravo iz tog energenta.

Široj je javnosti manje poznato da kapacitet skladišta plina u Uniji iznosi jedva 23 posto njezine godišnje potrošnje, prema podacima Europske plinske infrastrukture (AGSI+). To otprilike znači da puna skladišta, u najboljem slučaju, osiguravaju europskim zemljama potrošnju plina za tri mjeseca, prema procjeni konzultantske kuće Aurora Energy Research.

Vrag odnio šalu

Kada napuni skladišta, Europa će glavninu tog energenta morati nastaviti uvoziti kako bi industrija i kućanstva mogli neometano djelovati nakon što je Rusija do početka rujna skresala isporuke plina Uniji za više od 80 posto, uz prijetnju potpunog zatvaranja ventila. Razmjerno najteža je situacija u Njemačkoj, koja troši četvrtinu europskih potreba pa plinom i koja je više od polovine količina tog energenta donedavno uvozila iz Rusije.

– Čak i da su skladišta u Njemačkoj teorijski popunjena sto posto, mi možemo bez ruskog plina izdržati samo oko dva i pol mjeseca, a onda će skladišta biti prazna, upozorio je još početkom ljeta Klaus Müller, prvi čovjek njemačke regulatorne agencije za energiju.

Drugim riječima, skladišta se pune zato da bi države imale stanovitu zalihu u slučaju poremećaja u opskrbi. Kapaciteti skladišta u europskim zemljama su različiti, a u njih se prije energetske krize malo ulagalo. Primjerice, Švedska i Britanija mogu iz svojih skladišta podmiriti samo 1,2 posto potrošnje, Bugarska i Hrvatska oko 12 posto, Njemačka, Italija i Rumunjska oko 22, Mađarska 39, a Austrija 70 posto potreba, prema podacima mrežne stranice AGSI.

Znajući da Europi prijeti oskudica plina ove zime, brojne države nastoje tome doskočiti aktiviranjem napuštenih termoelektrana na ugljen, pa je u Njemačkoj proizvodnja električne energije iz tog fosilnog goriva, u prvoj polovini ove godine, skočila za 17 posto. No, glavno oružje za ublažavanje krize ipak će biti štednja energije. Nakon što je ljetos propisala smanjenje potrošnje plina za 15 posto, Europska komisija je prošlog tjedna predložila državama i uštedu struje za pet posto u vršnim dnevnim opterećenjima, kao i 10-postotno smanjenje mjesečne potrošnje električne energije. Takvi zahtjevni ciljevi Komisije, koje članice EU-a tek trebaju raspraviti i potvrditi, pokazuju da je vrag odnio šalu.

– Da bismo se nosili s ovom kriznom situacijom, smanjenje potražnje bit će čak i važnije od skladištenja plina, objasnio je ovih dana Simone Tagliapetra, suradnik instituta Bruegel iz Bruxellesa. »Skladišta su sigurnosna mreža, ali ono što nam treba biti prioritet u ovoj krizi jest vrlo značajno smanjenje potražnje«, slaže se i Matthias Buck, direktor u konzultantskoj kući Agora Energiewende. Prema njegovim riječima, Njemačka mora štedjeti više od ostalih zemalja te ove zime smanjiti potrošnju plina za 20 do 25 posto.

Izvanredna situacija

Inozemni mediji su ovih dana preplavljeni člancima o prijetećoj energetskoj krizi u Europi, ali je znakovito da Hrvatsku nitko ne uvrštava među zemlje najugroženije tom krizom. Naprotiv, upozoravaju da Hrvatska za razliku od većine europskih zemalja gotovo uopće ne ovisi o ruskom plinu, da ima terminal za uvoz ukapljenog plina, kao i to da 20 posto potreba za tim energentom podmiruje iz domaćih nalazišta. Usto, Vlada je ovih dana naložila Ini da hrvatsku proizvodnju plina poveća za 10 posto i da ga prodaje isključivo HEP-u po povlaštenoj cijeni. Banski dvori tvrde da su još ljetos pripremili planove za djelovanje u izvanrednoj situaciji bude li problema u opskrbi energentima.