Nastavlja se ruska invazija na Ukrajinu.

Najvažnije događaje dana donosimo u nastavku:

22:08 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se video porukom naciji u kojoj se osvrnuo na “energetsku ucjenu” Rusije, kako ju je nazvao, protiv Europe, kako javlja televizija N1.

17:48 – Slanje teškog naoružanja Ukrajini iz zemalja NATO-a logistički je izazov, na papiru doduše umjeren, ali bi, ako se sukob otegne, moglo postati sve teže jer su za njegovo korištenje potrebni obuka, streljivo i održavanje, rekli su stručnjaci.

Slijedeći primjer Francuske, Velike Britanije, SAD-a i Češke, Njemačka je u utorak objavila da će Ukrajini poslati tenkove Gepard.

Pomoć, koju Kijev već dugo traži, šalje se dok ruska vojska polako napreduje u Donbasu, na istoku, i na jugu zemlje.

U tom kontekstu, slanje teškog naoružanja značajan je poticaj ukrajinskim snagama, rekao je Léo Péria-Peigné, s francuskog Instituta za međunarodne odnose (Ifri).

To kratkoročno jačanje kapaciteta u ovoj fazi ima prevagu pred srednjoročnim logističkim faktorima koje ipak treba uzeti u obzir, dodao je.

Za sada se oni čine umjerenima. “Ukrajincima je bilo lako uzeti opremu sovjetskog ili ruskog podrijetla jer su za to obučeni”, objasnio je francuski vojni izvor.

Kad je riječ o zapadnoj opremi, u obzir treba uzeti tri stvari: prva je obuka jer se opremom treba znati koristiti u tehničkom ali i taktičkom smislu jer se s nekom opremom mijenja taktika, rekao je izvor.

Francuski tenkovi Cezar su na primjer jednostavni za korištenje, no situacija je složenija kad je riječ o Gepardima za koje je potrebna obuka od nekoliko tjedana, rekao je vojni inženjer Marc Chassillan, stručnjak za tenkove i oklopna vozila.

Njemački tenkovi Marder ne bi s druge strane trebali biti problem.

Zapadnjaci ne misle slati opremu za koju treba višemjesečna obuka i velika logistička potpora kao što su američki tenkovi Abrams.

Drugo pitanje su opskrba streljivom, ljudski resursi i održavanje opreme.

Péria-Peigné misli da je logistika složeno pitanje, ali možda manje nego u nekim drugim zemljama koje nemaju industrijski potencijal kakav ima Ukrajina koja posjeduje infrastrukturu i znanje koji nisu zanemarivi kad je riječ o vojnim vozilima i teškoj industriji.

“Ako se suradnja između europskih industrija i ukrajinske vojske bude odvijala bez zastoja, ne bi trebalo biti posebnih problema ni kad je riječ o održavanju”, rekao je.

Po mišljenju Carla Masale, stručnjaka za obranu sa Sveučilišta Bundeswehra u Muenchenu, pitanje održavanja ne treba odmah razmatrati. “Ako Ukrajinci mogu koristiti Mardere tri tjedna, to je bolje nego ništa”, rekao je za Deutsche Welle.

Ostaje teško pitanje streljiva koje bi u slučaju dugog trajanja sukoba moglo postati goruće.

“Ako se sukob otegne, rizik od manjka streljiva nije isključen, prije svega kad je riječ o topovima Cezar”, rekao je Jean-Pierre Maulny, zamjenik direktora Instituta za međunarodne i strateške odnose (Iris).

No Australija, Kanada i SAD najavile su slanje topničkih granata od 155 mm, istog kalibra kao i za Cezar.

To se pitanje postavlja i za Mardere koji ovise o streljivu koje se proizvodi u Švicarskoj. Ona je naime uložila veto na slanje švicarskog streljiva preko Njemačke.

Postavlja se i pitanje kombiniranja te opreme, rekao je francuski izvor. “Kada u jednoj topničkoj postrojbi imate opremu ruskog, američkog, njemačkog, itd. podrijetla, teško je u isto vrijeme sa svime time upravljati”.

Kako god bilo, ako se borbe još više intenziviraju, obećana oprema mogla bi ubrzo biti nedovoljna.

