Globalno zatopljenje, klimatske promjene i onečišćenje okoliša više nisu termini koje za budućnost prognoziraju svjetski znanstvenici i stručnjaci već naša svakodnevnica.

Temperature su sve više, fotografije nesretnih polarnih medvjeda kojima se pred očima otapaju ledenjaci govore više od tisuću riječi, a vladama diljem svijeta sjednice su prepune planova i ideja o tome kako smanjiti emisije otpadnih i štetnih plinova.

Čekajući rješenja doveli smo se u ono vrijeme “pet do podne” kada svatko od nas kao odgovorni pojedinac ne samo da može već i mora napraviti nešto da bi zajedno očuvali naš planet.

Ako mislite da sami ne možete ništa, sjetite se da nas je “samih” trenutno na planeti Zemlji 7.9 milijardi. Sami smo možda maleni, ali kada bi nas sedam milijardi “samih” krenulo istim smjerom, pretvorili bi se u najveću zajednicu u povijesti spremnu na promjene.

Koji su ključni problemi?

U prošlosti su mnogi prirodni čimbenici poput primjerice, vulkanskih erupcija, uzrokovali promjene u temperaturama i kišama. Novost je da već dugi niz godina osim prirodnih čimbenika postoji i onaj ljudski koji stvara takve promjene. Vozimo aute, zagrijavamo domove kada je vani hladno i trošimo energiju na kuhanje. Ove svakodnevne i naizgled bazične aktivnosti, uzrokuju emisiju stakleničkih plinova poput metana i ugljikovog dioksida što sprječava odlazak topline koju proizvodu Zemlja. I dolazi do globalnog zatopljenja.

Pored globalnog zatopljenja i posljedično ogromnih klimatskih promjena, jedan od velikih problema današnjice je i onečišćenje prirode.

Koliko ste samo puta u šetnji našim gradom pronašli smeće? Odbačene maskice za lice, hladnjake u šumama, plastične vrećice u moru, opuške na plažama, akumulatore i trosjede kraj kontejnera za miješani otpad? Koliko dnevno isprintate papira za rečenice koje ste mogli izreći ili zapamtiti? Koliko ste puta gađali koš za smeće računom iz trgovine smotavši ga u lopticu pa promašili i onda nastavili dalje bez da ste ga pokupili? Da ne nabrajamo dalje – mi smo bacili papirić, naš je susjed bacio papirić i tako je nas 7 milijardi bacilo papiriće koji nam doslovce guše planetu te floru i faunu.

Mislimo da je doista krajnje vrijeme da svako za sobom pokupi papirić.

Foto: iStock

Kako možemo zajedno pomoći našoj planeti?

Maknimo se od plastike

Prema podatcima stranice Condor Ferries, trenutno se u našim oceanima nalazi 5.25 trilijuna makro i mikro čestica plastike, a svakoga dana put do oceana pronađe oko 8 milijuna komadića plastike.

Tempom kojim zagađujemo naša mora i oceane s oko 12.7 milijuna tona plastike godišnje, nanosimo nepopravljivu štetu zbog koje naš ekološki sustav postaje sve više kritično. Akcije koje poduzmemo u narednih deset godina odredit će izgled oceana za idućih 10 tisuća godina.

Još malo šokantnih činjenica:

• svijet godišnje proizvodi 381 milijun tona plastičnog otpada što će se prema prognozama udvostručiti do 2034. godine
• 50 % gore navedene brojke je plastika za jednokratnu upotrebu i samo 9 % se reciklira
• 88 % površine svjetskih mora zagađeno je plastikom
• u oceanima godišnje završi između 8 i 14 tona plastike
• SAD ukupnom postotku doprinosi s čak 38 % vlastitog otpada
• više od milijuna plastičnih vrećica završi u smeću svake minute
• u svijetu se koristi više od 500 milijardi plastičnih vrećica tijekom jedne godine
• 83. milijarde plastičnih slamki zagađuje svjetske plaže, a samo 1 % završi kao otpad u oceanu
• jedna od tri ribe koju čovjek uhvati, sadrži plastiku

