Vlada je u četvrtak donijela odluku kojom se 1. siječnja 2023. godine određuje danom uvođenja eura, a utvrđuje se i fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna, kao i dani početka i završetka dvojnog optjecaja te dvojnog iskazivanja cijena.

“Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine”, kaže se u vladinoj Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koju je predstavio ministar financija Marko Primorac.

Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.

Razdoblje dvojnog optjecaja počinje 1. siječnja 2023. u 00:00 sati i traje do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata.

Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je od 5. rujna 2022. u 00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata.

U razdoblju dvojnog optjecaja će se prilikom gotovinskih transakcija istodobno u optjecaju koristiti i kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. Tijekom tih prvih 14 dana 2023. godine primatelj plaćanja bit će dužan potrošaču koji plaća gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Iznimno, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.

Iznimno, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, a bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od dana uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura.

U razdoblju dvojnog iskazivanja, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.

Što se tiče zamjene, krajnji rok za zamjenu novčanica neće biti utvrđen jer će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci od uvođenja eura, novčanice kuna moći zamijeniti za eure kod Hrvatske narodne banke u bilo kojem trenutku u budućnosti.

Zamjena kovanog novca kuna kod Hrvatske narodne banke bit će moguća još tri godine nakon što se gotov novac kune prestane mijenjati u bankama, poslovnicama Financije agencije i Hrvatske pošte.

Vlada očekuje da će zamjena gotovog novca kune biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura, dakle tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.

Preračunavanje kunskih sredstava koja se nalaze na tekućim, žiroračunima, štednim i ostalim računima kod banaka provest će se u cijelosti na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Vijeće Europske unije je 12. srpnja ove godine donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute.

Vijeće Europske unije odredilo je i stopu konverzije eura za Hrvatsku kojom je utvrđeno da se stopa konverzije određuje na 7,53450 kuna za jedan euro.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj je nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru donesen 13. svibnja, a stupio je na snagu 15. srpnja ove godine.

U tijeku je sjednica Vlade na kojoj je premijer Plenković svoje izlaganje počeo izjavom kako je veliki interes medija dobar za važan proces uvođenja eura, javlja Televizija N1.

Premijer je podsjetio da su sve tri kreditne institucije podigle rejting Hrvatske na investicijsku razinu te kako je to izravna posljedica ulaska u eurozonu. Premijer je naglasio i kako je od 5. rujna obvezno dvojno isticanje cijena te rekao kako je dobro da se to radi i prije.

“Dobro bi bilo da svi zamijene HRK u euro u kontekstu inflantornih pritisaka”, kaže premijer.

“Vidjeli ste da je, što se tiče energenata, Vlada ponovno intervenirala. Zahvaljujući našim intervencijama, benzin košta 13,02 po litri dok je dizel s 13,08 skočio na 13,43. Sve je to bolje za građane i gospodarstvenike nego da nije bilo poteza Vlade. Mi pomno pratimo stanje na tržištu i Vlada će djelovati agilno i donositi odluke tako da njihove posljedice budu najbolje za građane i gospodarstvo”, kaže premijer.

Govoreći o procjenama vezanim za inflaciju, premijer kaže kako se mora obuzdavati inflantorne pritiske i poticati gospodarski rast te da je to glavna zadaća Vlade. “Ovo je isključivo uzrokovano vanjskih zbivanjima, to su posljedice globalne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu”, kaže.

Prema njegovim riječima, Vlada će nastaviti s mjerama kojima pomaže građanima i to će i dalje biti važan dio Vladine strategije za premošćavanje krize.

Popunjenost skladišta podzemnog plina Okoli je na 45 posto i premijer kaže kako sve ide prema planu te da HEP radi vrlo kvalitetno. Razgovaralo se i o jačanju LNG kapaciteta i Jadranskog naftovoda. “Važno je da svi preuzmu svoj dio tereta u ovoj krizi”, kaže premijer.

Govoreći u europskom planu za smanjenje potrebe za plinom, premijer kaže kako RH ima svoj plan koji će biti dodatno ažuriran kako bi se zaštitilo kućanstva i gospodarstvo te da im cijena ostane podnošljiva i prihvatljiva.

Premijer kaže kako se jučer razgovaralo i s predstavnicima HUP-a te da smatra da je to dobar dijalog i da će nastaviti konzultirati sve aktere u društvu.

26. srpnja je veliki dan za Hrvatsku, kaže premijer dodajući da su na otvorenje pozvani svi te da je riječ o projektu vrijednom 527 milijuna eura koji je velikim dijelom financiran iz sredstava EU-a.

Plenković je rekao i kako je snažna požarna sezona i da je razgovarao sa slovenskim premijerom i da prema Sloveniji danas ide još jedan kanader HRZ-a. “Vidite da susjedstvu pomažemo gasiti požare, gotovo na dnevnoj bazi letimo u BiH”, rekao je premijer.