Sadašnjim ritmom potrošnje ona ne bi potrajala više od mjesec i pol, smatra Chassillan.

17:06 – Provodi se prisilna mobilizacija.

Druga strana rata: Sve je manje dragovoljaca u Ukrajini, počeo “lov” na vojno sposobne

16:33 – Nakon zahtjeva Ukrajine Europska komisija je predložila niz privremenih mjera za liberalizaciju trgovine koje bi Ukrajini omogućile da “održi svoju trgovinsku poziciju s ostatkom svijeta i dodatno produbi svoje trgovinske odnose” s Europskom unijom, javlja CNN.

“Ove privremene i izuzetne mjere doprinijet će podršci i poticanju postojećih trgovinskih tokova iz Ukrajine u Europsku uniju” te će dovesti do više “fleksibilnosti i sigurnosti za ukrajinske proizvođače”, navodi Komisija u svojem prijedlogu.

16:13 – Pridnjestrovlje je u srijedu objavilo da je iz Ukrajine zapucano na selo u kojem se nalazi skladište streljiva.

Ministarstvo unutarnjih poslova nepriznate separatističke regije u Moldaviji priopćilo je da je selo Cobasnu tijekom noći nadlijetalo nekoliko dronova i da su bili lansirani iz Ukrajine.

U srijedu ujutro zapucano je iz prograničnog sela s ukrajinskog teritorija.

Ministarstvo nije navelo druge pojedinosti, ali je istaknulo da nema ozlijeđenih.

Rusija ima kontigent vojnika u Pridnjestrovlju koji čuvaju tone streljiva pohranjenog u toj regiji prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. Moskva ondje drži i mirovne snage nakon sukoba između separatista i moldavskih snaga.

U Cobasni se nalazi najveće skladište streljiva u Europi, po ministarstvu.

Moldavska vlada i ukrajinsko ministarstvo obrane nisu odgovorili na upit za komentarom.

Kijev je u utorak optužio Moskvu da pokušava uvući Pridnjestrovlje u rat s Ukrajinom.

Pridnjestrovlje je objavilo da je bilo meta nekoliko napada i optužilo Ukrajinu da je u to upletena. Kijev okrivljuje Moskvu da je organizirala te napade koji uključuju eksplozije u kojima su oštećena dva radijska jarbola.

Kremlj je rekao da je ozbiljno zabrinut zbog tih događaja.

15:47 – Njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock, danas je obraćajući se njemačkom parlamentu rekla da i dalje nije jasno tko stoji iza nedavnih napada u odmetnutoj moldavskoj proruskoj regiji Transnitriji.

15:04 – Novi sustav plaćanja energenata.

Deset europskih kompanija otvorilo račune u ruskoj Gazprombanci kako bi plaćale plin

14:25 – Rusija je u srijedu zabranila 287 zastupnika donjeg doma britanskog parlamenta ulazak u zemlju, kao odgovor na sličnu mjeru Londona protiv ruskih zastupnika koji su poduprli ofenzivu u Ukrajini.

“Osobe kojima je zabranjen ulazak u Rusiju aktivno su sudjelovale u britanskom uvođenju proturuskih sankcija i potiču neopravdano širenje rusofobne histerije u Velikoj Britaniji”, ističe ruska diplomacija u priopćenju.

Potonje prati popis s imenima 287 od 650 zastupnika u britanskom Zastupničkom domu.

Na popisu su imena predsjednika doma Lindsayja Hoylea, ministra za brexit Jacoba Rees-Mogga i državnog tajnika za okoliš Georgea Eusticea. Tu je i Diane Abbott, bliska suradnica bivšeg predsjednika laburističke stranke Jeremyja Corbyna.

Moskva je još 16. travnja zabranila ulazak u Rusiju premijeru Borisu Johnsonu i nekolicini visokih britanskih dužnosnika: vicepremijeru Dominisu Raabu, ministrici vanjskih poslova Liz Truss, ministru obrane Benu Wallaceu, bivšoj premijerki Theresi May i škotskoj premijerki Nicoli Sturgeon.

