ZAGREB – Ustavni suci u posljednje su vrijeme predmet ozbiljnog političkog pritiska. Ponajviše iz redova oporbe, ali kritike na račun nekih od njih stižu i iz HDZ-a. SDP-ovac Arsen Bauk je prošli tjedan svim članovima Ustavnog suda koji su zauzeli stav da Sabor nije morao dvotrećinskom većinom donositi epidemiološke mjere, poručio da 2024., kada im istječe mandat, neće dobiti podršku njegove stranke. Odnosi se to i na bivše istaknute dužnosnike SDP-a Josipa Leku i Ingrid Antičević Marinović. S Baukom se složila Sandra Benčić iz Možemo!, što je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a nazvao »nečuvenom prijetnjom« članovima Ustavnog suda. Bačić, pak, kritizira ustavnog suca Gorana Selaneca zato što je ovaj tjedan sudjelovao u raspravi o pravosuđu u okviru okruglog stola što ga je organizirao Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

– To se prvi put dogodilo u Hrvatskoj i u povijesti sudovanja, rekao je i jučer Bačić.

Mostu je trenutačno najveći problem predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Sabor je jučer donio odluku da se obje Mostove referendumske inicijative šalju na ocjenu ustavnosti. Onu kojoj je cilj promjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i predsjednik Zoran Milanović i lijevo-liberalni dio opozicije smatraju protuustavnom. Ni u Mostu se, čini se, baš ne nadaju da bi im to referendumsko pitanje moglo proći na Ustavnom sudu. Ali, sasvim je druga priča s pitanjem na osnovi kojeg bi se birači neposredno izjašnjavali jesu li za to da se u članku 17. Ustava precizira da u uvjetima pandemije Sabor može prava i slobode ograničiti dvotrećinskom većinom. Taj referendum podržavaju i Milanović, i SDP, i ostale oporbene stranke lijeve i liberalne političke orijentacije. Most je jučer predložio zaključak kojim bi Sabor obvezao Šeparovića da se izuzme kada će se na Ustavnom sudu glasovati o ustavnosti tog pitanja, uz obrazloženje da je njegov stav da narod ne može mijenjati Ustav. Bačić je ustvrdio da mostovci »stavljaju laži u usta« Šeparoviću i ovaj zaključak nije dobio potrebnu podršku.

»Nezamislivo je da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu. Možete li zamisliti situaciju u kojoj bi građani koji izlaze iz crkava, koji su obavili kupovinu na tržnicama, izašli u šetnju gradom, zaokruživali da ili ne, i tako odlučili o usvajanju novog Ustava? To je nemoguće«, Šeparovićeva je izjava iz srpnja 2019. Jutarnjem listu, koja ga, ocjenjuju u Mostu, diskvalificira za odlučivanje o njihovom ustavotvornom referendumu. No, predsjednik Ustavnog suda demantira da je rekao ono što Most tvrdi.

– Nikad nisam izjavio da se pojedine odredbe Ustava ne mogu mijenjati na referendumu. Samo sam, na jedno novinarsko pitanje, izjavio da se Ustav ne može donijeti na referendumu, a to je bitna razlika. Dakle, smisao moje izjave je bio kako je nemoguće cijeli tekst Ustava, oko 140 članaka, donijeti na referendumu na način da se odgovara s – da ili ne. Kod toga i sada stojim i ne vidim tu nista sporno, kazao nam je Šeparović.