Najšokantnije je što je ovo statistika za prošlu godinu pa možemo samo dodati brojke za ovogodišnju. Odlična alternativa plastičnim vrećicama za kupovinu su one od tkanine koje ćete koristiti puno više, a dugo će vam i trajati. Na tržištu posljednjih godina nalazimo i staklene te razgradive slamke kojima bi valjalo zamijeniti plastične, a ako sa sobom volite nositi plastičnu bocu za vodu – odaberite radije staklenu.

Foto: iStock

Reuse, Reduce, Recycle

Jedan od najboljih načina kojima ćemo pomoći planeti je reciklaža. A reciklirati možete doista sve – od papira i odjeće do ostataka hrane. Papir je potrebno odlagati u z to predviđene kontejnere, a ako imate višak knjiga ili stripova koji vam smetaju po kući – donirajte ih prijateljima, igraonicama ili knjižnicama.

Zbog fast fashiona modne se krpice kupuju više no ikad, a mnogi i dalje “nemaju što obući”. Čistu i čitavu odjeću donirajte udrugama koje pomažu potrebitima ili ju razmijenite s članovima jedne od mnogih grupa na društvenim mrežama koje se bave upravo razmjenom odjeće. Ako imate najdražu majicu koja doista više nije nosiva, pretvorite ju u krpu za čišćenje.

Obrnuto – nemojte pretjerivati u kupovini poliestera i sintetike samo zato što je u igri nevjerojatan popust. Provjerite second hand shopove (reuse), birajte odjeću kvalitetnih prirodnih materijala i vodite se za onim – manje je više.

Sve vrste boca možete odnijeti na najbliža mjesta koja se bave otkupom, reciklirajte stare CD-ove i DVD-ove koji vam više ničemu ne služe, izbjegavajte upotrebu plastičnih vrećica i prijeđite na platnene, a ostatke hrane pretvorite u kompost.

Smanjite potrošnju energije (reduce) tako da, recimo dok perete zube iznad lavandina, zatvorite vodu da ne teče bez veze. Pokušajte ne ići svugdje autom nego prošetajte ili odaberite prijevozno sredstvo poput bicikle ili romobila.

Kreće ljetna sezona kada su nam britvice potrebnije nego ikad, a i ovdje možete raditi načelom reuse i reduce. Umjesto jednokratnih plastičnih britvica koje ćete brzo baciti, birajte one dugotrajnije na kojoj mijenjate samo oštrice.

Foto: iStock

Kupujte lokalno!

Pišući o kupovini, pokušajte kupovati od lokalnih dobavljača. Kada samo pomislite na to što se sve događa u putovanju jednog kilograma banana kojeg ste kupili u velikom centru – od plastične ambalaže do goriva potrebnog za dostavu namirnica – možete shvatiti koliko se onečistila Zemlja. Provjerite lokalne uzgajivače i tržnice u potrazi za svježim namirnicama bez plastike. Isto vrijedi i za odjeću malenih brendova te kozmetiku koja je eco-friendly što se tiče ambalaže.

Foto: iStock

Brini se za prirodu

Znamo da se većina ljudi nažalost, vodi za onim da neće skupljati ničije smeće. Slažemo se da nitko za sobom ne bi trebao ostavljati smeće, pogotovo ne u prirodi i za to nepredviđenim mjestima. No, kada usred svog planinarskog pohoda ugledate bačene plastične vrećice ili boce, pokušajte ih pokupiti i odložiti u za to predviđena mjesta.

Prijavite ilegalne deponije skrivene u šumama na kojima često možemo naći ne samo odbačene komade namještaja, već i akumulatore i baterije koji mogu biti i opasni za stanovnike šuma, ali i ljude.