Hrvatske šume sudjeluju u obilježavanju važnih dana za naš planet, između ostaloga u obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša, kojim se nastoji osnažiti ljude da postanu aktivan čimbenik održivog i pravednog društva, promicati razumijevanje da su zajednice osnova za mijenjanje stavova prema pitanjima okoliša te zastupati partnerstvo koje će osigurati da svi narodi svijeta imaju sigurniju i prosperitetniju budućnost.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se u više od stotinu zemalja na razne načine, skupovima, paradama, akcijama i radionicama vezanim za ekologiju i okoliš, a glavni i zajednički cilj je stvaranje svijesti o okolišu kod ljudi u cjelini, ali najviše pojedinačno, jer tek osvješćivanjem pojedinaca mogu se očekivati značajni rezultati i na kolektivnoj razini. Dakle, Svjetski dan zaštite okoliša je »dan za ljude«, dan za posjećivanje mjesta koja volimo i koja nam puno znače, kao i dan u kojem ćemo pojedinačno ili zajednički učiniti nešto korisno za planet Zemlju, a povodom obilježavanja toga dana svatko je slobodan sam odabrati aktivnost kojom će utjecati na zaštitu Zemlje, bilo na lokalnoj, državnoj ili globalnoj razini.
Ključna uloga
U zaštiti i očuvanju čovjekova okoliša značajan utjecaj imaju šume jer je njihova uloga ključna i višestruka. One su zapravo velika zelena pluća našega planeta koja pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijeko potrebnim kisikom, a najvjerniji su čovjekov saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Znanstvenici su izračunali da jedno stablo površine lišća od 150 »kvadrata« proizvede za 100 godina količinu kisika kolika je čovjeku potrebna za 20 godina njegova života. Njihove su općekorisne funkcije od neprocjenjivoga životnog značenja za očuvanje i održavanje tla, pitke vode i zraka, i stoga su nezamjenjive u unapređenju okoliša. Šuma je najbolji i najjeftiniji pročistač za dobivanje pitke vode jer je šumski pokrov svojevrsna spužva koja upija oborinske vode koje se kasnije pojavljuju kao izvori pitke vode. Primjerice, 1 kubični metar smrekovih iglica upije čak 248 litara vode. Šumski kompleksi značajni su u formiranju oborina i opskrbe naših rijeka vodom, utječu na očuvanje plodnosti tla, zaštićuju ga od erozije, ublažavaju velika temperaturna kolebanja te stvaraju povoljne uvjete za ljudsko zdravlje.
Održivo gospodarenje
Zaštita planina i planinskih staništa, očuvanje izvora pitke vode, šuma i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta važan su dio održivog razvoja za koji smo se u Hrvatskoj opredijelili. Da smo toga svjesni, pokazuje činjenica da imamo čak tri planinska nacionalna parka i šest planinskih parkova prirode. U planinama su sačuvana i sabrana gotovo sva najvažnija blaga za opstanak čovjeka – šume, voda, tlo i čist zrak.
Stablo površine lišća od 150 »kvadrata« proizvede za 100 godina količinu kisika kolika je čovjeku potrebna za 20 godina njegova života
Hrvatska kao jedna od najšumovitijih europskih država, s oko 90 posto prirodnih šuma, osobito državnih, putem poduzeća Hrvatske šume posvećuje pozornost održivom gospodarenju s ciljem da se ne naruši prirodna ravnoteža. Zahvaljujući hrvatskim šumarskim stručnjacima, naše su šume jedne od najočuvanijih i po samoniklosti vrsta najbogatijih na europskom kontinentu. U nas stoga nema velikih šteta na šumskim kompleksima nastalih sječom šuma. Iako se u medijima često proziva šumarska struka zbog sječe, javnost mora razumjeti da su mlade šume naslijeđe koje se ostavlja budućim generacijama, umjesto prestarjelih i manje produktivnih šuma. Premda zagađenja u Hrvatskoj nastala u industriji, prijevozu i poljoprivredi utječu na propadanje šuma, ona nisu takvog opsega da bi u znatnoj mjeri oštetila naše šumske sastojine.
Propadanje šuma najveći je šumarski, ali i ekološki problem suvremenoga svijeta. Premda je održivo gospodarenje znatno manje isplativo od intenzivnog plantažnog, njegove prednosti su u tome što je šumsko tlo trajno obraslo i ne postoji zastoj u obavljanju općekorisnih funkcija šume. Stoga njihovu zaštitu u Hrvatskoj, uz očuvanje prirodne strukture i raznolikosti te trajno povećavanje stabilnosti, i dalje treba temeljito provoditi jer su šume naše bogatstvo koje trebamo sačuvati i takve ostaviti budućim generacijama.
Toni Katic/HaloPix/PIXSELL
Neprocjenjiva bogatstva
Šume, tla i vode neprocjenjiva su prirodna bogatstva Hrvatske. Dodamo li još i zrak, zajedno su ključna sastavnica svih kopnenih ekosustava, što je odlučno za proces fotosinteze kao temeljni proces života na Zemlji. Tlo je izvor života, ono nas hrani, mi smo za njega odgovorni, a često ga uzimamo »zdravo za gotovo«. Ono je neobnovljiv i konačan prirodni resurs, što znači da njegovo propadanje i gubitak nisu lako nadoknadivi, barem ne unutar ljudskog životnog vijeka. Bez tla, dakle, nema života, ono je naše blago i o njemu ovisi naša egzistencija.
Očuvanje prirode i čovjekova okoliša, u kojem šumski ekosustav ima vodeću ulogu, među najvećim su vrednotama ustavnoga poretka naše države. Krajnje je vrijeme da svjetsko stanovništvo promijeni način života i usmjeri svoju djelatnost zelenoj budućnosti, posebice šumama koje su žila kucavica održivoga razvitka i zelenog gospodarstva. Budućnost je, dakle, u održivom gospodarenju šumama, a naš je planet u našim rukama.
Izazovi 21. stoljećaIznimno je važan i Svjetski dan zaštite staništa koja stavlja naglasak na izazove 21. stoljeća, smanjenje emisije stakleničkih plinova i prijelaz na obnovljive izvore energije, a u tom su kontekstu zeleni gradovi smjer u kojem bi trebala ići budućnost čovječanstva. Taj se dan obilježava s ciljem povećanja svijesti lokalnog stanovništva o važnostima očuvanja staništa, bioraznolikosti i zelenih urbanih površina, prije svega u gradovima i prigradskim naseljima, ali i na planetu Zemlji općenito, što je zajednička obveza svih ljudi, kao i temelj budućeg održivog razvoja. Jedan od najvažnijih dana je također i Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača koji se obilježava od 1994. godine, kad je potpisan Montrealski protokol kojim se kontrolira korištenje određenih supstanci koje štete ozonu. Na taj se dan promoviraju različiti nacionalni i globalni programi zaštite ozona kako bi se podigla svijest o njegovoj velikoj ulozi u zaštiti ljudi i svih živih organizama na Zemlji. |
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Hrvatske šume