Rusija je u zadnja dva tjedna zabranila i ulazak desecima američkih i kanadskih parlamentarnih zastupnika, također kao protumjeru na odluke Washingtona i Ottawe.

13:55 – Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je novu ratnu kartu Ukrajine. U odnosu na prethodnu nema velikih promjena.

12:55 Ruske snage bombardiraju u srijedu golemi kompleks čeličane Azovstalj u Mariuoplju u kojem se nalaze posljednji ukrajinski branitelji i nešto civila, rekao je dužnosnik gradske vlasti.

Pomoćnik gradonačelnika Petro Andrjuščenko rekao je da nije bilo prekida zračnih napada na čeličanu, usprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon proglašenja pobjede u Mariupolju, kazao da nema potrebe za njezinim zauzimanjem.

“Zračni napadi na Azovstalj ne posustaju. Nema prekida vatre, iznova se je pokušava osvojiti, usprkos izjavama Putina”, napisao je na Twitteru Andrjuščenko.

“Istovremeno se ponovo nastavljaju ulične borbe između upravnih zgrada čeličane prema cesti”, dodao je.

Lokalni dužnosnici tvrde da je veći dio Mariupolja uništen te da se u gradu još uvijek nalazi oko 100.000 civila.

Pretpostavlja se da se u industrijskom kompleksu nalazi još nekoliko stotina ukrajinskih vojnika i civila.

Ukrajinski dužnosnici su stanje u Mariupolju, strateškoj luci na Azovskom moru, nazvali “humanitarnom katastrofom”.

Andrjuščenko je kazao da danas nije dogovoreno uspostavljanje humanitarnog koridora za evakuaciju civila. Mnogi prethodni pokušaji za uspostavom prekida vatre kako bi stanovnici mogli napustiti grad su propali.

Rusija odbacuje optužbe da gađa civile i obje strane krive jedna drugu za opetovane neuspjehe vezano uz uspostavu humanitarnih koridora za evakuaciju.

Kancelar: Rat bi mogao ugroziti austrijsku opskrbu plinom

12:45 Ruski plin i dalje stiže u Austriju u neograničenom obujmu, unatoč obustavi isporuka u Poljsku i Bugarsku, potvrdio je u srijedu kancelar Karl Nehammer, dodavši ipak da razmatraju nove izvore nabave zbog mogućih oštećenja plinovoda u ratu u Ukrajini.

Ruski proizvođač plina Gazprom objavio je u srijedu da je obustavio isporuku plina u Bugarsku i Poljsku budući da nisu ispoštovale odredbu Moskve i plaćale ga u rubljama.

Rusija je za kupce iz “neprijateljskih” zemalja uspostavila mehanizam plaćanja preko Gazprombanke koja uplaćene uglavnom eure i dolare prodaje na moskovskoj burzi i rublje uplaćuje na račun Gazprombanka.

Bugarska i Poljska nisu prihvatile taj mehanizam plaćanja, za razliku od Austrije, Njemačke i drugih, rekao je austrijski kancelar.

Naglasio je da ruski plin i dalje stiže u Austriju.

“Obujam isporuka nije se promijenio od početka rata, zapravo je povećan”, rekao je austrijski kancelar.

Upozorio je ipak da isporuke nisu zajamčene jer plinovodi koji opskrbljuju Austriju prolaze kroz Ukrajinu, a nitko po njegovim riječima ne zna kako će se rat razvijati.

Austrijski kancelar i ministrica energetike Leonore Gewessler dodali su da će vlada, povrh već rezerviranih 1,6 milijardi, uložiti dodatnih do pet milijardi eura kako bi do jeseni napunili zalihe sa sadašnjih 18 posto na 80 posto kapaciteta.

Nehammer je dodao i da, uz suradnju s Europskom komisijom na zajedničkoj kupnji plina za članice EU-a, Austrija i naftna i plinska tvrtka OMV, u djelomičnom državnom vlasništvu, nastoje samostalno osigurati još plina.

„Plin se može nabaviti i u Norveškoj i u Azerbajdžanu, pitanje je samo kako ćemo ga dopremiti”, objasnio je kancelar austrijsku dilemu.

Austrija podmiruje 80 posto potražnje za plinom uvozom iz Rusije, podsjeća Reuters.

