Svjetski gospodarski forum

Društvo iz Davosa ne prihvaća promjene. A upravo je ono stvorilo kaos u svijetu

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Organizacija Oxfam je uoči skupa upozorila da je samo 26 pojedinaca u svijetu nagomilalo bogatstvo veće od onog koje ima najsiromašnija polovina čovječanstva, odnosno 3,8 milijardi ljudi



Tri tisuće najbogatijih i najmoćnijih svjetskih biznismena, praćenih političarima i medijskim zvijezdama, prošlog je tjedna u 1.500 privatnih aviona doputovalo u Davos. Na redovitom siječanjskom okupljanju Svjetskog gospodarskog foruma oni su upozoravali na digitalnu revoluciju, opasnost od nove svjetske ekonomske recesije, na sve veće imovinske nejednakosti i na širenje populizma koje prijeti postojećem poretku. Međutim, njihovo godišnje zasjedanje opet je pokazalo da svjetska elita nije sposobna ni zainteresirana da popravi svijet na bolje, osim na riječima.


Stoga skup u švicarskom zimovalištu nikad u svojoj polustoljetnoj povijesti nije bio izložen većim kritikama komentatora, promatrača i građana. Kritičari smatraju da je upravo društvo iz Davosa najodgovornije za sve veći kaos u svijetu i za rastuće nezadovoljstvo ljudi na svim kontinentima, počevši od najrazvijenijih zemalja – Amerike i Europe.


Više nema sumnje da su rastuće imovinske nejednakosti u današnjem neoliberalnom svijetu onaj dubinski razlog koji je urodio pobunama naroda na izborima u SAD-u, Italiji, Brazilu, u mnogim srednjoeuropskim zemljama, žestokim prosvjedima »žutih prsluka« u Francuskoj, kao i odlukom Britanaca da izađu iz Europske unije.


Kozmetičke promjene




Predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma Klaus Schwab ponovio je kako poredak u globaliziranom svijetu treba prilagoditi tako da koristi od napretka ima što veći broj ljudi, a ne samo »povlaštena manjina«. Međutim, proteklih se godina pokazalo da njegove riječi odlaze u vjetar. Članovi tog Foruma, najmoćniji ljudi u svijetu, zapravo gube dodir sa stvarnošću. Žele da sve ostane po starom, uz kozmetičke promjene.


Među 3.000 sudionika u Davosu bili su brojni investitori, šefovi velikih kompanija i banaka. Njihovo ukupno bogatstvo ove godine prešlo je tisuću milijardi dolara, prema procjeni Branka Milanovića, uglednog istraživača nejednakosti u svijetu, dugogodišnjeg suradnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Nikad u povijesti bogatstvo po četvornom metru površine nije bilo veće, upozorio je Milanović na svom blogu, sugerirajući da ti ljudi ipak nisu iskreni u želji da otklone razorne posljedice rastućih nejednakosti, jer ih zanima nešto drugo.



Poslovni ljudi, ekonomisti i političari, koji su proteklog tjedna šetali hodnicima kongresne zgrade u Davosu, nisu skrivali svoje strahove od dvaju potresa koji mogu prodrmati svjetsko gospodarstvo tijekom ožujka. Radi se o mogućem obnavljanju trgovinskog rata između SAD-a i Kine, te nevoljama zbog odlaska Velike Britanije iz Europske unije, planiranog za 29. ožujka. Ti događaji mogu ubrzati dolazak svjetske gospodarske recesije, koju mnogi ekonomisti očekuju za godinu dana. Sve je izvjesnije da će se Brexit dogoditi naprasno, bez dogovora, ali sukob Washingtona i Pekinga može se još obustaviti za pregovaračkim stolom. U trgovinskom ratu SAD-a i Kine trenutačno traje primirje, postignuto početkom prosinca. Američke vlasti dale su rok Pekingu da do 1. ožujka ponudi znatne ustupke kako bi se smanjio golemi deficit SAD-a u trgovini s Kinom. Ako dogovora ne bude, Washington će u ožujku carine na kineske proizvode povećati s 10 na 25 posto, te proširiti ih na robu u vrijednosti od dodatnih 200 milijardi dolara. Prema pisanju američkih medija, Peking je ponudio Washingtonu da će za nekoliko godina potpuno izbrisati kineski suficit i uravnotežiti robnu razmjenu. Promatrači ipak nisu sigurni da će ta ponuda zadovoljiti SAD. Tijekom sastanka u Davosu američki državni tajnik Mike Pompeo nazočnima je videovezom rekao kako je dogovor s Kinom ostvariv. Međutim, upozorio je kako za to nije dovoljna samo »poštena trgovina«, nego da Kina osigura »slobodna i otvorena mora«, kao »principe demokracije«. Promatrači se boje da će uz takve dodatne, političke zahtjeve Kini do dogovora Washingtona i Pekinga teško doći.


– U prolazu i možda na marginama službenog programa, oni će porazgovarati o golemoj monopolskoj moći njihovih kompanija, o mogućnosti da jednu jurisdikciju okrenu protiv druge kako bi izbjegli poreze, kaže Milanović. Porazgovarat će možda o tome kako zabraniti organiziranje radništva u njihovim kompanijama, kako upotrijebiti državnu hitnu pomoć da odveze radnike koji su se u njihovim kompanijama onesvijestili od prevelike vrućine zbog štednje na klimatizaciji, kako omogućiti svojim zaposlenima da plaće dopune privatnim humanitarnim donacijama, ili kako platiti poreznu stopu od 0 do 12 posto, s ironijom piše Milanović.Ako su došli iz zemalja u razvoju, poslovni ljudi iz Davosa vjerojatno razmjenjuju iskustva o tome kako odgoditi isplatu plaća za nekoliko mjeseci da bi taj novac u međuvremenu uložili u investicijske fondove s visokim kamatama. Razgovaraju, pretpostavlja Milanović, i o tome kako uštedjeti na standardima zaštite rada, ili kako privatizirane kompanije kupiti za sitan novac i potom u nekom poreznom raju, primjerice otoku u Karibima, otvoriti kompaniju bez ijednog zaposlenog.

