Razmišljanje o alternativnim izvorima energije, u trenutku kada cijeli svijet zahvaća velika energetska kriza, više nije pitanje trenda i strategije, nego opstanka. Prirodne energije – snaga vode, vjetra i sunca – u prvom su planu. I dok su investicije u vodene i vjetrovite izvore energije veliki infrastrukturalni projekti, ulaganja u sunčevu energiju predstavlja relativno pristupačna ulaganja u obiteljske kuće i gospodarske objekte. Solarne (fotonaponske) elektrane omogućuju izravnu pretvorbu sunčeve energije u električnu i predstavljaju jedan od najelegantnijih načina korištenja energije Sunca. Način rada solarnog sustava zasniva se na fotonaponskom efektu. Osnovni elektronički elementi u kojima se događa fotonaponska pretvorba nazivaju se sunčani članci koji su međusobno povezani u veće cjeline.

Cijeli sustav sastoji se od pretvarača (invertera), baterija za pohranu električne energije, regulatora punjenja baterija i dovoda energije potrošačima, zaštitnih uređaja, nosača modula i potrebnih električnih instalacija. Na krovovim obiteljskih kuća, ali i gospodarskih objekata, sve je više solarnih elektrana koje višak proizvedene energije preko posebnog dvosmjernog brojila isporučuju u distribucijsku mrežu pa tako, osim što zadovoljavaju vlastite potrebe, mogu prodajom viška struje i vratiti uloženi novac u investiciju. Neki mrežni fotonaponski sustavi koriste javnu mrežu kao spremnik i ne trebaju akumulatore, već u interaktivnom režimu viškove danju za sunčanog vremena predaju mreži, a noću i u uvjetima manje insolacije iz mreže se pokriva potreba za strujom. Na brojnim krovovima i zgradama u Hrvatskoj moguće je vidjeti solarne panele i svakim danom ih je sve više, ne samo na krovovima, već i na fasadama.

Solarno pročelje

Tako su i na upravnoj zgradi Primorsko-goranske županije u Rijeci, koja je rekonstruirana 2011. godine, među prvima dijelovi pročelja, odnosno fasade, prekriveni fotonaponskim staklenim poljima, kao i dio kose površine krovnog vijenca na jugoistočnom i jugozapadnom pročelju, ukupne snage 14,9 kW.

– Proizvedena električna energija predaje se u električnu mrežu, za što se ostvaruje naknada od kupca. Zgrada ima ugrađen sustave za daljinsko upravljanje uređajima za grijanje, hlađenje i ventiliranje prostora te za praćenje potrošnje. Daljinsko upravljanje obavlja se putem web upravljačke aplikacije, objašnjava nam Duško Milovanović, voditelj Službe za upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije.
I gospodarski objekti sve više koriste solarnu energiju. Tako je tvrtka Vargon, kao veliki potrošač električne energije u svom proizvodnom procesu, i prije nego je započela energetska kriza, odnosno veliko povećanje cijene energenata na svjetskom tržištu, prepoznala potrebu za ulaganjem u obnovljive izvore energije.

– Još 2018. započeli smo s projektom projektiranja i izgradnje krovne integrirane fotonaponske elektrane snage 500 kW. Elektrana je 2020. godine puštena u paralelni rad s distributivnom mrežom. Kroz eksploatacijski rad elektrane pokazalo se da svu proizvedenu energija potrošimo za vlastite potrebe, čime smo ostvarili velike uštede i u potpunosti ostvarili planove te započeli s drugom fazom projektiranja i izgradnje fotonaponske elektrane snage 1 MW. U planu je da drugu solarnu elektranu stavimo u funkciju do kraja 2022. godine, kaže nam Damir Juretić iz tvrtke Vargon.

mr. sc. Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a

Fotonaponska postrojenja

I tvrtka JANAF je na svom Terminalu Žitnjak-Zagreb još krajem 2020. godine pustila u rad integriranu solarnu fotonaponsku elektranu nazivne snage 90 kW koja je prvi JANAF-ov izveden projekt obnovljivog izvora energije. Na približno 600 m2 krovne površine pomoćne zgrade na Terminalu Žitnjak izgrađeno je solarno fotonaponsko postrojenje koje godišnje proizvodi oko 108.540 kWh električne energije i na taj način uštedi oko 70.000 kuna godišnje troškova za električnu energiju. Važno je i da se emisije CO2 na godišnjoj razini smanje za 65 tona i tako čuva okoliš.
U rujnu 2021. je na Terminalu Sisak puštena u rad druga solarna fotonaponska elektrana JANAF-a. Ulaganje od 2 milijuna kuna u ove dvije elektrane tek je prvi korak prema diverzifikaciji poslovanja u obnovljive izvore energije, koja će se nastaviti postavljanjem solarne elektrane na Terminalu Omišalj.

– Uprava JANAF-a strateški promišlja o svim smjernicama postavljenima Europskim zelenim planom i komplementarnim politika Vlade RH. U tom kontekstu, predani smo daljnjem ostvarivanju razvoja poslovanja i rasta društva, ali uz adekvatan odgovor na predstojeće trendove u korištenju nafte i naftnih derivata te nužnost postizanja klimatske neutralnosti JANAF-a. Diverzifikacija poslovanja u obnovljive izvore energije je budućnost Jadranskog naftovoda, koja je već započela. Na taj način osigurat ćemo, uz postojeće djelatnosti, daljnji rast i razvoj kompanije te zadovoljstvo vlasnika, zaposlenika i šire društvene zajednice, istaknuo je predsjednik Uprave JANAF-a mr. sc. Stjepan Adanić.

Mjera razvoja

Da obnovljivi izvori energije imaju mnogobrojne prednosti za gospodarski razvoj županije, ali i cijele zemlje, te da se njihovim korištenjem povećava sigurnost opskrbe energijom i stvaranje energetske neovisnosti, davnih godina je prepoznato u Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a

Ravnatelj Adam Butigan naglašava da je Prostornim planom Primorsko-goranske županije iz 2013. godine određeno 6 sunčanih elektrana građevinama od županijskog interesa i za njih su određeni uvjeti gradnje. Na taj način omogućeno je brže ishođenje lokacijskih dozvola, odnosno olakšano je i potaknuto investiranje u njihovu izgradnju. Naime, korištenje obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva provodi se planiranjem razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i pripremom projektne dokumentacije za izgradnju. Konačno, Prostornim planom PGŽ-a obvezuju se općine i gradovi da u prostornim planovima uređenja analiziraju potencijale i stvore preduvjete za implementaciju projekata korištenja obnovljivih izvora energije i provedbu mjera energetske učinkovitosti.