Njemački Uniper računa na tranzit ruskog plina

12:33 Ruski plin i dalje će stizati u Njemačku budući da obustava isporuka u Bugarsku i Poljsku ne utječe na tranzit u druge zemlje, objavila je u srijedu energetska kompanija Uniper, najveći uvoznik ruskog plina u Njemačkoj.

Ruski plinski div Gazprom objavio je u srijedu da obustavlja isporuku plina u Poljsku i Bugarsku budući da plin ne plaćaju u rubljama, kao što je odredila Moskva.

Kupci “neprijateljskih” zemalja moraju od travnja ruski plin plaćati preko posredničke banke Gazprombank koja devize prodaje na burzi i rublje uplaćuje na račun Gazproma.

Poljska državna elektroenergetska kompanija PGNiG potvrdila je u srijedu da je Gazprom obustavio isporuke plina.

U njemačkom Uniperu ne strahuju za isporuke ruskog plina.

“To je posao te (poljske – op. a.) kompanije i Gazproma i neće utjecati na tranzit plina kroz Poljsku”, istaknuo je analitičarima nakon predstavljanja preliminarnih rezultata u prvom tromjesečju komercijalni direktor Unipera Niek den Hollander.

“To znači da bi svi koji plin preuzimaju, primjerice u Njemačkoj, mogli teoretski i dalje koristiti tu rutu preko cjevovoda Yamal”, dodao je čelnik njemačkog uvoznika.

“Mislim da je slična i situacija s Bugarskom”, dodao je.

Uniper je ponovio da će moći nastaviti plaćati plin ruskim mehanizmom koji traži plaćanje u rubljama.

“Smatramo da je dopuna postupka plaćanja u skladu sa zakonom o sankcijama, što znači da su uplate moguće”, rekla je financijska direktorica Tiina Tuomela, potvrdivši prošlotjednu ocjenu Europske komisije.

Bruxelles je prošlog tjedba kompanijama savjetovao da od Rusije zatraže potvrdu da su uplatom iznosa u ugovorom predviđenoj valuti ispunile svoje ugovorne obaveze.

Sankcije europskim kompanijama ne brane otvaranje računa u Gazprombanci ni pregovore s bankom o rješenju, utvrdila je Europska komisija.

Ruski mehanizam ne blokira nužno postupak plaćanja usklađen sa sankcijama, zaključili su u Bruxellesu.

Uniper koristi taj mehanizam, koji kupcima omogućuje plaćanje plina u eurima i njihovu konverziju u rublje preko Gazprombanka, podsjetila je Tuomela, dodavši da je sljedeća uplata na rasporedu krajem svibnja.

Europa reagirala na rusku ucjenu plinom

11:18 Europska komisija je u srijedu osudila rusku jednostranu odluku o obustavi isporuke plina pojedinim državama članicama EU-a kao pokušaj korištenja energije za ucjenu. Više o tome OVDJE.

Europa spremna na rusku ucjenu plinom: “Samo od sebe stvaraju još veće izopćenike”

9:53 Stanovnicima Černivecke oblasti u Ukrajini, s kojom Varaždinska županija njeguje prijateljske odnose, dostavljeno je 10-ak tona humanitarne pomoći, prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština.

Iz Varaždinske županije u srijedu su priopćili da je uoči Uskrsa prema julijanskom kalendaru humanitarna pomoć dopremljena preko graničnog prijelaza na rumunjsko-ukrajinskoj granici, u skladište za dostavu humanitarne pomoći “Olimpiia” u gradu Chernivtsi.

Namirnice i potrepštine dopremljene su zahvaljujući građanima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama koji su, nakon apela župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, u svega nekoliko dana, donirali desetak tona prehrambenih namirnica s dužim rokom trajanja te higijenske potrepštine.

9:32 Ruski energetski div Gazprom priopćio je u srijedu da je prekinuo sve isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su obje zemlje odbile plaćati plin u rubljima, javlja BBC.

Poljski i bugarski dobavljači plina ranije su kazali da su zaprimili službene obavijesti od Gazproma o prekidu isporuka.