Porezi najbogatijima


Zanimljivo je da društvo iz Davosa nikad nije uspjelo naći dovoljno novca i lobiste voljne da pomognu u provođenju onoga što su prethodno dogovorili. Prema Milanoviću, trebalo bi povećati poreze najbogatijem jednom postotku stanovništva i na velika nasljedstva. Istodobno, trebalo bi osigurati dostojna primanja zaposlenima, smanjiti jaz između plaća članova uprava i prosječnih plaća, izdvajati više novca za javno obrazovanje, izjednačiti poreze na kapital i rad, te smanjiti korupciju u ugovorima s vladama i privatizacijama. Ljudima iz Davosa sve to ne polazi za rukom.


Naprotiv, u prošle dvije godine u svijetu se nastavila provoditi obrnuta politika, primjećuje Milanović. Američki i francuski predsjednici, Donald Trump i Emmanuel Macron, najbogatijima su dodatno smanjili poreze. Nastavili su trend koji traje posljedna četiri desetljeća, od britanske premijerke Margaret Thatcher. Jedan od najoštrijih kritičara elite jest američki publicist Anand Giridharadas, koji je uoči zasjedanja društva iz Davosa, u intervjuima TV Bloombergu i CNN-u, pozvao Svjetski gospodarski forum da otkaže ovogodišnji skup. To je obrazložio činjenicom da je svijet zahvaćen metežom: djelomičnim prekidom rada američke administracije, kaosom oko Brexita te prosvjedima »žutih prsluka« u Francuskoj. Za sve te događaje odgovornost snosi i globalna elita, zbog načina kako je proteklih nekoliko desetljeća organizirala svijet, koji je sada u krizi.

Moć u rukama elite


– Davos je obiteljsko okupljanje ljudi koji su razvalili svijet, smatra Giridharadas, koji je lani izdao knjigu »Pobjednici uzimaju sve: Šarada elite o mijenjanju svijeta«. Prema njegovim riječima, »svijet u kojem živimo djeluje u korist uskog sloja ljudi«. Oni su stvorili pravila igre koja idu na ruku korporacijama, bankama i financijskom sektoru. Namjestili su sustav tako da pobjednik uzima sve. »Možda bi ti ljudi trebali pokazati malo poštovanja prema ljudima koje su ranili i prema kaosu kojeg su stvorili prije njihova godišnjeg susreta«, kaže američki publicist, poznat po umijeću sažetog iznošenja onoga što misle milijuni ljudi u SAD-u i na Zapadu.


Giridharadas ističe da su ljudi poput vlasnika Facebooka Marka Zuckerberga i vlasnika Amazona Jeffa Bezosa pomogli razvaljivanju svijeta, i to svojim nemilosrdnim korporativnim ciljevima koji su pridonijeli monopolizaciji političke moći u rukama elite. Ostatak stanovništva ostavili su na cjedilu, s osjećajem duboke lišenosti. Američki san nestaje, a uobičajeni putovi socijalne pokretljivosti su zatvoreni, pa se ljudi osjećaju nemoćnima da promijene svoju budućnost. Sve je to pomoglo, prema njegovim riječima, potkopavanju demokracije u SAD-u, ali i u drugim zemljama.


– Priča je našeg vremena da su nositelji promjena postali pojedinci koji su monopolizirali napredak i ljudima ukrali budućnost, rekao je Giridharadas govoreći za Bloomberg.


Iako se građani bune i šalju signale vladajućim krugovima kako žele da gospodarstva i države počnu funkcionirati u korist svih, a ne samo jednog postotka stanovništva, nejednakosti se ne ublažavaju. Zapanjujuće jest da su plaće zaposlenih u svijetu 2017. godine, kada je cijelo globalno gospodarstvo bilo u sinkroniziranom usponu, porasle samo 1,8 posto, prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO). Svjetsko gospodarstvo tada je napredovalo 3,8 posto, a plaće upola sporije – najmanje od izbijanja krize iz 2008. godine. Ako se iz prosjeka izuzme Kina, u kojoj primanja zaposlenih najbrže rastu, plaće u svijetu povećane su samo za 1,2 posto. To potvrđuje da većina razmjerno siromaši, jer najveći dio stvorenog kolača pokupi manjina. Uostalom, organizacija Oxfam je uoči skupa u Davosu upozorila da je samo 26 pojedinaca u svijetu danas nagomilalo bogatstvo veće od onoga kojeg ima najsiromašnija polovina čovječanstva, odnosno 3,8 milijarde ljudi. Mnogi od tih vrtoglavo bogatih pojedinaca često dolaze na Svjetski gospodarski forum i verbalno se trude mijenjati svijet nabolje.


– Za godinu dana oni će opet doći u Davos, gdje će možda biti zabilježen novi rekord u dolarskom bogatstvu po kvadratu površine. Ali glavna tema, u konferencijskim dvoranama i na marginama, opet će biti ista. I to će se tako nastavljati… dok ne zapne, zaključio je Branko Milanović.