Gazpromovo priopćenje stiglo je nakon što su jutros podaci pokazivali da je oprskrba Poljske kroz Bjelorusiju privremeno pala na nulu prije nego li je ponovno nastavljena.

Bugarska mreža plinovoda također je kazala da je jutros još dobivala ruski plin.

Još se čekaju podaci o količini plina koji pristiže u Poljsku i Bugarsku nakon Gazpromova priopćenja.

8:48 Ukrajina i dalje ima kontrolu nad većinom svoga zračnog prostora, priopćilo je britansko ministarstvo obrane u srijedu te dodalo da Rusija nije uspjela uništiti ukrajinske zračne snage niti obranu.

“Rusija ima vrlo ograničen pristup sjeveru i zapadu Ukrajine, zbog čega su ofenzivne radnje svedene na udare dalekometnim oružjem”, objavljeno je na Twitteru.

“Ruski zračni napadi najviše su fokusirani na južnu i istočnu Ukrajinu u pružanju podrške kopnenim snagama”, dodalo je ministarstvo u redovnom izvješću.

Rusija nastavlja gađati ukrajinske vojne snage i logističku infrastrukturu diljem zemlje, kazala je britanska vojna obavještajna služba u objavi.

Naglasilo je velik rizik od civilnih žrtava navodeći da se u većini ruskih zračnih napada na lučki grad Mariupolj vjerojarno koriste nenavođene, slobodno padajuće bombe.

“Zbog ovakvog oružja Rusija teže može razlučiti metu zbog čega se povećava rizik od civilnih žrtava.”

Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.

7:01 Litavski predsjednik Gitanas Nauseda pozvao je njemačkog kancelara Olafa Scholza da Ukrajini isporuči borbene tenkove Leopard i da Njemačka ubrza isporuke oružja Kijevu.

“Nisam na položaju kancelara Olafa Scholza. Mogu samo reći što bih učinio na njegovom mjestu, isporučio bih tenkove”, rekao je Nauseda u srijedu, prenijela je Funke medijska grupa.

Nakon tjedana pritisaka u zemlji i inozemstvu i nejasnoća oko njezina stava,  Njemačka je u utorak najavila svoju prvu isporuku teškog naoružanja Ukrajini kako bi joj pomogla u obrani od ruskih napada, .

Nauseda je rekao da Njemačka ide u pravom smjeru, ali da ne može stati na pola puta ako želi biti dosljedna.

“Izuzetno je važno da Ukrajina dobije vojnu opremu koja joj je sada potrebna. Ne sutra ili prekosutra, tada bi moglo biti prekasno”, upozorio je.

REUTERS

6:51 Sjedinjene Američke Države ponudile su u utorak nagradu do 10 milijuna dolara za informacije o šest osoba koje su opisale kao ruske vojne obavještajne časnike koji su izvršili kibernetičke napade koji su pogodili kritičnu američku infrastrukturu.

Šestero obavještajaca radi u kibernetičkoj jedinici ruske Glavne obavještajne uprave (GRU) i bili su uključeni u globalni napad štetnog softvera 2017. koji je zarazio računala nekoliko privatnih američkih insitucija, uključujući bolnički sustav, priopćio je američki State Department.

“NotPetya” kibernetički napad 2017. naštetio je dijelu ukrajinske infrastrukture i računalima u zemljama diljem svijeta, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Sjedinjene Države, prouzročivši štetu koja se procjenjuje u milijardama dolara.

Rusija poriče bilo kakvu umiješanost u incident.

Američka savezna velika porota 2020. godine optužila je šest službenika jedinice “Sandworm”, među ostalim, za urotu radi računalne prijevare i zloporabe, rekao je State Department.

Nagrade u iznosu do 10 milijuna dolara bit će isplaćene za informacije koje vode do “identifikacije ili lokacije bilo koje osobe koja, radeći po uputama ili pod kontrolom strane vlade, sudjeluje u zlonamjernim kibernetičkim aktivnostima protiv kritične infrastrukture SAD-a”, naveo je State Departament.

Rusija za sada nije komentirala taj potez SAD-a.

6:49 Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič ocijenio je da bi rat s Rusijom mogao trajati do kraja ove godine.

“Rat bi mogao trajati do kraja godine, oružje sa Zapada će imati utjecaj za mjesec dana”

Oružje koje su ukrajinske snage nedavno dobile moglo bi se, međutim, “ozbiljno odraziti” na borbe krajem svibnja ili početkom lipnja, rekao je Arestovič u intervjuu objavljenom na YouTubeu u utorak navečer.

6:25 Nastojanja SAD-a da Ukrajinu opskrbi oružjem podupire sedamdeset i tri posto Amerikanaca, najviše otkako je Rusija napala svog susjeda u veljači, po anketi agencije Reuters zaključenoj u utorak

Velika većina Amerikanaca podržava slanje oružja Ukrajini

6:24 Kijev je optužio Rusiju da ucjenjuje Europu prekidom opskrbe plinom Poljskoj i Bugarskoj i na taj način pokušava razbiti jedinstvo saveznika Ukrajine.

Članica NATO-a Poljska je među europskim zemljama koje traže najstrože moguće sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a Bugarska, također članica saveza, gotovo je u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina.

Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, rekao je da Rusija “počinje s plinskom ucjenom Europe”.

“Rusija pokušava razbiti jedinstvo naših saveznika. Rusija također dokazuje da su energetski resursi oružje. Zato EU treba biti ujedinjena i uvesti embargo na energetske resurse, oduzimajući Rusima njihovo energetsko oružje”,  rekao je Jermak.

6:21 Niz eksplozija čuo se u srijedu rano ujutro u ruskom gradu Belgorodu blizu granice s Ukrajinom, rekao je Vjačeslav Gladkov guverner regije i naveo da gori skladište streljiva.

Nove eksplozije u Rusiji, gore skladišta streljiva u Belgorodu

6:19 Zemlje koje se protive ruskoj invaziji na Ukrajinu moraju udvostručiti svoju potporu Kijevu, uključujući opskrbu teškim naoružanjem, tenkovima i zrakoplovima, poručit će u srijedu britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.

U najvećem napadu na europsku državu od Drugog svjetskog rata do sada je ubijeno tisuće ljudi i izazvao je razaranja diljem Ukrajine, prisiljavajući Zapad da preispita svoj pristup zaštiti i globalnoj stabilnosti.

Truss će, po unaprijed objavljenim izvadcima iz govora koji će održati u srijedu navečer, upozoriti da treba spriječiti ruskog predsjednika Vladimira Putina da proglasi pobjedu i rat iskoristi kao poticaj za novi svjetski sigurnosni poredak.

“Ako Putin uspije, daljnja patnja diljem Europe bit će neopisiva i bit će strašnih posljedica diljem svijeta. Nikada se više nećemo osjećati sigurno. Stoga moramo biti spremni na težak i dug put i udvostručiti našu podršku Ukrajini”, kazat će britanska ministrica.

“Teško oružje, tenkovi, avioni – kopati duboko po našim zalihama, povećavati proizvodnju. Sve to moramo učiniti”.

6:16 Radio postaja Eho Moskve opstala je desetljećima kao jedan od vodećih neovisnih glasova u Rusiji, ali kada je prošli mjesec ugašena njezin dugogodišnji urednik Aleksej Venediktov znao je da je to kraj jedne ere.

„Zemlja je unazađena u svakom smislu, po meni je vraćena 40 godina unazad”, rekao je Venediktov koji se postaji pridružio na samom njezinom početku 1990. i vodio je u 20 godina Putinove vladavine, sve dok ruski predsjednik nije poslao vojsku u Ukrajinu prije dva mjeseca.

“Rusija je vraćena 40 godina unazad”: Ugledni ruski novinar o stanju u Moskvi i susretima s Putinom

6:09 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da ciljevi Rusije uvelike nadilaze trenutni rat protiv Ukrajine

“Krajnji cilj ruskog vodstva nije samo zauzeti teritorij Ukrajine, već rasparčati cijelu središnju i istočnu Europu i zadati globalni udarac demokraciji”, ustvrdio je Zelenskij u video poruci objavljenoj u utorak kasno navečer na servisu za razmjenu poruka Telegram.

“Krajnji cilj Rusije je rasparčati cijelu središnju i istočnu Europu”: Zelenski poslao novu poruku svijetu